Posljednjih godina vrijeme slušanja tokom kojeg je vještačkoj inteligenciji bilo potrebno da klonira nečiji glas je postajalo sve kraće i kraće.
Nekada su za to bili potrebni sati, potom minuti, a sada to može da se obavi u sekundama.
Kompanija OpenAI je nedavno otkrila da je njihovoj tehnologiji kloniranja glasa potrebno svega 15 sekundi audiomaterijala kako bi reprodukovala nečiji glas.
U objavi na svom sajtu, OpenAI je ponudio i kratak uvid u model pod nazivom Voice Engine, koji je u razvoju od kraja 2022.
Voice Engine radi tako što mu se nudi minimalno 15 sekundi govornog materijala. Korisnik potom može da unese tekst kako bi se kreiralo ono što OpenAI opisuje kao “emotivni i realistični” govor koji blisko oponaša originalnog govornika, piše B92.
Iz kompanije OpenAI tvrde da pažljivo i informativno pristupaju opciji da ova tehnologija postane široko dostupna, jer postoji mogućnost zloupotrebe sintetičkih glasova.
Prema njihovim riječima, cilj je da se pokrene dijalog o razumnom razvoju sintetičkih glasova i kako društvo može da se prilagodi ovim novim mogućnostima, piše avaz.
Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje EU-BIH, EFTA zemlje i Zajednički odbor Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006) donijeli su odluke i ažurirali pravila preferencijalnog porijekla roba u Sporazumima o slobodnoj trgovini sa Bosnom i Hercegovinom uključujući uz postojeća pravila porijekla PEM Konvencije i nova “prelazna pravila porijekla” koja će se u 2024 godini primjenjivati na slobodnom izboru, a od 1. januara 2025. godine obavezno i isključivo.
Bitno za privrednike iz Bosne i Hercegovine: Početak primjene ovih odluka je različit: CEFTA je počela 01.02.2023.godine, EFTA zemlje su počele 01.09.2023. godine, a EU članice 11.12.2023. godine.
Ovim je omogućeno da se paralelno sa postojećim pravilima o porijeklu primjenjuju na dobrovoljnoj, neobaveznoj i bilateralnoj osnovi i nova alternativna (tranziciona, prelazna) pravila o porijeklu koja predstavljaju novi skup revidiranih, moderniziranih i fleksibilnijih pravila o porijeklu. Ova paralelna primjena dvije vrste pravila o porijeklu je zamišljena do sklapanja i stupanja na snagu izmjene PEM Konvencije, odnosno od 1.1.2025.godine.
Odredbe ovih odluka omogućavaju u bilateralnoj trgovini između potpisnica sporazuma o slobodnoj trgovini primjenu:
Povrata ili oslobađanja od carine (na sve vrste roba, osim tekstila i tekstilnih proizvoda)
Pune kumulacije porijekla u regionu EU, EFTA i CEFTA
U sklopu seminara jedan dio bi posvetili i novoj Carinskoj tarifi u BiH (najbitnije izmjene i njihova primjena)
SADRŽAJ SEMINARA:
I. PRIMJENJIVA PRAVILA O PORIJEKLU
Za proizvode porijeklom iz ugovornica nastavlja se primjena Dodatka I i odgovarajućih odredbi Dodatka II Regionalne konvencije o pan-euro-mediteranskim preferencijalnim pravilima o porijeklu (“Konvencija”) pri čemu dokaz o porijeklu može biti potvrda o kretanju robe EUR.1 ili izjava o porijeklu.
Pitanja i odgovori
II. ALTERNATIVNA PRIMJENJIVA PRAVILA O PORIJEKLU
Također će se smatrati da su proizvodi porijeklom iz ugovornica, ako su stekli preferencijalno porijeklo u skladu sa novim alternativnim primjenjivim pravilima o porijeklu utvrđenim u Dodatku A novom protokolu (“Prelazna pravila”) pri čemu dokaz o porijeklu može biti potvrda o kretanju robe EUR.1 ili izjava o porijeklu sa oznakama „Transitional rules“.
Pitanja i odgovori
III. KUMULACIJA PORIJEKLA
Osim bilateralne i dijagonalne kumulacije, predviđena i opšta puna kumulacija porijekla među stranama, ali i drugim zemljama ugovornicama slobodne trgovine ako obrade ili prerade prevazilaze nedovoljne obrade ili prerade uz uslov da između njih postoji sporazum o preferencijalnoj trgovini i da je roba stekla status primjenom identičnih pravila porijekla, primjeri korištenja matrice dijagonalne kumulacije.
Pitanja i odgovori
IV. ZABRANA POVRATA ILI OSLOBAĐANJA OD CARINE
Ne primjenjuje se u bilateralnoj trgovini između strana i drugih ugovornica slobodne trgovine na materijale bez porijekla, izuzev tekstila i tekstilnih proizvoda (proizvodi iz poglavlja 50-63. Harmonizovanog sistema) koji se koriste u proizvodnji proizvoda s porijeklom uz uslov da između njih postoji sporazum o preferencijalnoj trgovini i da je roba stekla status primjenom identičnih pravila porijekla.
Pitanja i odgovori
V. ELEKTRONSKI IZDATE POTVRDE O KRETANJU ROBE EUR.1
Omogućena alternativa izdavanja i prihvatanja elektronskih potvrda o kretanju robe EUR.1 i propisani su zahtjevi za izdavanje i prihvatanje ovih potvrda.
Pitanja i odgovori
VI. Dodatak A – ALTERNATIVNA PRIMJENJIVA PRAVILA O PORIJEKLU
tzv. Prelazna pravila se dobrovoljno i neobavezno primjenjuju među ugovornim stranama Konvencije do sklapanja i stupanja na snagu revidirane Konvencije, praktični primjeri primjene pravila.
Pitanja i odgovori
VII. NEDOVOLJNA OBRADA ILI PRERADA
Praktični primjeri
Pitanja i odgovori
VIII. CARINSKA TARIFA BIH 2024
Aktuelnosti u vezi sa izmjenama nomenklature Carinske tarife BiH u 2024. godini
Pitanja i odgovori
PREDAVAČ:
Nermin Jusić, magistar ekonomije – Uprava za indirektno-neizravno oporezivanje,
šef Grupe za tarifu, vrijednost i porijeklo robe, Regionalni centar Tuzla, Odsjek za carinske poslove
TRAJANJE SEMINARA:
09:30 – 15:30
SEMINAR JE NAMIJENJEN:
privrednim subjektima proizvođačima i trgovcima u izvozu i uvozu robe
špediterima, prevoznicima i posrednicima u vanjskotrgovinskom prometu
ostalim licima koja se bave uvozom i izvozom roba i usluga
proizvođačima i obrtnicima
vlasnicima preduzeća i direktorima
pravnicima i pravnim zastupnicima
ekonomistima, računovodstvenim radnicima, knjigovođama, revizorima i svim onima koji učestvuju u carinskom poslovanju bez obzira da li uvoze ili izvoze robu
KOTIZACIJA ZA UČEŠĆE (sa PDV-om):
Seminar:
165 KM po jednom učesniku; 155 KM po osobi za dva i više učesnika iz iste organizacije; 145 KM po osobi za pretplatnike na časopis „Pravo i finansije“
Kotizacija uključuje:
Troškove sudjelovanja u radu seminara
Materijal za pisanje (za učesnike seminara)
Edukacijski materijal (prezentacije sa seminara)
Osvježenje u pauzi i zajednički ručak (za učesnike seminara)
Uvjerenje o usavršavanju (certifikat).
PRIJAVA NA SEMINAR:
Obavezna prijava na seminar putem prijavnog obrasca
Prijavni obrazac molimo Vas da popunite online ili preuzmete isti i pošaljete putem e-maila na rec@rec.ba
ili putem faxa na jedan brojeva + 387 33 40 87 78, + 387 33 40 87 79 i + 387 33 21 45 82.
Na osnovu dostavljenog prijavnog obrasca, dostavljamo Vam profakturu na osnovu koje se vrši plaćanje.
Uplata se može izvršiti i u gotovini prije početka seminara – molimo Vas da nas o tome ranije pismeno obavijestite.
VAŽNA NAPOMENA
Budžetski korisnici svakako mogu prisustvovati seminaru uz odgodu plaćanja ali uz obaveznu prijavu!
BEOGRAD – Javni dug Srbije na kraju februara ove godine iznosio je oko 36,42 milijarde evra, što je 47,8 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavilo je Ministarstvo finansija.
Foto: Pixabay
Na kraju januara javni dug je bio 36,20 milijardi evra, odnosno 47,5 odsto BDP. Za mjesec dana dug se povećao oko 220 miliona evra, ali je njegov udio prema aktuelnom bruto domaćem proizvodu smanjen.
Poređenja radi, na kraju 2023. godine javni dug je bio 35,15 milijardi evra, odnosno 52 odsto BDP-a. Javni dug Srbije je na kraju 2022. bio 33,33 milijarde evra, ili 55,1 odsto BDP-a.
Kako je Biznis.rs ranije pisao, u strukturi domaćeg duga najveći udeo imaju evroobveznice i državne dinarske dugoročne hartije od vrednosti. Biznis.rs
KUPERTINO – Posebni timovi kompanije Apple razvijaju proizvode i servise u oblasti kućne robotike, u polju za koje se smatra da ima potencijal da postane “sljedeće veliko tržište”.
FOTO: Agencije
Inženjeri u Apple-u rade na prototipu mobilnog robota koji može pratiti korisnike po njihovim domovima, rekli su insajderi za Bloomberg.
Iako su istraživanja još uvijek u početnim fazama – i nejasno je da li će uopšte uroditi finalnim proizvodom spremnim za prodaju – Apple je pod sve većim pritiskom da pronađe nove izvore prihoda. U februaru je odustao od projekta sopstvenih električnih vozila, a prognoze kažu da naočari za izmenjenu stvarnost (AR) neće još dugo početi da donose profit.
Sa robotikom, Apple bi mogao da stekne veće uporište u domovima potrošača i da iskoristi napredak u veštačkoj inteligenciji. Ali još nije jasno kakav bi pristup mogao da zauzme.
Rad na robotici se odvija unutar Apple-ovog odeljenja za hardverski inženjering i njegove grupe za vještačku inteligenciju i mašinsko učenje. Smatra se da je razvoj još uvijek u ranoj fazi istraživanja, a sama kompanija nije odgovorila na upit novinara Bloomberga.
Investitori u Apple nisu optimistično reagovali na ovu objavu. Akcije su prvo izgubile dobitak od prethodnog dana, da bi do kraja jučerašnjeg rada Wall Streeta porasle oko jedan odsto, na nivo od 169,65 dolara. Biznis.rs
Spotify se sprema za uvođenje nekih promjena na platformi, a čini se da će i povećanje cijena biti jedna od promjena.
Bloomberg prenosi da kompanija razmatra reviziju svojih pretplatničkih nivoa i cijena, što će uključivati poskupljenja na nekoliko velikih tržišta, a postojat će i novi nivo bez audio knjiga.
U izvještaju se prenosi da će cijene porasti za oko 1 dolara mjesečno (za individualne nivoe), odnosno do 2 dolara mjesečno za porodične i duo planove u Velikoj Britaniji, Australiji, Pakistanu i u još dvije zemlje, čija imena još nisu otkrivena.
Navodi se da će na američkom tržištu poskupljenje stići kasnije ove godine. Iz kompanije navodno više cijene pravdaju pokrivanju troškova audio knjiga, koje je Spotify nedavno počeo nuditi. Tako korisnici mogu slušati audio knjige do 15 sati mjesečno.
Navodno će postojati i novi nivo koji će uključivati samo muziku i podcaste, a ne i audio knjige. Ovaj bi nivo mogao koštati isto kao i trenutni individualni premium nivo. U suštini, Spotify će pokušati korisnike natjerati da ostanu na trenutnom planu sa audio knjigama, ali će morati platiti više.
No, to nije sve. Spotify će uvesti i novi “supremium” nivo koji će korisnicima davati mogućnost uživanja u zvuku visoke kvalitete. Ovo je navodno samo jedna od funkcija koja će stići u sklopu ovog nivoa, dok druge još nisu otkrivene.
Podsjećamo da je Spotify prošle godine povećao cijene po prvi put od uvođenja premium nivoa, no to nije uticalo na pad korisnika, već suprotno – Spotify je zabilježio još veći broj korisnika. U kompaniji se nadaju da će isto biti i ovaj put.
Istina je da je ekonomski rast neočekivano visok, ali sve više na račun alarmantne zaduženosti, piše biznis.
Nezavisno nadzorno tijelo američkog Kongresa čak upozorava da SAD riskira sličnu krizu na tržištu obaveznica s kojom se Velika Britanija suočila prije godinu i pol, kada je tadašnja premijerka Liz Truss nepromišljeno najavila smanjenje poreza, a britanske obaveznice oštro pale kao posljedica, prenosi SEEbiz.
Američki dug već sada iznosi 35 triliona, što je gotovo 130 posto BDP-a (u historiji su takva zaduženja uglavnom završavala bankrotom), a samo za kamate SAD bi 2026. godine trebao platiti bilion (hiljadu milijardi) dolara. Dođe li Trump u Bijelu kuću u novembru, nastavit će politiku smanjenja poreza, očekuje se da će smanjiti porez na dobit s 21 na 15 posto.
BANJALUKA – Olimpijski centar „Jahorina” planira da se novom emisijom akcija zaduži 29 miliona KM, iako ni postojeće obaveze ne može da izmiruje na vrijeme, zbog čega su mu blokirani računi.
Foto: Capital.na
Odluku o emisiji akcija trebalo bi da razmatra Skupština akcionara Olimpijskog centra na sjednici zakazanoj za 7. maj.
Novim zaduženjem OC planira da plati dugove po osnovu kredita i ranije emitovanih hartija od vrijednosti koje ne može da izmiri.
„Ciljevi emisije su povećanje osnovnog kapitala i stvaranje uslova za restrukturiranje obaveza i solventnost emitenta. Prikupljena sredstva će biti korištena za otplatu finansijskih obaveza emitenta – kreditnih obaveza i obaveza po emitovanim hartijama od vrijednosti“, navedeno je u prijedlogu odluke o šestoj emisiji redovnih akcija.
Osnovni kapital OC „Jahorina“, na čijem se čelu nalazi Dejan Ljevnaić, trenutno iznosi 32,5 miliona KM, a nakon ove emisije, ukoliko uspije, on će iznositi 61,5 miliona.
„Smatra se da je emisija uspjela ukoliko se u predviđenom roku upiše i uplati minimalno 60 odsto od ukupnog broja emitovanih akcija“, piše u prijedlogu odluke.
OC “Jahorina” je na kraju prošle godine po emitovanim obveznicama dugovao 27,8 miliona maraka, a procjenjuje se da je od banaka do sada uzeo oko 200 miliona maraka.
Zbog neizmirenih obaveza Olimpijskom centru „Jahorina“ proteklih dana ponovo su blokirani računi, ali predsjednika Nadzornog odbora OC „Jahorina“ Nedeljka Eleka to nije zabrinulo jer je, kako je rekao, Vlada RS izmirila njihove obaveze.
„Računi će za par sati biti odblokirani jer je Vlada RS izmirila obaveze Olimpijskog centra po dospjelim kreditima“, rekao je Elek juče za CAPITAL.
BRISEL – Godišnje inflacija u evrozoni u martu opala je na 2,4 procenta, što je niže od predviđanja i podstiče očekivanja da će Evropska centralna banka do ljeta početi da smanjuje kamatne stope, saopštio je Eurostat.
Foto: Pixabay
Rast troškova hrane je ublažen, a ukupni rast cijena krenuo je prema dole u dvije najveće evropske ekonomije, Njemačkoj i Francuskoj. Prognoze stručnjaka bile su da će inflacija u martu iznositi 2,5 odsto, prenosi AP.
Inflacija cijena hrane opala je na 2,7 odsto sa 3,9 procenata, a cijene energenata opale su za 1,8 odsto. Bazna inflacija, koja isključuje nestabilne troškove hrane i energije opala je na 2,9 sa 3,1 odsto u februaru. Cijene usluga, koje uključuju sve od bioskopskih ulaznica do medicinske njege ostale su visoke.
Inflacija u evrozoni porasla je na rekordnih 10,6 procenata u oktobru 2022. godine nakon što je Rusija prekinula većinu isporuka prirodnog gasa za Evropu zbog rata u Ukrajini, što je dovelo do naglog rasta cijena energije i izazvalo krizu troškova života.
ECB će naredni sastanak održati 11. aprila, ali ne očekuje se da će promijeniti trenutni nivo kamatnih stopa od 4,5 procenata. Prvo smanjenje troškova pozajmljivanja očekuje se u junu.Biznis.rs
NEW YORK – Bitcoin (BTC) je zadržao gubitke tokom azijskog trgovanja u utorak, trgujući na oko 66.000 dolara, dok su trgovci analizirali ponovno rastuće prinose na državne obveznice i mogućnost da bi Fed mogao odgoditi smanjenje stopa do kraja ove godine.
FOTO: Pxabay
U vrijeme pisanja, ether (ETH) je bio iznad 3.300 USD, dok je CoinDesk 20 (CD20) pao za 0,6 odsto na 2.532.
Prinos na 10-godišnje trezorske zapise dosegao je najviši nivo u preotekle dvije sedmice od 4,40 odsto preko noći zbog stalne inflacije i neočekivano jake proizvodne aktivnosti. Porast takozvane nerizične stope obično potiče odljev novca iz rizične imovine i ulaganja bez prinosa poput zlata. Žuti metal, međutim, ostao je otporan usred slabog tona bitcoina i Wall Streetovog tehnološki bogatog indeksa, Nasdaqa.
“Bitcoin se vratio na 65.000 dolara, što se uglavnom pripisuje nedavnim makro izgledima za kamatne stope i rastućim prinosima na trezorske obveznice”, rekao je za CoinDesk Semir Gabeljić, direktor formiranja kapitala u Pythagoras Investments, u intervjuu e-poštom. “Okruženja s višim kamatnim stopama obično smanjuju sklonost ulagača riziku.”
Podaci Coinglassa pokazuju da je više od 245 miliona dolara u dugim pozicijama likvidirano u posljednja 24 sata, pri čemu je 60 miliona dolara u BTC pozicijama dobilo rekt.
“Vječne stope finansiranja budućih ugovora za većinu kripto imovine vratile su se na 1bps, a otvorene kamate na globalne terminske ugovore smanjile su se za 10 posto preko noći, što ukazuje na to da su neke duge pozicije s polugom zatvorene”, dodao je Jun-Young Heo, trgovac derivatima u Prestu iz Singapura. SEEbiz
Naučite o četiri osnovna prodajna stila, razvijte emocionalnu inteligenciju i postanite majstor u kreiranju povjerenja i efikasnoj prodaji. Idealno za prodajne profesionalce i menadžere koji teže izvrsnosti.
