Autor: admir

Pored broja godina uplaćenih doprinosa, važnu ulogu imaju i starosna granica za odlazak u penziju, nivo prosječnih primanja tokom radnog vijeka i težina posla. Ali koja zanimanja nude najveću penziju i zašto?

Poznato je da određene profesije mogu ostvariti visok prihod. Ali šta je sa penzijom? Kakav posao može da vam obezbijedi mnogo novca u penziji? Da biste to uradili, prvo morate uzeti u obzir faktore koji utiču na visinu penzije.

Evo šta utiče na visinu penzije:

Broj godina doprinosa

Nivo prosječnog dohotka

Vrsta pristupa penziji

Broj djece

Teškoća rada

Što duže radite i što su vam veći prosječni prihodi tokom radnog vijeka, to će vam penzija biti veća. Ali, više platnih bodova, a time i više novca u penziji, može se dobiti i za podizanje djece i posebno naporan rad.

Ako želite visoku penziju, pri izboru karijere treba obratiti pažnju ne samo na visinu prosječnih primanja, već i na to da li se ona može ostvariti u dužem vremenskom periodu. Konačno, njemačko zakonodavstvo očekuje da se doprinosi plaćaju 45 godina prije nego što se neko može penzionisati.

Zanimanja i poslovi sa najvećim penzijskim pravima:

Državni službenik

Ljekar

Advokat

Pilot

Menadžer

Ljudi sa ovim zanimanjima obično primaju visoke penzije. Državni službenici generalno imaju najveća prava na penziju u Njemačkoj, jer uplaćuju državnu penziju tokom cijelog radnog vijeka. Službene penzije su samostalan sistem socijalnog osiguranja.

Doktori, advokati, piloti i menadžeri iz različitih profesionalnih sektora takođe imaju tendenciju da primaju visoke penzije.

Razlog za to su, s jedne strane, njihova visoka primanja, as druge, činjenica da često rade na svom radnom mjestu do starosne dobi za penziju. Pored toga, zaposleni sa visokim prihodima su takođe sposobniji da kreiraju privatne penzijske planove od onih sa niskim primanjima.

Težina posla se ogleda i u visini penzije. Na primjer, ljudi čiji se rad smatra posebno teškim dobijaju više platnih poena, mogu se ranije penzionisati ili im se penziji dodaje određeni procenat prosječnog prihoda.
Sljedeća zanimanja se često smatraju teškim poslovima:

Građavinac

Keramičar

Radnik u metaloprerađivačkoj industriji

Graditelj puteva

Rudar

Da bi posao bio prepoznat kao težak, mora da ispunjava određene kriterijume, prenosi “b92”. Po pravilu se uzima u obzir fizički i psihički stres, objašnjavaju njemački mediji. Da li će ti poslovi kasnije dovesti do maksimalne penzije ostaje stvar pojedinca, pišu nezavisne.

Srbija je na četvrtom mjestu, a ispred nje su, osim Slovenije, Hrvatska i Crna Gora, piše biznis.

Slovenija prednjači sa neto prosječnom platom u visini 1.477,34 eura, dok je prosječna bruto plata iznosila 2.317,82 eura. Ovi podaci predstavljaju pad u odnosu na decembar prošle godine, ali u poređenju sa januarom 2023. godine zarade su porasle. Najveće plate zabilježene su u sektoru snabdijevanja električnom energijom i gasom, a najniže u ugostiteljstvu.

Sve u svemu, kao članica Evropske unije Slovenija pokazuje stabilan ekonomski razvoj, što utječe na plate u različitim sektorima. IT sektor nastavlja da raste, a prosječna neto plata u ovoj industriji je između 1.800 i 2.200 eura. Plate u zdravstvu kreću se između 1.200 i 1.500 eura neto, a u obrazovanju d 1.000 do 1.300 eura. Prosječna plata u turizmu i ugostiteljstvu je 900 do 1.100 eura.

Hrvatska, kao još jedna zemlja članica EU sa prostora bivše Jugoslavije, na drugom je mjestu po visini prosječne plate od 1.239 eura neto, odnosno 1.695 eura bruto. Najviše plate zabilježene su u sektoru avio prevoza, dok su najniže plate u industriji proizvodnje odjeće, prenosi Regulated Unidet Europe.

Kao i u Sloveniji, najveće plate u Hrvatskoj imaju zaposleni u IT sektoru, oko 1.800 eura neto u prosjeku. Prosječna plata u proizvodnji je oko 1.100 eura mjesečno, u zdravstvu i obrazovanju od 1.000 do 2.000 eura neto, a u poljoprivredi oko 900 eura. Prosječne plate u turizmu i ugostiteljstvu su oko 1.000 eura.

Crna Gora je nastavila u 2023. godini da jača svoju ekonomiju nastojeći da ubrza razvoj ključnih sektora i da privuče strane investicije. Prosječna neto zarada u Crnoj Gori dostigla je 819 eura, dok je bruto mjesečna plata 1.024 eura. U poređenju sa decembrom prošle godine, prosječna neto je porasla, a u odnosu na januar 2023. godine zabilježen je značajan rast.

Turizam i ugostiteljstvo, kao jedan od vodećih sektora crnogorske privrede, nude prosječnu neto mjesečnu zaradu od oko 800 eura tokom ljetnje sezone. IT sektor u Crnoj Gori nudi plate od oko 1.000 eura, dok su plate u zdravstvu i obrazovanju oko 600 do 700 eura mesečno. Plate u sektoru poljoprivrede kreću se oko 500 eura, a u građevinarstvu 700 eura.

Bosna i Hercegovina je u 2023. godini nastavila sa ekonomskim oporavkom i razvojnim naporima, suočavajući se sa izazovima i mogućnostima na putu poboljšanja životnog standarda. Prosječna neto plata u BiH u januaru ove godine dostigla je 679 eura, a bruto 1.051 euro. U poređenju sa januarom prošle godine, prosječne plate su porasle.

Uz rastuću potražnju za digitalnim tehnologijama, IT sektor u BiH pokazuje brz razvoj. Prosječna mesečna plata u ovoj oblasti je oko 1.500 eura neto. U tradicionalno jakoj prerađivačkoj industriji, prosječne plate su oko 900 eura mjesečno, a u građevinskom sektoru koji je u ekspanziji oko 1.000 eura.

Sjeverna Makedonija nalazi se na posljednjem mjestu sa prosječnom mjesečnom neto platom od 643 eura, dok je bruto zarada bila 960 eura. I u Sjevernoj Makedoniji najbolje plate su u IT sektoru, od 800 do 1.000 eura neto. Istovremeno, prosječne plate u poljoprivredi su od 300 do 400 eura, a u obrazovanju i zdravstvu od 400 do 500 eura.

Kada je riječ o zemljama EU, prosječne plate su najviše u Danskoj, a najniže u Bugarskoj. Prema podacima LPG iz Bugarske, prosječna bruto mjesečna plata u Sofiji je oko 1.400 eura, što rezultira neto zaradom od oko 1.000 eura. U ostatku Bugarske bruto plata je oko 1.000 eura.

Prosječna mjesečna neto zarada u Danskoj iznosi 4.149 eura, dok je bruto plata 6.093 eura. Ove brojke odražavaju visok nivo ekonomskog razvoja i životnog standarda u Danskoj. Neto plate u IT industriji u prosjeku su oko 5.000 eura, a u zdravstvenom sektoru oko 4.500 eura i u obrazovanju oko 4.000 eura.

Od mesa i mlijeka, preko žitarica pa do pića i tekstilne industrije – niz je djelatnosti koje bilježe porast vrijednost izvoza, međutim, analitičari su oprezni te ostavljaju prostor tumačenju kako se ovdje svakako u obzir trebaju uzeti i inflacijska kretanja koja su uvjetovala porast cijena proizvoda.

Ukupno gledajući po sektorima proizvodnje, od njih ukupno devet, tri bilježe porast izvoza: sektor koji obuhvaća kamen, kreč, cement, beton i keramiku imao je izvoz od 388,4 miliona maraka nasuprot 366,5 miliona maraka u 2022., sektor kože, krzna i tekstila imao je izvoz od milijardu i 864 miliona maraka u odnosu na milijardu i 834 miliona KM u 2022., dok je sektor koji obuhvaća mehaničke uređaje, oružja i strojeve zabilježio izvoz od tri milijarde i 933 miliona maraka u odnosu na tri milijarde i 477 KM u godini prije.

U kontekstu djelatnosti proizvoda životinjskog porijekla (meso, ribe i mlijeko) tako je protekle godine izvezeno u vrijednosti od 339,910.457 maraka, dok je godinu prije vrijednost iznosila 320,859.905 maraka. Značajno je porasla i vrijednost izvezenih žitarica iz BiH – 218,191.884 marke u prošloj u odnosu na 181,918.569 KM u 2022. godini.

Analizom kategorija pojedinih proizvoda također je vidljivo kako je skočila vrijednost izvezenih pića iz BiH, i to s 87,407.762 marke u 2022. godini na 102,466.486 maraka u prošloj godini.

Porasla je i vrijednost izvezenog oružja i municije, i to za više od 26 posto u odnosu na 2022., odnosno prevedeno u brojke, s 253,85 miliona maraka na 320 miliona maraka. I tekstilna industrija bilježi bolje podatke s obzirom na to da je vrijednost izvoza iznosila oko milijardu i 761 milion maraka u odnosu na milijardu i 705 miliona maraka, kolika je bila vrijednost izvoza u 2022. godini.

Od ostalih grana proizvodnje, vidljivo je i kako je farmaceutska industrija povećala vrijednost izvoza, i to sa 135,9 miliona na 172,69 miliona maraka. Proizvodi od kamena, betona, keramike i stakla jedna su od kategorija kod kojih također bilježimo porast vrijednosti, s 233,42 miliona u 2022. godini na 242,72 miliona maraka u prošloj godini, a rasla je i vrijednost izvoza različitih mehaničkih uređaja te je dosegnula iznos od gotovo 1,5 milijardi KM.

Kada se pogledaju vodeće tarife u izvozu, vidljivo je kako je, baš kao i godinu prije, u 2023. na prvom mjestu bila električna energija s vrijednošću od milijardu i 55 miliona maraka, drugo mjesto drži izolirana žica s vrijednošću izvoza od 663,9 miliona maraka i količinom malo većom od 57 hiljada tona, što je porast u odnosu na 52 hiljade tona u 2022. godini, dok su na trećem mjestu konstrukcije s vrijednošću od 613,4 miliona maraka i količinom od 123 hiljade tona, što također pokazuje porast količine (121,7 hiljada tona u 2022.)

Od količinski značajnih tarifa izdvajaju se karbonati (553 hiljade tona), obrađeno drvo (441 hiljada tona), koks i polukoks od kamenog ugljena, mrkog ugljena (356 hiljada tona). S obzirom na to da izvoz vojne industrije bilježi pozornost uslijed svoga rasta, valja ukazati na podatak da je, količinski gledano, iz BiH izvezeno malo više od 7 hiljada tona.

Podsjećamo, ukupan izvoz u 2022. godini iznosio je 18 milijardi i 377 miliona maraka, dok je prošle godine došlo do pada vrijednosti (17 milijardi i 169 miliona maraka). Iako je u 2023. godini, u odnosu na stanje iz 2022., izgubljeno milijardu maraka u izvozu, optimizam se može izvući iz činjenice da je domaća privreda tokom proteklih godina pokazala zavidnu razinu otpornosti, što se pak reflektira i kroz podatak kako je izvoz u 2023. u odnosu na 2019. godinu veći za šest milijardi KM, piše Večernji list BiH.

Dakle, iako mnogi žele istovremeno izvršavati više zadataka, rade sve ono što je suprotno od onoga za postizanje uspjeha, što znači da vrijeme ne koriste produktivno te da ne rade optimalno. Prema jednom od istraživanja, samo 2,5 posto populacije može učinkovito istovremeno izvršavati više zadataka. Zašto je multitasking toliko štetan, zašto mnogi od nas pribjegavaju multitaskingu i šta možete uraditi da zaista uradite posao?

Zašto istovremeno radimo na više zadataka

Ono što mnogi ljudi možda ne shvataju jeste da istinski multitasking nije ono što misle da jeste. Istovremeni rad na više zadataka je zapravo zamjena zadataka. To je nevjerovatno neučinkovito za mozak, posebno onda kada su zadaci nepovezani ili nepoznati. Svaki put kada se prelazi sa zadatka na zadatak, to traje djelić sekunde.

Ako to stalno radite, krajnji ishod može biti psihički zamor. Iako vam može djelovati da postižete više, promjena zadataka štetno djeluje na produktivnost – smanjuje fokus, povećava stres i pojačava impulzivnost.

Kada prisiljavate mozak da stalno mijenja brzinu, primorani ste manje kvalitetno raditi i mentalno se trošite. Neki ljudi zaista mogu da se istovremeno posvete više stvari, ali je za većinu bolje da se posvete jednoj stvari. Američka biznismenka Sara Sabin je u autorskom tekstu za poslovni portal Fast Company izdvojila četiri načina kako da budete produktivniji.

Paretov princip

Prema Paretovom principu, 20 posto onoga što radite daje 80 posto rezultata. Problem je u tome što većina ne zna šta je tih 20 posto na kojem treba raditi. Nisu svi zadaci jednaki, pa pokušavajući da uradite sve, otežavate sebi više nego što je potrebno kako biste postigli željeni rezultat. Zbog toga je potrebno da razmislite šta je tih 20 posto.

Osmislite strategiju

Osmislite strategiju za ostvarivanje svojih ciljeva. Imati strategiju ne znači da ona mora biti superkomplikovana. Najbolje su jednostavne strategije kojima se fokusirate na tri do pet ciljeva, a zatim odvojite vrijeme tako da te ciljeve možete dobro ostvariti.

“Uklonite stvari sa svojeg tanjira”

“Uklanjanje stvari sa svojeg tanjira” znači da je potrebno da pojedine zadatke delegirate nekom drugom ako je to moguće, da ih prolongirate ako nisu važni ili da ih potpuno uklonite ako uopće nemaju svrhu.

Sistemi, procesi i tehnologija

U konačnici je potrebno da prihvatite sisteme, procese i tehnologiju koji će vam život učiniti lakšim. prenosi Klix

BEČ- Nastala je prava strka za akcijeAddiko Banke sa sjedištem u Beču.

Banka sa  fokusom na tržišta jugoistočne Evrope dobila je novog većeg akcionara – srpsku Alta Pay Grupu Davora Macure.

Prema berzanskim izvještajima,  Alta Pay Grupa je kupila 9,63 posto akcija Addiko Banke.

Bloomberg Adria je izvijestio da je Alta PayGrupa već osigurala udio od 30 posto u  banci i  da je zatražila regulatorna odobrenja za transakcije. Ipak, navodno, namjera ove bankarsko-finansijske grupacije nije preuzimanje većinskog udjela.

Podsjećamo da je Agri Europa Cyprus, kompanija povezana sa srpskim biznismenom Miodragom Kostićem, a koja od ranije drži deset posto, izvijestila da želi preuzeti još 17 posto dionica ponudivši cijenu 17,5 evra po akciji, prenosi Indikator.

Prema riječima konsultanta Agri Europe Cyprus, ova kompanija nema veze s investicijom Alta Paya.

Alta Pay Grupa prethodno nije držala nikakve akcije u Addiko Banci.

Istovremeno, u drugoj berzanskoj objavi navedeno je da MW Funds PTE.LTD, koji je prethodno držao pet posto Addika, prodao svoje akcije. Indikator.ba

Objava Trka za akcije Addiko banke: Pojavio se još jedan srpski igrač prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.