Biznis info portal – Bilans.ba

Autor: admir

  • Tešanjski Madi kupio dobojski Agromix i spasio radna mjesta

    Tešanjski Madi kupio dobojski Agromix i spasio radna mjesta

    Tešanjska kompanija Madi prije nekoliko dana kupila je većinski udjel u dobojskoj kompaniji Agromix te tako nastavila davati svoj doprinos razvoju poljoprivrede i prerađivačke industrije.

    Pandemija koronavirusa brojne kompanije dovela je do ruba poslovanja, a astronomski rast cijena repromaterijala, nemogućnost nabavke i izazovi kretanja ljudi i roba iz i prema Evropskoj uniji za neke proizvođače bili su preizazovni.

    S obzirom na probleme uvoza/izvoza stočne hrane u 2020. godini zbog pandemije, ali i poskupljenja žitarica, tešanjska kompanija Madi odlučila je akvizicijom Agromix-a dati doprinos razvoju poljoprivrede i prerađivačke industrije. Ugovor o kupovini većinskog udjela Agromixa u Doboju su potpisali direktor Agromixa Slaviša Bukejlović i izvršni direktor Madija Edin Jabandžić.

    U posljednjih 25 godina kompanija Agromix se bavi proizvodnjom i prodajom stočne hrane, transportom te proizvodnjom konzumnih jaja i pilećeg mesa i prerađevina.

    Međutim, u posljednjih nekoliko godina bili su prisutni određeni problemi u poslovanju, koji su dodatno bili izraženi nakon izbijanja pandemije i doveli do velikog pitanja da li kompanija može nastaviti dalje.

    “Naši neki prvobitni razgovori na ovu temu su pokrenuti još početkom 2020. godine, nakon izbijanja pandemije se dodatno intenzivirali, a evo danas je cijeli taj proces dobio i svoj konačni epilog. Naš plan je da u prvoj fazi nakon preuzimanja izvršimo određenu stabilizaciju poslovanja, nakon čega slijede velika ulaganja u infrastrukturne projekte u cilju povećanja kapaciteta u svim proizvodnim segmentima”, izjavio je Jabandžić te dodao:

    “Smatramo da smo napravili pravi potez i da ćemo na ovaj način prije svega sačuvati postojeća radna mjesta, a u skorijoj budućnosti, shodno stepenu ulaganja, taj broj će se sigurno i značajno povećati.”

  • Uskoro potpisivanje ugovora za izgradnju dionice tunel Kvanj – Buna

    Uskoro potpisivanje ugovora za izgradnju dionice tunel Kvanj – Buna

    Za poddionicu tunel Kvanj – Buna na Koridoru Vc u toku je evaluacija ponuda i uskoro se očekuje potpisivanje ugovora za izgradnju čime će na jugu Bosne i Hercegovine biti otvoreno još jedno gradilište na autocesti, kazali su Feni u JP Autoceste Federacije BiH.

    Dionica Mostar jug – Buna ukupno je duga 14,4 kilometara i podijeljena je na dvije poddionice: Mostar jug – tunel Kvanj i tunel Kvanj – Buna. Obje poddionice će se graditi po modelu Žuti FIDIC što podrazumijeva da izabrani izvođač izrađuje glavni projekt na osnovu idejnog projekta investitora.

    Poddionica tunel Kvanj – Buna je duga 5,2 kilometara. Značajni objekti koji će se graditi su dvocijevni tunel Kvanj, desna cijev dužine 2.645 metara i lijeva cijev dužine 2.720 metara, vijadukt Rotimski potok dužine 320 metara i nadvožnjak, a ostatak trase nadovezuje se na poddionicu Buna – Počitelj koja je u završnoj fazi izgradnje. Također, u okviru ovog projekta bit će rekonstruirana regionalna cesta Buna – Domanovići ukupne dužine 14,5 km. Predviđeni rok izgradnje je 36 mjeseci.

    U JP Autoceste FBiH kažu da je pribavljena urbanistička i okolinska saglasnost, a realizacija eksproprijacije je 95 posto. Za finansiranje izgradnje osigurana su sredstava putem kreditne linije kod EIB-a u visini od 100 miliona eura i bespovratna sredstva EU.

    Poddionica Mostar jug – tunel Kvanj je duga 9,2 km. Javna nabavka provodi se po međunarodnim procedurama putem otvorenog postupka s pretkvalifikacijom.

    JP Autoceste FBiH kao korisnik eksproprijacije u postupku do sada je otkupilo nešto više od 80 posto zemljišta koje je bilo u privatnom vlasništvu.

    – Postupak se provodi u skladu s Planom otkupa zemljišta i obnove sredstava za život koji je izrađen za ovu dionicu, u skladu sa zakonodavstvom Federacije BiH i zahtjevima Evropske banke za obnovu i razvoj. Pribavljena je urbanistička i okolinska saglasnost. Rok za izgradnju je 30 mjeseci. Finansiranje izgradnje je predviđeno sredstvima EBRD-a u visini od 60 miliona eura – dodaju iz Autocesta FBiH.

    Izgradnjom dionice Mostar jug – Buna, kako ističu, povezat će se Mostar s evropskom mrežom autocesta i činit će funkcionalnu neprekinutu autocestu od granice Bijača pa sve do ulaska u Mostar, što je od neprocjenjivoga značaja za bh. građane, kompanije i poduzetnike.

    – Podršku ovom projektu od javnog interesa za razvoj grada Mostara i cjelokupne zajednice pružili su gradonačelnik Mostara, predstavnici Srba povratnika Grada Mostar, lokalna zajednica Ortiješ/Lakševine, predstavnici lokalnih zajednica Blagaj i Malo Polje, ugledni privrednici i rezidentno stanovništvo – navode iz JP Autoceste FBiH.

  • Ukida se roaming između šest zemalja na Balkanu

    Ukida se roaming između šest zemalja na Balkanu

    “Zemlje zapadnog Balkana kao i sve duge zemlje svijeta na početku pandemije koronavirusa koncentrirale su se na nabavku neophodne medicinske opreme, a vlade zemalja brzo su ponudile odgovor za sprečavanje širenja virusa”, ocijenila je u intervjuu za Fenu generalna tajnica Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) Majlinda Bregu.

    Bregu je najavila da će od 1. jula u potpunosti biti ukinut roming između šest zemalja zapadnog Balkana.

    Imajući u vidu činjenicu da jedan od dva građanina regije smatra da im je dogovor o ukidanju rominga pomogao da uštede dosta novca, Bregu je kazala da je ponosna što je upravo RCC bio zagovornik i vodio tu inicijativu.

    Govoreći o narednim koracima koje RCC želi poduzeti ove godine kako bi uvezala zemlje regije, najavila je da je jedna od tih inicijativa biti uspostavljanje zajedničkog regionalnog tržišta, a tu su i planovi za uvođenje putovanja s ličnim kartama. Podsjetila je i na problem viza za posjetu Kosovu.

    Nastavit će raditi i na priznavanju akademskih diploma među zemljama regije jer da je takvo nešto uspostavljano prije dvije godine kada je RCC predlagao bilo bi mnogo lakše raditi razmjenu medicinskog osoblja.

    RCC radi predano na promociji turizma regije kao brzo rastuće grane privrede, ali taj segment dosta je pogođen pandemijom. Zemlje zapadnog Balkana 2019. godine posjetilo je 12 miliona ljudi što je donijelo profit veći od 7,2 milijarde eura, ali tokom pandemije čak 75 posto rezerviranih aranžmana je otkazano.

    “Sada radimo na promociji turizma i moramo osmisliti kako privući posjetitelje, ali i kako pozicionirati turizam kao ključnu privrednu granu razvoja regiona i oporavka ekonomija. Potrebno je i garantirati sigurna putovanja te uspostaviti higijenske protokole”, kazala je.

    Kada je u pitanju digitalizacija na prostoru zapadnog Balkana Bregu kaže da regija zaostaje u tom procesu, ali ne samo zato što ima ograničene resurse, već i zbog brzine digitalne i tehnološke revolucije.

    Zato RCC radi na različitim inicijativama u tom smislu, poput e-commerce, jer su mnogi posebno tokom pandemije bili primorani da kupuju online što će sada postati realnost, ali takva kupovina mora biti regulirana. Također, 79 posto biznisa u zemljama zapadnog Balkana nije spremno da pređe na digitalni način poslovanja.

    Zbog svega toga generalna sekretarka Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) Majlinda Bregu u intervjuu za Fenu najavila je implementaciju brojnih inicijativa koje će doprinijeti digitalizaciji.