Autor: admir

Na kraju prošle sedmice srebro je bilo 18% više nego na početku godine, ustalivši se na 28,33 USD po troy unci u terminskom trgovanju u New Yorku.

Pritom je metal gotovo dostigao 30 dolara za uncu prvi put od maja 2021.

Njegov porast od 2024. do danas nadmašio je rast zlata, koje je 12. aprila zaključilo na rekordnih 2.374,19 dolara za uncu i poraslo je samo 14,6% na godišnjem nivou.

Isto tako, iShares Silver Trust ETF (SLV) , koji je zatvoren u petak na 25,63 USD, porastao je za 17,7% na godišnjem nivou i ispred iShares Gold Trust ETF (IAU) s rastom od 13,5% na 216,89 USD, prneosi SEEbiz.

Zašto raste cijena srebra?

Uspon srebra ove godine proizvod je nekoliko uzroka.

Ljepljiva inflacija koja ne dopušta Federalnim rezervama da smanje kamatne stope.

Sve veća globalna potražnja za metalom (plus zlatom i drugim plemenitim metalima). Globalna proizvodnja je ili stagnirana ili opada.

Zanimanje ulagača širom svijeta, ali posebno u Indiji i Kini, za zaštitu bogatstva pred geopolitičkim napetostima.

Posljednji faktor vjerovatno je bio glavni razlog povećanja srebra od 4% u prošloj sedmici i 13,7% povećanja do sada u aprilu.

Zabrinutost da bi nasilje na Bliskom istoku moglo izmaći kontroli potaknula je kupovina zlata, srebra i platine cijeli proše sedmice.

Napad bespilotnim letjelicama i raketama, koji je izbio kasno u subotu, uglavnom je odbio Izrael, uz pomoć vojnih snaga iz Sjedinjenih Država i Ujedinjenog Kraljevstva.

Cijene su bile nepromijenjene kada je trgovanje terminskim ugovorima otvoreno u Aziji u ponedjeljak. U 20.30 sati u nedjelju je srebro kotirano na 28,26 dolara za uncu, što je pad od 7 centi u odnosu na petak. Zlato je poraslo za 4,10 dolara na 2378,20 dolara, piše biznis.

Razlika između rasta dohotka po glavi stanovnika u najsiromašnijim zemljama i najbogatijim se znatno  povećala u proteklih pet godina, navodi se u izvještaju.

• Prvi put vidimo da nema približavanja. Oni su sve siromašniji – rekao je za Reuters Ayhan Kose, zamjenik glavnog ekonomiste Svjetske banke i jedan od autora izvještaja.

• Uviđamo veoma ozbiljnu strukturnu regresiju, preokret u svijetu. Zato ovdje zvonimo na uzbunu – kazao je.

U izvještaju se navodi da 75 zemalja koje ispunjavaju uslove za grantove i zajmove bez kamate od Svjetske banke – Udruženja za međunarodni razvoj (IDA), riskiraju izgubljenu deceniju razvoja bez ambicioznih promjena politike i značajne međunarodne pomoći.

Kose je kazao da je rast u brojnim zemljama koje pomaže IDA već počeo da se smanjuje prije pandemije COVID-19, ali će iznositi samo 3,4 posto u periodu 2020-2024., što je najslabije od 1990-ih.

Ruska invazija na Ukrajinu, klimatske promjene, porast nasilja i sukobi, također su teško utjecali na njihove izglede.

Više od polovine svih “IDA zemalja” nalazi se u subsaharskoj Africi; 14 je u istočnoj Aziji, a osam u Latinskoj Americi i na Karibima. Trideset i jedna ima prihod po glavi stanovnika manji od 1.315 dolara godišnje. Među njima su Demokratska Republika Kongo, Afganistan i Haiti.

Jedna od tri zemlje koju pomaže IDA siromašnija je sada nego uoči pandemije. IDA zemlje čine 92 posto svjetskog stanovništva koje nema pristup dovoljnoj količini hrrane.

Polovina zemalja je u dugovima, što znači da nisu u stanju da servisiraju dug ili su u velikom riziku da to ne budu u stanju.

I uprkos njihovoj mladoj populaciji – što je bila demografska blagodat u vrijeme kada je stanovništvo starilo skoro svuda,  bogatim prirodnim resursima i obilnom potencijalu solarne energije, privatni i državni kreditori odustajali su od njih.

Skoro 40 zemalja bilježi odliv vanjskog javnog duga u 2022., a takvi slučajevi vjerovatno su se pogoršali 2023. godine.

Kose je rekao da su potrebne ambiciozne politike za ubrzanje investicija, uključujući domaće napore za jačanje fiskalne, monetarne i finansijske politike, te strukturne reforme za poboljšanje obrazovanja i povećanje domaćih prihoda.

Značajna finansijska podrška od strane globalne zajednice također je bila od suštinskog značaja za napredak i smanjenje rizika od dugotrajne stagnacije, rekao je Kose, napominjući kako se Svjetska banka nada da će do decembra obezbjediti snažnu popunu sredstava IDA.

Jača međunarodna koordinacija u borbi s klimatskim promjenama, restrukturiranja duga i mjere koje podržavaju prekograničnu trgovinu također bi bila ključne, kaže se u izvještaju.

Indermit Gill, glavni ekonomista Svjetske banke, primijetio je da su Kina, Indija i Južna Koreja – sada velike ekonomske sile – nekada bile među najsiromašnijim zemljama svijeta, ali su bile u stanju da se izbore s ekstremnim siromaštvom i podignu životni standard.

• Svijet ne može priuštiti da okrene leđa zemljama IDA-e – kazao je on, prenosi Reuters.

(E.F.)

Neke države još nisu uspjele da stave cijene hrane pod kontrolu, a među njima je i Hrvatska. Najveći rast cijena hrane zabilježen je na Malti (7,3 odsto), zatim u Grčkoj (6,5 odsto), Španiji (5,4 odsto), pa u Hrvatskoj (5,2 odsto), navodi Index.hr.

Hrvatska je jedna od rijetkih evropskih zemalja koje još uvijek imaju problem s rastom cijena hljeba i žitarica. Rekorder je Malta s rastom od 6,3 odsto, zatim Slovačka sa 6 posto te Bugarska, Hrvatska i Poljska s 4,8 posto.

Prema rastu cijena mesa, Hrvatska je treća u EU: rast na godišnjem nivou u februaru je iznosio 7,1 posto, najviše u EU nakon Bugarske (8,2 odsto) i Rumunije (7,7 odsto), dok je na nivou EU taj rast bio 3,3 posto, na nivou eurozone 3,1 odsto.

Cijene voća snažno su rasle, 6,3 posto u EU i 5,2 posto u eurozoni. Najveći rast je imala Grčka (12,2 odsto), zatim Kipar (12 odsto), Slovačka (11,9 odsto) i Italija (12,02 odsto). I Hrvatska je imala snažan rast, 7,7 odsto.

Kad se govori o povrću – Hrvatska je apsolutni rekorder u EU s rastom od 12,9 odsto u februaru ove godine na godišnjem nivou. Rast je posebno velik ako se uporedi s prosekom EU, koji je iznosio 1,2 odsto, i prosjekom eurozone od 0,7 odsto.

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić je za sporo smanjivanje stope inflacije okrivio sektor usluga, što je u suštini tačno, ali nije cijela istina. Osim usluga, tvrdoglavosti inflacije u Hrvatskoj pridonosi i rast cijena hrane.

“Osim turističke sezone koja će povećati ili usporiti pad inflacije, održavaće je i nagli rast plata zaposlenih u javnom sektoru. Za 240.000 zaposlenih praktično odjednom rastu plate i do 40 posto, a to će dovesti do jako velikog i naglog priliva novca koji će se početi trošiti… Iluzorno je očekivati da će trgovci početi snižavati cijene u takvoj situaciji. Moguće je da će Hrvatska ostati jedna od dvije države EU s najvećim rasom cijena iako je na kraju prošle godine bila sedma, a početkom 2023. deseta”, procijenio je Vujčić, pišu Vijesti.ba.

SARAJEVO – EU garancije će osigurati oko 102 miliona evra za mala i srednja preduzeća u Bosni i Hercegovini, saopšteno je iz Delegacije Evropske unije i Kancelarije specijalnog predstavnika EU u BiH.

Evropski investicioni fond (EIF), koji je dio EIB Grupe, potpisao je ugovore o garancijama za portfelj sa 11 banaka i finansijskih posrednika u ekonomijama Zapadnog Balkana.

„Ovi ugovori koji se finansiraju u okviru EU Garancije za otpornost malih i srednjih preduzeća u sklopu instrumenta WB EDIF, omogućiće lokalnim bankama i finansijskim institucijama da izgrade portfelj kredita za mala i srednja preduzeća u iznosu većem od 750 miliona evra, zajedno s ugovorima koji će se tek potpisati u prvoj poloviini 2024. godine“, precizirali su iz Delegacije EU.

Kako navode ta finansijska sredstva će omogućiti bolji pristup finansiranju za mala preduzeća i povećati njihovu otpornost na tekuće ekonomske probleme, a istovremeno stvoriti uslove za širenje poslovanja te povećanje zapošljavanja i inovacija.

Očekuju se da će ovaj instrument u Bosni i Hercegovini omogućiti povoljne kredite u vrijednosti od 102 miliona evra za oko 1.900 malih i srednjih preduzeća te sačuvati više od 26.000 radnih mjesta.

“Pružanjem podrške malim preduzećima na Zapadnom Balkanu, pogotovo u najslabijim i najosjetljivijim segmentima, ova značajna finansijska sredstva povećat će njihov kapacitet za inovacije i rast i istovremeno doprinijeti daljoj integraciji u ekonomiju EU. Na taj način će pružiti dodatan poticaj razvoju robusnih i konkurentnih regionalnih ekonomija kap i njihovom napredak u globalnim lancima vrijednosti.” kazala je glavna izvršna direktorica EIF-a Marjut Falkstedt.

U Bosni i Hercegovini su garancije EIF-a do sada ukupno osigurale oko 235 miliona eura za oko 1.000 malih i srednjih preduzeća, što je pomoglo da se sačuva oko 62.000 radnih mjesta.

“Mikro, mala i srednja preduzeća su okosnica ekonomije u BiH. Iznimno mi je drago da će mala i srednja preduzeća u Bosni i Hercegovini i na Zapadnom Balkanu uz podršku EU imati pristup finansiranju po povoljnijim uslovima, što podstiče preduzetništvo, stvaranje radnih mjesta i rast. Posebno se nadamo da će to potaknuti i žensko preduzetništvo – budući da žene čine dvije trećine neaktivne radne snage u BiH. Garancijski fond bi trebao omogućiti stvaranje novih ideja pružanjem sigurnosne mreže za kreditiranje.”, kazao je šef delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik Evropske unije Johann Sattler.

Objava EU garancije će osigurati oko 102 miliona evra za mala i srednja preduzeća u BiH prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

SARAJEVO – Trgovanjem na Sarajevskoj berzi danas je ostvaren promet od 14.850.449 KM, a u okviru 33 transakcije ukupno je prometovano 1.485.139 vrijednosnih papira.

Najveći dnevni rast vrijednosti zabilježile su akcije “Binasa” iz Bugojna od 54,39 odsto, dok pad nije zabilježen.

Na slobodnom tržištu jedan ostvaren je promet od 14.314.078 KM akcijama “Pretisa” iz Vogošće, saopšteno je iz Berze.

Akcijama “Igmana” iz Konjica ostvaren je promet od 4.860 KM na Slobodnom tržištu dva.

Na slobodnom tržištu tri ostvaren je promet od 531.511 KM akcijama “Binasa”.

Na tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine. Srna

Objava Promet na Sarajevskoj berzi skoro 15 miliona KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.