Autor: admir

  • FZO RS bankama duguje 178 miliona KM

    FZO RS bankama duguje 178 miliona KM

    BANJALUKA – Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske je na kraju prošle godine bankama dugovao oko 178 miliona maraka.

    FOTO: CBBiH

    Dug Fonda je manji za oko 1,7 miliona KM u odnosu na kraj 2022. godine kada su dugovali 179,7 miliona KM.

    Najveće kredite prethodnih godina Fond je uzeo od Unicredit banke i to jedan u iznosu od 133 miliona maraka na period od deset godina i jedan od 60 miliona KM kojem je period otplate pet godina.

    Kredit od 133 miliona KM korišten je, između ostalog, za refinansiranje obaveza i uvođenje IZIS-a, dok je kredit od 60 miliona maraka korišten za izmirenje obaveza prema zdravstvenim ustanovama u Srbiji.

    Od iste banke su takođe uzeli i kredit od 35 miliona KM na period od deset godina, po kamatnoj stopi od 3,4 odsto.

    Važno je napomenuti da se Fond u posljednje dvije godine zadužio za 50 miliona maraka.

    Kada su u pitanju ta zaduženja riječ je o direktnim zaduženjima, a koristiće ih za finansiranje prava osiguranika Fonda.

    FOTO: Printscreen

    CAPITAL: Bojana Ninković

    Objava FZO RS bankama duguje 178 miliona KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Sankcije smanjile interesovanje za obveznice Vlade RS

    Sankcije smanjile interesovanje za obveznice Vlade RS

    BANJALUKA – Vlada Republike Srpske prvi put u posljednjih nekoliko godina najavila je emisiju obveznica u iznosu od „samo“ 10 miliona KM i tako promijenila praksu da se, kada je riječ o ovim hartijama od vrijednosti, zadužuje za puno veće iznose na Banjalučkoj berzi.

    Foto: Capital.ba

    Sagovornici CAPITAL-a smatraju da je jedan od razloga što se ide sa manjim iznosom strah od nedovoljnog interesovanja investitora nakon gašenja računa funkcionerima RS kao i izloženost banaka, odnosno svojevrsno ispitivanje tržišta nakon posljednjih sankcija.

    Vlada RS ove sedmice planira da se aukcijom trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi zaduži 10 miliona KM, a početkom iduće sedmice u istom iznosu planirana je i emisija dugoročnih obveznica.

    Ono što je zanimljivo je da je ovo prva emisija obveznica u posljednjih nekoliko godina teška „svega“ 10 miliona KM. Uglavnom su te emisije bile nekoliko puta veće.

    Iako su kamate od šest odsto na obveznice izuzetno atraktivne i primamljive, neke banke su se svjesno odrekle tog prihoda i kako saznajemo već poručile Ministarstvu finansija da na njih ubuduće ne računaju kao kupce državnih hartija.

    Dobro upućeni sagovornik CAPITAL-a kažu da je Ministarstvo finansija vrlo rijetko do sada išlo „na slijepo“ i nije najavljivalo emisije bez prethodno obezbjeđenih kupaca.

    Takav luksuz posebno u ovom trenutku, kaže, sebi ne bi smjeli dopustiti i zbog toga su išli sa manjim iznosom za koji su sada sigurni da imaju investitore.

    „Ministarstvo finansija se i u boljim vremenima nije usudilo da ide „na slijepo“. Oni su u ovom momentu sigurni da mogu prodati 10 miliona obveznica. Ako ne bude dovoljno kupaca, tu su Investiciono – razvojna banka (IRB) RS i Penzijski rezervni fond RS koji taj iznos imaju i mogu da kupe obveznice“, kaže naš sagovornik iz bankarskog sektora.

    On kaže da potrebe za većim zaduženjem sigurno ima, ali da u Vladi očigledno nisu sigurni u potražnju.

    Prema njegovim riječima, dva su razloga za to – neizvjesnost u vezi sa američkim sankcijama i izloženost banaka i osiguravajućih društava prema vladinim hartijama od vrijednosti.

    „Dobar dio sektora je visoko izložen prema vladinim hartijama, a ni sankcije definitivno ne pomažu“, rekao je on.

    Sličnog stava je i naš izvor sa tržišta kapitala. Ipak, on smatra da je izloženost ključni razlog manje planiranog zaduženja.

    „Banke imaju limite koliko novca mogu uložiti, tako da mislim da je to primarni razlog i činjenica da se ide na to da emisija bude uspješna“, rekao je on.

    Vratiti kalendar emisija

    Direktor „Advantis brokera“ Branko Kecman za CAPITAL kaže da bi podsticaj za investitore u obveznice Republike Srpske bio kada bi se Vlada RS vratila  praksu iz ranijih godina kada su objavljivali godišnji kalendar emisija obveznica i trezorskih zapisa.

    „U kalendaru emisija obveznica i trezorskih zapisa se ne mora precizno definisati kamatna stopa, jer ona zavisi od trenutnih tržišnih uslova, ali je vremenski raspored emisije veoma bitan da bi investitori mogli planirati svoj gotovinski tok. Veoma je teško nekome da planira investiranje na osnovu javnog poziva koji je objavljen 10 do 15 dana prije emisije. Od izuzetne važnosti bi bilo da se praksa objave kalendara emisija obveznica i trezorskih zapisa vrati,  ako ne odmah za čitavu godinu, onda makar za kvartal“, kaže Kecman.

    Što se tiče samog iznosa najavljene emisije od 10 miliona KM, Kecman smatra da nije problematičan, jer se dug isplaćuje na kraju perioda od pet godina.

    „Logično je da se kod ovakvog anuitetnog plana ide na učestalije emisije manjeg iznosa da bi se olakšala i otplata glavnice duga, da se ne mora isplaćivati veliki iznos odjednom, kao što je bio slučaj kod emisije obveznica koje su listirane na Bečkoj Berzi“, kazao je Kecman.

    Kazao je da je bitno naglasiti da Republika Srpska od početka listiranja obveznica na Banjalučkoj berzi nikada nije kasnila sa otplatom glavnice i kamate, ni nakon poplava u 2014, niti tokom pandemije.

    Vlada RS se u ovoj godini na tržištu kapitala zadužila oko 130 miliona KM, što sigurno nije dovoljno za potrebe budžeta, zbog čega vlast novac pokužava da obezbijedi i u inostranstvu.

    Podsjećamo, Narodna skupština RS usvojila je krajem prošle godine odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju u ovoj godini kojima je predviđeno da se Srpska ukupno u ovoj godini može zadužiti 1,28 milijardi KM.

    Srpska se dugoročno može zadužiti maksimalno 951.700.000 KM, dok se kratkoročno može zadužiti do osam odsto redovnih prihoda ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini, tako da kratkoročni dug u 2024. godini ne može biti veći od 337,85 miliona KM.

    CAPITAL: Marina Ljubojević

    Objava Sankcije smanjile interesovanje za obveznice Vlade RS prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • U Njemačkoj potražnja za potrošačkim kreditima lani pala 7 odsto

    U Njemačkoj potražnja za potrošačkim kreditima lani pala 7 odsto

    BERLIN – Potražnja za potrošačkim kreditima u Njemačkoj lani je smanjena za 7,3 odsto na godišnjem nivou, objavilo je udruženje banaka BFACH.

    Foto: Pixabay

    Pad je opravdan rastom životnih troškova, zbog čega su stanovnici smanjili potrošnju, prenijela je njemačka novinska agencija dpa.

    Banke u Njemačkoj prošle su godine odobrile 52,7 milijardi evra potrošačkih kredita. Najviše je pala potražnja za gotovinskim kreditima, a manje za kreditima za kupnju automobila.

    U međuvremenu, iznos kredita kompanijama lani je porastao za 7,3 posto na 11 milijardi evra. Najviše je porasla potražnja za kreditima za kupnju gospodarskih vozila, koje su banke odobrile 12,3 odsto više nego godinu prije.

    Ukupna vrijednost svih bankarskih kredita odobrenih prošle godine u Njemačkoj dosegla je 127,3 milijarde evra, što je oko pola posto manje nego godinu prije.

    “S obzirom na izazovne gospodarske uvjete i neinspirirajuću potrošačku klimu, ovo je zadovoljavajući rezultat”, rekao je predsjednik upravnog odbora BFACH-a Christian Ruben, prenosi dpa. SEEbiz

    Objava U Njemačkoj potražnja za potrošačkim kreditima lani pala 7 odsto prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Inflacija u Crnoj Gori 5,5 odsto u martu

    Inflacija u Crnoj Gori 5,5 odsto u martu

    PODGORICA – Cijene proizvoda i usluga lične potrošnje, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u martu su u odnosu na isti period prošle godine u prosjeku bile više 5,5 odsto, pokazuju podaci Monstata.

    FOTO: Pixabay

    Potrošačke cijene su u martu u odnosu na februar u prosjeku više 0,5 odsto, objavila je agencija Mina.

    “Najveći uticaj na mjesečnu stopu inflacije imali su rast cijena u grupama: telefonske i telefaks usluge, odjeća, gorivo i mazivo za motorna vozila, meso, povrće, održavanje i popravka vozila, usluge u kulturi, kratkotrajna dobra za rutinsko održavanje domaćinstva”, navodi se u saopštenju.

    Potrošačke cijene u periodu od januara do marta, u poređenju sa istim periodom prošle godine, u proseku su više 4,7 odsto.

    Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga prema nameni potrošnje, u martu u odnosu na prethodni mjesec, zabilježen je rast u grupama: komunikacije 4,4 odsto, rekreacija i kultura 1,1 odsto, odjeća i obuća i prevoz po jedan odsto, nameštaj, oprema za domaćinstvo i rutinsko održavanje stana 0,5 odsto, ostala dobra i usluge 0,5 odsto, hrana i bezalkoholna pića 0,2 odsto, alkoholna pića i duvan 0,2 odsto, kao i stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva 0,1 odsto.

    Pad cijena zabilježen je u grupi restorani i hoteli 0,6 odsto, a cijene ostalih proizvoda i usluga nisu se bitnije menjale, saopštio je Monstat. Biznis.rs

    Objava Inflacija u Crnoj Gori 5,5 odsto u martu prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • TikTok značajno uvećao prihode

    TikTok značajno uvećao prihode

    PEKING – Kineska kompanija ByteDance, koja je vlasnik društvene mreže TikTok, prošle godine je povećala svoje prihode od pomenute aplikacije čak 60 odsto, prema izvještaju koji je podijelio Bloomberg.

    Foto: Pixabay

    U skladu sa tim, zarada je porasla na 40 milijardi dolara, u odnosu na 25 milijardi iz 2022. godine.

    TikTok kreatorima sadržaja nudi mogućnost zarade kroz programe TikTok Creativity i TikTok Rewards, kao i poklone koje dobijaju od gledalaca tokom prenosa uživo, a TikTok dobija dio prihoda ostvarenih tom metodom.

    Uticaj na ovu zaradu ima i TikTok Shop koji je TikTok pokrenuo u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i zemljama jugoistočne Azije. TikTok Shop omogućava prodavačima da vode svoje e-trgovine putem platforme društvenih medija. TikTok dobija proviziju od prodaje koja se tu ostvari.

    Sjedinjene Države i TikTok nisu „u dobrim odnosima“ poslednjih nekoliko meseci te se ova platforma suočava sa američkim zabranama. U isto vrijeme, američki investitori „bacili su oko“ da preuzmu društvenu mrežu, sa željom da joj obore cijenu zbog sankcija sa kojima se suočava u SAD. Biznis.rs

    Objava TikTok značajno uvećao prihode prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • WhatsApp minimalnu dob u Evropi snižava na 13 godina

    WhatsApp minimalnu dob u Evropi snižava na 13 godina

    Novo dobno ograničenje stupilo je na snagu u četvrtak u Europskoj uniji. Nova minimalna dob od 13 godina također je najavljena za korisnike u Ujedinjenom Kraljevstvu u veljači.

    Usluga za razmjenu poruka – koju je Meta (META) kupila prije deset godina – kaže na svojoj web stranici da promjene osiguravaju “stalnu minimalnu dob za WhatsApp na globalnoj razini”.

    Međutim, niža dobna granica izazvala je kritike od strane zagovornika dječjih prava u Ujedinjenom Kraljevstvu koji tvrde da ona dodatno izlaže mlade ljude nizu dobro dokumentiranih štetnosti na internetu.

    U priopćenju, grupa za kampanju Smartphone Free Childhood sa sjedištem u Velikoj Britaniji pozvala je WhatsApp da promijeni novu politiku. “WhatsApp stavlja dobit dioničara na prvo mjesto, a sigurnost djece na drugo”, rekla je Daisy Greenwell, suosnivačica grupe.

    Smanjenje dobne granice je “potpuno gluho i ignorira sve glasnije zvonce za uzbunu koje oglašavaju znanstvenici, liječnici, učitelji, stručnjaci za sigurnost djece, roditelji i stručnjaci za mentalno zdravlje” zbog štetnosti korištenja društvenih medija za djecu.

    Vicky Ford, britanska zastupnica iz vladajuće Konzervativne stranke i članica ključnog vladinog odbora za obrazovanje, nazvala je odluku o snižavanju minimalne dobi bez prethodnog razgovora s roditeljima “neodgovornom”, izvijestila je PA Media.

    Glasnogovornik WhatsAppa rekao je u petak za CNN: “Svim korisnicima dajemo opcije da kontroliraju tko ih može dodati u grupe. I kada prvi put primite poruku s nepoznatog broja, dajemo vam opciju da blokirate i prijavite račun.”

    Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, nije odgovorila na zahtjev za komentar.
    Meta na udaru

    Meta je u prošlosti oštro kritizirana zbog nastojanja da smanji dobna ograničenja na svim platformama u SAD-u.

    Prošle je godine tvrtka rekla da planira smanjiti minimalnu dob za svoju aplikaciju za virtualnu stvarnost. S 13 na 10 godina. Unatoč pritisku američkih zakonodavaca da takve usluge ne plasiraju mlađim korisnicima.

    Izvršni direktor Mete Mark Zuckerberg osobno je i opetovano osujetio inicijative koje su imale za cilj poboljšati dobrobit tinejdžera na Facebooku i Instagramu, drugim platformama tvrtke.

    Ponekad je Zuckerberg izravno nadglasavao neke od svojih najviših rukovoditelja. Koji su se zalagali za veću zaštitu adolescenata, prema internoj komunikaciji objavljenoj u sklopu tekuće tužbe protiv tvrtke.

    No, u priopćenju za tisak ovoga tjedna – nevezano za promjenu WhatsAppove dobne politike u Europi – Meta je rekla da testira značajke za zaštitu mladih ljudi od opasnosti “seksualnog iznuđivanja” i “zloupotrebe intimnih slika”. Nadaju se da će nove značajke “potencijalnim prevarantima i kriminalcima otežati pronalaženje i interakciju s tinejdžerima”.

    Prevaranti obično mlade žrtve natjeraju da povjeruju da razgovaraju s ljudima svoje dobi. Nagovaraju ih da pošalju eksplicitne fotografije i videa. A kasnije prijete da će objaviti te slike ako im se ne pošalje uplata, piše financa.

    Haber.ba

  • Microsoft otkrio koje novitete sprema za Windows 11

    Microsoft otkrio koje novitete sprema za Windows 11

    Među različitim poboljšanjima i novitetima Windowsa 11, jedna stvar je posebno privukla pažnju medija, a to su – reklame u Start meniju.

    U rubrici preporuka, na mjestu gdje se nalaze najnovije instalirane i najčešće korišćene aplikacije, sada će se prikazivati i preporuke koje će, kako stoji na blogu, korisnicima pomoći u otkrivanju aplikacija u okviru Microsoftove prodavnice aplikacija.

    Radi se, prema navodima The Verge-a, o reklamama koje će biti dostupne samo unutar test verzije i za korisnike u SAD-u, a opcija će moći da se isključi u okviru podešavanja ovog operativnog sistema. Iz Microsofta podsećaju da konstantno testiraju nova iskustva i koncepte za svoje proizvode, a koje na kraju ne moraju da implementiraju u konačne verzije, već ta implementacija zavisi od povratnih informacija i zadovoljstva samih korisnika.

    Dakle, ako većina test korisnika pokaže palac dole ovoj opciji, očekuje se da će Microsoft na kraju odustati od nje i da je neće implementirati u jednu od budućih finalnih verzija Windowsa 11.

    Kako bi trebalo da izgledaju oglasi u okviru Start menija na Windowsu 11 možete vidjeti na priloženoj fotografiji koju je objavio Microsoft. U okviru spiska aplikacija i dokumenata nalazi se narandžastom bojom označena aplikacija za upravljanje lozinkama 1Password. Radi se o reklami za aplikaciju koju korisnici mogu da preuzmu s Microsoft Store-a i, prema onome što možemo da pročitamo na njihovom blogu, tu bi trebalo da se prikazuju preporuke isključivo za takve programe koji će se moći da se preuzmu sa Microsoftove onlajn prodavnice, prenosi b92.

    Ovo nije prvi pokušaj s eksperimentisanjem s reklamama unutar Windowsa 11, pa je kompanija prošle godine počela s testiranjem reklama unutar File Explorera, ali na kraju su od te ideje odustali. Kako podsjećaju na The Verge-u, kompanija eksperimentiše s prikazom oglasa unutar Windowsa više od deset godina, tako da testiranje oglasa u okviru aktuelne verzije njihovog operativnog sistema nije nikakvo iznenađenje, pišu nezavisne.

    Haber.ba

  • Preuzmi Mastercard Gold, zgrabi poklon i uživaj u pogodnostima

    Preuzmi Mastercard Gold, zgrabi poklon i uživaj u pogodnostima

    BANJALUKA – Atos banka Banjaluka i kompanija Mastercard pokrenuli su promotivnu kampanju koja je počela 01.04.2024. godine i trajaće do kraja mjeseca juna.

    FOTO: Atos banka

    Zajednička kampanja kompanije Mastercard i Atos bank donosi mnogo pogodnosti i poklona. Naime za nove klijente koji u toku trajanja kampanje apliciraju za VIP paket i Mastercard Gold kreditnu karticu, prilikom uručivanja Gold kartice, klijent dobija poklon. Osim poklona, klijente očekuju i razne pogodnosti koje će im olakšati svakodnevne finansijske transakcije.

    U okviru ekskluzivne pogodnosti korištenja VIP paketa i Mastercard Gold kreditne kartice nudimo razne pogodnosti koje možete pogledati na linku: https://atosbank.ba/content/read/mcgold_kampanja_2024

    Ovom kampanjom kompanija Mastercard i Atos bank žele da nagrade svoje klijente i da im pruže dodatnu vrijednost za njihovu lojalnost i povjerenje.

    Ne propustite priliku da postanete deo ove sjajne kampanje i iskoristite sve benefite koje nudi VIP paket i Mastercard Gold kartica. P. R.

    Objava Preuzmi Mastercard Gold, zgrabi poklon i uživaj u pogodnostima prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • OSJETAN PAD CIJENE NAFTE NA SVJETSKOM TRŽIŠTU NAKON SUKOBA IRANA I IZRAELA

    OSJETAN PAD CIJENE NAFTE NA SVJETSKOM TRŽIŠTU NAKON SUKOBA IRANA I IZRAELA

    [ad_1]

    Nafta Brent, ključna referentna vrijednost za cijene nafte na međunarodnom nivou, bila je niža, ali se i dalje trgovala blizu 90 dolara po barelu ovog jutra.

    Cijene su već porasle u očekivanju akcije Irana, a nafta Brent se prošle sedmice približila šestomjesečnom vrhuncu.

    Izraelski ministar odbrane Yoav Gallant rekao je da konfrontacija s Iranom “još nije gotova”.

    “Jasno je da tržište nafte u ovom trenutku ne vidi potrebu da se uzme u obzir bilo kakva dodatna prijetnja snabdijevanjem“, rekla je energetska analitičarka Vandana Hari.

    Nafta Brent bi mogla pasti ispod granice od 90 dolara, ali je malo vjerovatno da će doći do značajnog povlačenja jer su trgovci i dalje fokusirani na rizike povezane sa sukobima u Gazi i Ukrajini, dodala je ona.

    Analitičari su također rekli da će reakcija Izraela na napad biti ključna za globalna tržišta u narednim danima i sedmicama.

    “Mislim da ćemo vidjeti prirodnu volatilnost. Ako bi došlo do neke vrste protupoteza od strane Izraela, onda bi to, mislim, pokrenulo energetska tržišta u velikoj mjeri na gore”, rekao je Peter McGuire iz trgovačke platforme XM.com BBC.

    Iran je tokom vikenda lansirao bespilotne letjelice i projektile prema Izraelu nakon što je obećao odmazdu za napad na njegov konzulat u glavnom gradu Sirije Damasku 1. aprila.

    Krajem prošle sedmice cijena nafte tipa Brent dostigla je 92,18 dolara po barelu, najviše od oktobra, prije nego što je ponovo pala na 90,45 dolara.

    Iran je sedmi najveći proizvođač nafte u svijetu, prema američkoj Upravi za energetske informacije, i treći po veličini član kartela proizvođača nafte Opeca.

    Analitičari kažu da je ključno pitanje za buduće cijene nafte da li će to utjecati na transport kroz Hormuški moreuz.

    Hayat.ba

  • Mjesto na svijetu na kojem ne postoji vrijeme

    Mjesto na svijetu na kojem ne postoji vrijeme

    Međutim, pošto je Antarktik uglavnom nenaseljen i služi kao dom za različite istraživačke stanice, nema zvanično određenih vremenskih zona za cijeli kontinent.

    Istraživačke stanice na Antarktiku obično koriste vremensku zonu zemlje iz koje potiču ili koja ih snabdijeva, a ponekad i vremensku zonu zemalja koje su im najbliže.

    Na primjer, Amundsen-Skot stanica na Južnom polu prati novozelandsko standardno vrijeme tokom zime i Novozelandsko ljetnje vrijeme tokom perioda ljetnjeg računanja vremena, jer se toj stanici obično pristupa preko Novog Zelanda, prenosi “Politikin magazin“.

    Iako Antarktik teoretski leži u svim vremenskim zonama, praktično korišćenje vremena zavisi od logističkih i operativnih potreba istraživačkih stanica.

    Zbog toga, na Antarktiku ne postoji vrijeme u tradicionalnom smislu, jer se vremenske zone prilagođavaju potrebama ljudi koji tamo rade, a ne geografskom položaju kao u ostatku svijeta.

    Haber.ba