[ad_1]
Domaći trgovački lanac HAS SA d.o.o. otvorio je novi Cash&Carry objekat u Zavidovićima. Posao će dobiti 20 novih radnika. Novi objekat nalazi se na Ekonomiji u Zavidovićima, sa površinom od 1000 m2 zatvorenog i 3500 m2 otvorenog parking prostora.
Naime, kako je za “Nezavisne novine” rekao Almir Bečarević, stručnjak za energetiku u FBiH, posljednja dva-tri dana već je došlo do korekcija cijena na pumpama, piše biznis.
“Zbog svih dešavanja u svijetu logično je i očekivati da će dizel preći tri marke, dok će ostali derivati biti između 2,70 i 2,90 KM, a tržište je veoma napeto”, kazao je Bečarević.
Dodaje da su razlozi rasta u smanjenju proizvodnih kvota, ali da su smanjene i rezerve.
“Već nekoliko dana bilježi se poskupljenje nafte na svjetskim berzama, a prognoze su da će cijene i dalje rasti, pa tako sad barel nafte košta 91,17 dolara, što je za 10 odsto više od početka godine”, kazao je Bečarević i istakao da je ovo najviša cijena u posljednjih pet mjeseci.
“Čim dođe do viših cijena nafte, očekujemo i poskupljenje plina”, pojasnio je Bečarević.
Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON iz Prijedora, kazala je ranije za “Nezavisne novine” da su građani BiH potpuno oguglali na podizanje cijena pa tako i u slučaju goriva.
“Na cijenu goriva definitivno ne može uticati niko, te kada dođe do rasta cijene barela na svjetskom nivou dođe do poskupljenja i kod nas, ali realno je da mora da postoji određen period da bi se to odrazilo na naše tržište”, kazala je Marićeva.
Ističe da će poskupljenje goriva na pumpama u BiH biti ogroman udar na potrošače, jer su automobili, kako kaže, prijeka potreba.
“Ovo zaista više ne vodi ničemu… Ne znam ni kako više potrošačku korpu možemo definisati, korpu koja je prešla 3.000 KM, a znamo ako dođe do viših cijena goriva da će i cijena ostalih namirnica da poraste”, kazala je Marićeva i poručila da će poskupljenja biti problem građanima.
Podsjetimo, na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice skočila 4,2 odsto, na 91,17 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 4,5 odsto, na 86,91 dolar. Skok cijena nafte na najviše nivoe u pet mjeseci ponajviše je posljedica rasta napetosti na Bliskom istoku.
U narednom periodu očekuju se veće cijene benzina od dizela.
(Haber.ba)
[ad_1]
Proizvodnja jaja i njihov izvoz iz BiH prema analizama Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK BiH), kontinuirano rastu.
Osim što se otvaraju nova tržišta, poput Italije tokom 2022. godine, izvoz jaja za preradu u 2023. godini količinski je porastao za 80,9 posto.
Vrijednost izvoza jaja u prošloj godini iznosila je 8,9 miliona KM, što je za 14,92 posto više u odnosu na 2022. godinu, dok je vrijednost uvoza jaja iznosila 7,2 miliona KM, što je za 42,63 više u odnosu na 2022. godinu.
Ukupni količinski izvoz jaja u 2023. je veći za 11,6 posto, dok je izvoz jaja za preradu povećan za 80,9 posto.
Ukupan promet vanjskotrgovinske razmjene jaja u 2023. godini iznosio je 16,1 milion KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila više od sto posto. Izvozna tržišta u prošloj godina bila su: Srbija, Crna Gora, Hrvatska i Italija, a najviše se uvozilo iz Srbije, Slovenije, Hrvatske, Mađarske i Ukrajine.
(FENA)
OpenAI predstavio je Sora, svoj najnoviji model sposoban za pretvaranje teksta u realistične video sadržaje. Sora, kako kompanija navodi, nije samo alat, to je portal u nove dimenzije kreativnosti, omogućujući korisnicima da stvaraju kompleksne i dinamične scene iz samo nekoliko rečenica.
Detaljna rekonstrukcija
Kroz svoje mogućnosti, Sora se ističe sposobnošću kreiranja fotorealističnih videozapisa do jedne minute, baziranih isključivo na uputama korisnika. Model omogućuje stvaranje složenih scena koje uključuju višestruke likove, specifične pokrete i detaljnu rekonstrukciju okoline.
Osim toga, Sora razumije fizičke aspekte objekata te može generirati likove koji odražavaju žive emocije, što je veliki korak prema realističnosti u AI generiranom sadržaju.
Unatoč impresivnim sposobnostima, Sora nije bez nedostataka. OpenAI priznaje da se model može suočiti s izazovima pri tačnoj simulaciji fizike u složenim scenama, što može rezultirati manjim vizualnim nepravilnostima.
Ipak, demonstracije koje uključuju scenografije poput zračnih snimaka Kalifornije tokom zlatne groznice ili unutrašnjosti voza u Tokiju pokazuju koliko je tehnologija napredovala.
Pažljivo testiranje
Za sada, Sora ostaje ekskluzivna za “crvene timove”, grupe koje procjenjuju moguće rizike i potencijalne štete modela, kao i odabrani krug vizualnih umjetnika, dizajnera i filmaša koji pružaju povratne informacije.
Takav pristup omogućava OpenAI-u da pažljivo ispita model i osigura da se potencijalne nedostatke i etička pitanja riješe prije šire distribucije.
U svijetu gdje tehnologija napreduje nevjerojatnom brzinom, dolazak Sore simbolizira još jedan korak prema budućnosti u kojoj granice između stvarnog i virtualnog postaju sve nejasnije.
Dok OpenAI nastavlja s razvojem i testiranjem, svijet s nestrpljenjem očekuje šire puštanje u rad ovog fascinantnog alata koji obećava transformirati način na koji vidimo i stvaramo video sadržaj, piše avaz.
Haber.ba
SARAJEVO – Centralna banka BiH u prošloj godini ostvarila je neto dobit od 278.261.211 KM, od čega je 64.319.561 KM uplaćeno na depozitni račun Ministarstva finansija i trezora u Savjetu ministara, saopšteno je iz ove banke.
FOTO: CBBiH
Upravni savjet Centralne banke BiH usvojio je finansijske izvještaje ove finansijske institucije za prošlu godinu i odluku o raspodjeli čistog profita Centralne banke BiH.
U saopštenju je navedeno da je finansijski rezultat posljedica blagovremenog preduzimanja niza investicionih odluka, na strateškom, taktičkom i operativnom nivou i restrukturisanja portfolija deviznih rezervi koje su omogućile da se iskoristi porast kamatnih stopa i prinosa vrijednosnih papira u evrima i sredstva investiraju po povoljnijim uslovima.
Objava Dobit Centralne banke 278,2 miliona KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.
Naime, UNDP je 2020. godine pokrenuo platformu “Tvoj CO2”, gdje bh. građani mogu da provjere svoj karbonski otisak, to jest koliku emisiju CO2 ostavljaju, a 2021. godine je ova platforma dopunjena i mogućnošću da putem nje građani kupe sadnice drveća i time direktno utiču na pošumljavanje, ali i smanjenje emisije CO2, pišu nezavisne.
Bh. građani i kompanije na sajtu “Tvoj CO2” od lokalnih šumskih gazdinstava mogu da kupe sadnice, čija se cijena kreće od 1,47 KM, koliko košta sadnica bukve, do 210 KM, koliko je cijena jedne sadnice platana.
Nakon što putem interneta kupite i platite svoju sadnicu, šumsko gazdinstvo je dužno da to stablo posadi i o njemu se brine.
Kako je za “Nezavisne novine” rekla Amina Umičević, rukovodilac UNDP projekta “Kupi drvo, ozeleni BiH”, primjetno je da sve veći broj kompanija iskazuje interesovanje za kupovinu ovih sadnica.
“Interesovanje je veliko iako mi nemamo promotivne aktivnosti, s obzirom na prirodu UNDP-a, mi se oslanjamo na dobar glas koji nas prati”, rekla je Umičevićeva.
Istakla je da je krajnji cilj platforme da se pojedinci i kompanije osvijeste o uticaju koji imaju na klimatske promjene, te da više obrate pažnju na svoj karbonski otisak.
“Primarno je da podignemo svijest ljudi o klimatskim promjenama i našem uticaju na to. Sve što mi radimo dovodi do određenih emisija u zrak koje dovode do klimatskih promjena kojima svjedočimo. Takođe želimo da potaknemo akciju u smislu sadnje drveća jer je to najbrži i najlakši način da se kompenziraju naše emisije CO2”, kazala je Umičevićeva, ističući da su i dalje na ovom sajtu prisutni isti ponuđači sadnica.
Ljubica Lukač, tehnička direktorica Centra za sjemensko-rasadničku proizvodnju Doboj “Šuma RS”, za “Nezavisne novine” je rekla da ove godine još nisu primili narudžbe, ali da su svakako zainteresovani da nastave biti dio ove platforme.
“Zainteresovani smo da nastavimo saradnju sa UNDP-om, imali smo pozitivna iskustva u okviru ove platforme”, rekla je Lukačeva.
Dodala je da je do sada bilo slučajeva da ljudi naruče sadnice koje ovaj centar zasadi, ali da je bilo i slučajeva da klijenti preuzmu sadnice pa ih sami zasade.
“Dosta je bilo kompanija koje su nam donirale novac, a mi bismo pronalazili površine i sadili drveće”, zaključila je Lukačeva.
Haber.ba
Samsung Electronics vratio je vodeću poziciju u globalnoj prodaji pametnih telefona samo pet mjeseci nakon što ju je prepustio kompaniji Apple.
Podsjećamo, Apple je zauzeo globalno prvo mjesto u prodaji pametnih telefona u septembru 2023. godine, a kasnija analiza čitave godine potvrdila je njegovu poziciju. Međutim, prema Korea Timesu, Samsung je sada povratio tron. Na osnovu podataka za februar 2024. godine, publikacija izvještava da je Samsung ostvario 20 posto učešća na globalnom tržištu.
U istom mjesecu Apple je zauzeo 18 posto tržišta. Prodao je 17,41 milion iPhonea, dok je Samsung prodao 19,69 miliona svojih pametnih telefona, piše B92.
Ali, kako navodi Apple Insider, ni Samsung ni Apple zapravo ne mogu da se hvale da su broj jedan, barem ne predugo, s obzirom na to da se na toj poziciji često mijenjaju. Te izmjene su uglavnom povezane s lansiranjem novih uređaja, koji, logično, potiču skokove u prodaji.
Appleovo zauzimanje prvog mjesta bilo je zbog iPhonea 15, a onda je došla Samsungova Galaxy S24 serija.
Tako je Appleovo zauzimanje prvog mjesta u septembru 2023. bilo zbog lansiranja iPhone 15 serije, a Samsung je u februaru pobijedio zbog lansiranja najnovije Galaxy S24 serije. Korea Times izvještava da je Samsung do sada prodao 6,53 miliona Galaxy S24 telefona globalno.
Appleovo preuzimanje prve pozicije tokom čitave 2023. godine može, doduše, biti značajnije. Naime, tokom čitave godine Samsung obično ima prednost nad Appleom jer prodaje mnogo više različitih modela pametnih telefona različitih cjenovnih nivoa.
Ali ukupno gledajući, prodaja pametnih telefona je u padu širom svijeta, a posebno u Kini. Apple je i dalje bio na vrhu ljestvice u Japanu, prema najnovijim podacima iz marta ove godine, ali to tržište se također smanjilo.
Haber.ba
BRISEL – Evropska unija danas se privremeno usaglasila oko ograničenja na uvoz ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda, jer su o tome danas postigli dogovor poslanici u Evropskom parlamentu i Belgija, koja na šest mjeseci predsjedava EU, rekao je diplomata iz EU.
Foto: Pixabay
Ova odluka zahtijevaće i zvanično odobrenje drugih članica EU i Evropskog parlamenta, prenio je Rojters.
Agencija podsjeća da su se donosioci odluka u EU nedjeljama debatovali oko pomenutih ograničenja bescarinskog pristupa za ukrajinske proizvode.
Za to vrijeme su farmeri protestovali zbog jeftinog uvoza, a neki poljoprivrednici u Poljskoj blokirali su granicu sa Ukrajinom i demonstrativno prosipali ukrajinsko žito preko željezničkih šina.
Evropska komisija je u januaru predložila produženje bescarinskog pristupa do juna 2025. godine, ali uz mogućnost da za živinu, jaja i šećer primeni tarife, ukoliko njihov uvoz premaši nivo prosjeka iz 2022. i 2023. godine, prenosi Tanjug.
Rojters navodi da su od tada na listu dodavani ovas, kukuruz, krupa i med, a tarifni prosjek biće izračunat na osnovu druge polovine 2021. godine.
Te godine, prije nego što je počeo rat u Ukrajini, uvoz iz te zemlje bio je daleko manji, jer su primjenjivane carine na ukrajinsku robu, napominje Rojters. Nezavisne novine
Objava EU se privremeno usaglasila oko ograničenja uvoza ukrajinske hrane prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.
[ad_1]
Upravno vijeće Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) usvojilo je Finansijske izvještaje CBBiH te Odluku o raspodjeli čistog profita CBBiH za godinu koja je završila 31. decembra 2023., a u kojoj je Centralna banka ostvarila neto dobit od 278.261.211,49 KM.
Na osnovu Zakona o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine i Odluke Upravnog vijeća Centralne banke Bosne i Hercegovine od 28. marta 2024., dio ostvarene dobiti u iznosu 64.319.561,58 KM je uplaćen na odgovarajući depozitni račun Ministarstva finansija i trezora BiH.
Iz CBBiH navode da je finansijski rezultat posljedica blagovremenog poduzimanja niza investicionih odluka, na strateškom, taktičkom i operativnom nivou, i restrukturiranja portfolija deviznih rezervi koje su omogućile da se iskoristi porast kamatnih stopa i prinosa vrijednosnih papira u eurima i sredstva investiraju po povoljnijim uslovima.
CBBiH ostaje dosljedna politici investiranja u skladu sa zakonski definisanim ciljevima i zadacima, što podrazumijeva da se službenim deviznim rezervama upravlja prvenstveno na siguran, pa tek onda na profitabilan način, saopćeno je iz te institucije.
(FENA)
dr.sc. Mirna Pajević Rožajac, ovlašteni eksterni i interni revizor
Rođena je u Sarajevu, gdje završava osnovnu i srednju školu, nakon čega upisuje Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu, te diplomira 2009. godine u oblasti finansijskog menadžmenta i magistrira na istom fakultetu 2011. godine u oblasti makrofinansijskog menadžmenta. Nakon toga upisuje doktorski studij na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu kreiran u okviru Tempus projekta u suradnji s Faculty of Economics and Business, University of Vienna i Faculty of Economics, University of Ljubljana, smjer Menadžment / Business koji s uspjehom završava odbranom doktorske teze 2016. godine u oblasti finansijskog menadžmenta. Nosilac je mnogih priznanja i nagrada, od kojih se ističe da je dva puta bila nosilac „Summa cum laude“ (diplomski i postdiplomski studij završen sa najvećim priznanjem).
Svoju profesionalnu karijeru započinje u konsultantskoj kući na poslovima praćenja propisa, predavanja i poslovnog konsaltinga, koji regulišu oblasti računovodstva, revizije, finansija, poreza, kontrolinga i radnih odnosa i sl. Nakon toga nastavlja sa radom u telekom sektoru na poslovima finansijskog kontrolinga i troškovnog računovodstva i nastavlja se razvijati u dijelu projekt menadžmenta i graditi karijaru većinom kao finansijski konsultant.
Tokom svoje poslovne karijere završila je niz stručnih i specijalističkih seminara i treninga, te postala ovlašteni eksterni i interni revizor za oblast privredu, finansijske institucije, informacione tehnologije i budžet, certificirani računovođa, sudski vještak, ekspert iz oblasti nekretnina i upravljanja imovinom i konsultant sa višegodišnjim radnim i predavačkim iskustvom.