Autor: admir

Evropski investicioni fond (EIF), koji je dio grupacije Evropske investicione banke (EIB), potpisao je garantne ugovore sa 11 banaka i finansijskih posrednika na Zapadnom Balkanu, koji će omogućiti lokalnim bankama i finansijskim institucijama da izgrade portfolio kredita za mala i srednja preduzeća (MSP), u ukupnom iznosu većem od 750 miliona eura, zajedno sa dodatnim ugovorima za koje se očekuje da će biti potpisani u prvoj polovini 2024. godine.

Kako se navodi u saopštenju Evropske komisije, cilj ovih finansijskih sredstava je da se poveća pristup finansijama među malim preduzećima i poboljša njihova otpornost na stalne ekonomske izazove, uz stvaranje uslova za širenje poslovanja, zapošljavanja i inovacija.

Dodaje se da su ovi ugovori finansirani u okviru Fonda Evropske unije za razvoj preduzeća i inovacija za Zapadni Balkan, pod nazivom ”Garancija otpornosti MSP”.
Očekuje se da na Zapadnom Balkanu ovaj fond omogućiti davanje koncesionih kredita u vrijednosti od preko 750 miliona eura za oko 13.000 malih preduzeća, uz zadržavanje oko 180.000 radnih mjesta.

Dodaje se da početak primjene ”Garancije otpornosti MSP” Fonda EU za razvoj preduzeća i inovacija za Zapadni Balkan otvara put za potpisivanje preostalih 20 garancija kao dijela Garancijskog fonda za Zapadni Balkan i pokazuje ”kako ovi inovativni instrumenti privlače privatne investicije kako bi podržali primjenu Ekonomskog i investicionog plana i njegovanje konkurentnog i otpornog privatnog sektora”.

”Drago nam je da smo partneri sa EIF-om (Evropskim investicionim fondom), kako bismo poboljšali pristup pristupačnim finansijama za mikro, mala i srednja preduzeća na Zapadnom Balkanu kao dio našeg Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan od 30 milijardi evra”, rekao je evropski komesar za susedstvo i proširenje Oliver Varhelji.

On je dodao da će, zahvaljujući garanciji od 60 miliona evra, lokalna preduzeća imati koristi od kredita po povoljnim uslovima, kao što su niže kamatne stope, smanjeni kolateralni zahtjevi i duži rok dospijeća, u vremenima kada je potreba za kreditima velika.

“Međutim, finansijski uslovi su teški. Stoga očekujemo da će ova sredstva doprinijeti potencijalnom korišćenju kredita u vrijednosti od preko 750 miliona eura. Zapadnom Balkanu je potrebna stvarna ekonomska konvergencija sa EU, koja bi pružila dalje mogućnosti za zapošljavanje i podstakla preduzetništvo u korist građana i lokalnih ekonomija”, dodao je Varhelji, prenosi Glas Srpske.

Izvršna direktorka Evropskog investicionog fonda Marjut Falkstedt rekla je da će podržavanjem malih preduzeća na Zapadnom Balkanu ova obimna finansijska sredstva poboljšati kapacitet preduzeća za inovacije i rast, dok će u isto vrijeme doprinijeti daljoj integraciji u okviru ekonomije EU.

“Na taj način, ova značajna sredstva će pružiti dodatni podsticaj za razvoj čvrstih i konkurentnih regionalnih ekonomija, kao i njihov napredak u okviru globalnih lanaca vrijednosti”, navela je ona.

Evropski investicioni fond (EIF) je dio grupacije Evropske investicione banke, a njegova glavna misija je da podrži evropska mikro, mala i srednja preduzeća (MSP) tako što im pomaže da pristupe finansijama.
Investicioni okvir za zapadni Balkan predstavlja platformu za saradnju koja ima za cilj unapređenje harmonizacije i saradnje u investicijama za društveno-ekonomski razvoj Zapadnog Balkana.

Investicioni okvir za zapadni Balkan ima osnovnu ulogu u sprovođenju Ekonomskog i investicionog plana EU od 30 milijardi eura za zapadni Balkan, piše indikator.

BANJALUKA – Klijenti NLB banke koji u periodu od 15. aprila do 15. juna 2024. ostvare minimum tri transakcije sedmično, bilo kojom Visa karticom NLB banke ili digitalizovanom Visa karticom u okviru NLB Pay-a i koji aktivno koriste svoju NLB mKlik aplikaciju, ostvaruju i šansu za putovanje na Olimpijske igre za dvije osobe u Pariz ili brojne sedmične nagrade koje je omogućila Visa.

„Kako je interesovanje za ovogodišnje Olimpijske igre u Parizu zaista veliko, raduje nas što smo, zahvaljujući sponzoru Olimpijskih igara u Parizu, i našem partneru, kompaniji Visa, dobili priliku da iznenadimo dva klijenta paket putovanjem za dvoje na ovaj događaj za pamćenje. Svim našim klijentima, korisnicima Visa kartica želimo sreću prilikom učešća, a osim glavnih nagrada, svake sedmice tokom trajanja nagradne igre, nasumičnim odabirom iznenadićemo klijente koji su izvršili tri ili više sedmičnih transakcija atraktivnim sedmičnim nagradama.“, izjavila je Ljiljana Krsman, član Uprave NLB banke Banjaluka.

Glavna nagrada „Putovanje u Pariz na Ljetnje Olimpijske igre“ paket za dvije osobe podrazumijeva potpun doživljaj koji će, dodala je Krsman, da osvoje dva klijenta NLB banke Banjaluka: avio karte za dvije osobe na relaciji Sarajevo-Pariz-Sarajevo, smještaj – tri noćenja u hotelu sa četiri zvjezdice, ulaznice za dva sportska događaja u okviru takmičarskih rasporeda na Ljetnjim olimpijskim igrama u Parizu, tim dobrodošlice u hotelu, pokrivene troškove gradskog prevoza, promotivne poklone na licu mjesta, prisustvo prijemu koji organizuje Visa, sigurnosnu podrška na licu mjesta.

Sedmične nagrade takođe su u duhu sporta i Olimpijskih igara, tako da će klijenti imati priliku da, tokom devet sedmica trajanja nagradne igre, osvoje dasku za veslanje, tenis set za plažu, ruksak, jastuk za putovanje i sportske boce za vodu.

Iz NLB banke Banjaluka naglašavaju da pravo na učešće u nagradnoj igri imaju NLB klijenti koji su korisnici NLB Visa kartica, a koji u periodu trajanja nagradne igre izvrše tri ili više platnih transakcija Visa karticom NLB banke Banjaluka, bilo da se radi o plaćanju fizičkom ili digitalizovanom karticom u okviru NLB Pay usluge, za potrebe plaćanja na licu mjesta kod trgovca putem POS terminala za prihvat kartičnih plaćanja ili online na internet trgovinama trgovaca koju su tu uslugu omogućili u zemlji, ali i inostranstvu. Takođe je neophodno da NLB klijenti aktivno koriste svoju NLB mKlik aplikaciju, kada god i odakle god to požele.

Više detalja o NLB Visa nagradnoj igri i o pravilima učešća pogledajte na LINKU, a za sva pitanja klijentima je dostupan NLB Kontakt centar 0800 50 510. P. R. 

Objava Uz NLB Visa kartice na korak bliže ljetu i Olimpijskim igrama u Parizu prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

PEKING – Kineska centralna banka je ostavila referentnu kamatnu stopu nepromijenjenom, kao što se očekivalo pošto je izvukla dio gotovine iz bankarskog sistema kroz instrument obveznica.

Narodna banka Kine (PBOC) saopštila je da zadržava stopu od 2,5 odsto koju primijenjuje na 100 milijardi juana (13,82 milijarde dolara) vrijednim srednjoročnim kreditima (MLF) pojedinim finansijskim institucijama.

U anketi Reutersa u kojoj je učestovao 31 poznavalac kineskog tržišta, svi ispitanici su očekivali da PBOC neće mijenjati kamatnu stopu na MLF.

Sa MLF zajmovima u vrijednosti od 170 milijardi juana koji bi trebalo da dospijeju ovog mjeseca, operacija kreditiranja je rezultirala sa neto 70 milijardi juana novih povlačenja sredstava iz bankarskog sistema.

Centralna banka je ubrizgala i dvije milijarde juana kroz sedmodnevne povratne repo transakcije, a njihova cijena zaduživanja je takođe ostala nepromijenjena na 1,80 odsto, navodi se u online saopštenju banke. Jedan američki dolar vredi otprilike 7,2 juana.Biznis.rs

Objava Kineska centralna banka zadržala stare kamatne stope prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

U susret lokalnim izborima, kao nagovještaj uzavrelog političkog ljeta, retorika se zaoštrava, a u sjeni ostaju egzistencijalni problemi većeg dijela građana. I, pitanje: kako preživjeti. Jer, ni dvije prosječne plate, više ne mogu napuniti potrošačku korpu u BiH, koja iznosi gotovo tri hiljade KM, piše bhrt.

Od prvog do prvog, ne žive nego preživljavaju, kažu nam građani koji se teško nose sa svakodnevnim poskupljenjima.

Lošem socijalnom statusu svjedoče i sve punije narodne kuhinje. Za mnoge je to jedini obrok koji pojedu.

“Naša kuhinja ima 630 redovnih korisnika, koji svakoddnevno mdolaze po svoj topli obrok. Nikoga ne vratimo, jer su ljudi u stanju potrebe, pretežno penzionieri, ljudi sa slabijim primanjima, ili ljudi koji su ostali bez posla”, rekao je Amir Radeljaš, upravnik Narodne kuhinje Stari Grad.

Politički nerad i nered pogubno se reflektuje na svakodnevnicu građana u Bosni i Hercegovini. Dužnosnici sa visokim plaćama ne mogu ni osjetiti krizu, kažu građani.

Životni standard je tako među najnižim u Europi. Bez konkretnih mjera i poteza sa stalnim poskupljenjima i niskim primanjima, građani Bosne i Hercegovine sve su siromašniji, životni standard sve lošiji.

Objava Kupci ne čekaju tropske vreline: Klime grabe već u aprilu prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Kompanija GEN-I d.o.o. Sarajevo našla se među 20 firmi sa najvećim prihodima u Federaciji BiH prema podacima za 2023. godinu.

Ova kompanija je lani imala ukupne prihode od oko 357 miliona KM, kao i dobit od 347 hiljada maraka, piše BiznisInfo.ba.

Ono što ovu kompaniju čini specifičnom jeste da je prošle godine, kao i godinama unazad, imala samo jednog zaposlenog.

Firma se bavi trgovinom električnom energijom, a ova vrsta djelatnosti objašnjava mali broj zaposlenih, s obzirom da im treba samo osoba koja će ugovarati kupovinu i prodaju struje.

Slična situacija je i sa drugim firmama koje se bave ovom djelatnosti, koje uglavnom imaju jednog ili nekolicinu zaposlenih.

GEN-I je dio Grupe GEN-I, jedne od vodećih i najbrže rastućih grupa za trgovinu i prodaju električne energije u Srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Evropi. Vlasnici firme su iz Slovenije.

Inače, ranijih godina firma je imala još veće prihode. Tako je 2022. godine, također sa jednim zaposlenim, imala prihode od čak 761 milion maraka, a godinu prije toga 431 milion KM.

Dakle, prošle godine su prihodi kompanije više nego propolovljeni, što se moglo i očekivati jer je došlo do pada vijednosti struje na tržištu,piše Depo

Podsjetimo da je 2022. godina bila obilježena visokom cijenom energenata ali i električne energije, nakon napada Rusije na Ukrajinu. Prošle godine se tržište stabilizovalo.

BERLIN – Nalet usijane inflacije u Njemačkoj je prošao, ocenio je u petak glavni ekonomista Dekabanke Ulrih Kater po objavljivanju podataka o martovskim maloprodajnim cijenama.

“Opravdana panika građana zbog inflacije ostaje iza nas” rekao je.

Nešto ranije, Savezni zavod za statistiku je saopštio podatke o inflaciji koji, prvi put posle više od devet godina uključuju pojeftinjenje hrane.

Međugodišnja stopa inflacije je, u skladu sa prethodnim procjenama, splasla na 2,2 odsto, najniže od maja 2021. Inflacija je poslednji put bila slabija sa ravno dva odsto u aprilu iste godine.

Inflacija je u februaru još bila na 2,5 odsto, a mjesec ranije na 2,9.

“Kretanje cijene energenata i hrane inflaciju koči drugi mjesec zaredom. Hrana je prvi put od februara 2015. bila jeftinija nego godinu dana ranije” rekla je predsednica zavoda Rut Brand.

Hrana je, naime, od marta 2023. pojeftinila za 0,7 odsto.

Energenti su za 12 mjeseci pojeftinili za 2,7 odsto uprkos isteku subvencija građanima i privredi i poskupljenju takse na ugljen-dioksid. Gas je, na primjer, pojeftinio za 9,7, a struja za 8,1 odsto. Znatno je, pak, poskupjelo grejanje, za 20,6 odsto.

Poskupjele su i usluge, za 3,7 odsto.

Ekonomisti očekuju dalje popuštanje inflacije. Prema njihovoj procjeni, prosjek će sa prošlogodišnjih 5,9 spasti na 2,3 odsto u 2023.

Stopa inflacija ukazuje koliki je opšti rast cijena hiljada proizvoda i usluga u maloprodaji. Snažna inflacija po pravilu premašuje rast prihoda i erodira kupovnu moć građana – drugim riječima, za isti novčani iznos mogu da plate manje robe ili usluga.

Pod naletom inflacije iz prethodnih nekoliko godina, mnogi građani su morali paljivo da planiraju troškove. Zato je popustila i privatna potrošnja, važan stub domaće privrede.

U mjesečnom poređenju, martovska inflacija je bila na 0,4 odsto.

Objava Ekonomisti: Veliki talas inflacije je prošao prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BERLIN – Kiseli krastavci koje prodaje lanac Aldi u Njemačkoj navodno sadrže tragove pesticida. Ovu vijest objavilo je nekoliko medija u Njemačkoj, pozivajući se na analizu Oko-Testa.

Pesticidi se navodno nalaze u popularnom prehrambenom proizvodu koji se prodaje u Aldiju. Potrošači treba da budu oprezni, navode mediji.

Istraživanje koje je sproveo Oko-Test pokazalo je da mnogi od testiranih proizvoda sadrže tragove pesticida – iako su ocjenjeni kao “veoma dobri”. Riječ je o kiselim krastavcima, koje sigurno mnogi vole da jedu.

Pored brojnih pritužbi, testeri su odabrali i posebno dobre proizvode. Krastavci brendova “Alnatura”, “Dennree” i “Edeka organic cucumbers” su prepoznati kao najbolji na testu.

S druge strane, proizvodi kao što su “Kuhne Gevurzgurken Auslese”, “Spreevald Feldmann Original Spreevalder Gevurzgurken” i “Aldi King's Crovn Genießerfasschen Gevurzgurken” su dobili samo zadovoljavajuće ili čak dovoljne ocjene.

Zabrinjava činjenica da je, i pored brojnih pozitivnih ocjena, oko dvije trećine testiranih krastavaca – kornišona kontaminirano pesticidima.

Posebno su alarmantna dva identifikovana pesticida, glifosat i dimetomorf, za koje stručnjaci smatraju da izazivaju posebnu zabrinutost. Kritična je situacija sa Aldijevim kornišonima, pišu različiti mediji.

Sedam pesticida je otkriveno u Aldijevoj “Kraljevoj kruni Genießerfasschen Gevurzgurken”. Drugi brendovi kao što su Hengstenberg i Spreevald Feldmann su takođe pogođeni.

Djelovanje različitih pesticida može povećati toksične efekte proizvoda, što dovodi do potencijalnih zdravstvenih rizika. Imajući u vidu ove rezultate, zagovornici prava potrošača pozivaju na prilagođavanje trenutnih graničnih vrijednosti EU.

Uprkos ovim zabrinutosti, postoje pozitivni pomaci: došlo je do smanjenja upotrebe aroma u kiselim krastavcima.

Ipak, još ima prostora za napredak, na primjer u pogledu sadržaja soli i upotrebe šećera, pišu njemački mediji, a prenosi “b92“.

B92

Objava Pesticid u krastavcima u poznatom marketu prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BERLIN – Njemački parlament usvojio je odluku prema kojoj će tražioci azila i migranti koji imaju pravo na državnu pomoć, ubuduće za podmirenje osnovnih potreba dobijati platne kartice. Gotovinu će moći da podižu samo u ograničenom iznosu.

Bundestag je za zakon glasao velikom većinom glasova vladajuće tročlane koalicije socijaldemokrata, Zelenih i liberala, a podržali su ga i poslanici desničarske Alternative za Njemačku. Protiv su bili demohrišćanske opozicione CDU i CSU i jedna poslanica Zelenih.

Na taj način država, između ostalog, želi da spijreči da migranti novcem koji dobijaju plaćaju krijumčare ljudi ili da ga šalju porodicama u inostranstvu.

Poslanici su u raspravi navodili da će to onemogućiti zloupotrebu državnih socijalnih davanja. Neki su ocijenili da migrante u Njemačku i privlače upravo te socijalne beneficije.

“Kartica za plaćanje može se koristiti za svakodnevne potrepštine i usluge, kao i za namirnice u supermarketima, odlazak kod frizera ili kupovinu karte za javni prevoz“, obrazložila je ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer.

Ona je dodala da će platne kartice omogućiti podizanje veoma ograničenog iznosa gotovine, i da neće moći da se novac šalje u inostranstvo.

Njemački sindikat policije GdP izjasnio se ranije protiv kartice, navodeći da je isuviše stroga, a da je iznos gotovine koji migranti mogu da podignu premali.

Predsjednik tog sindikata Johen Kopelke rekao je da su mnogi migranti pod pritiskom da pošalju novac kući ili da isplate krijumčare i da, ako odredbe ne budu umjerenije, postoji rizik da se još više njih okrene kriminalu jer ne mogu da dođu do beneficija.

S druge strane, demohrišćani su tražili da se iznos gotovine koja se mjesečno može podići ograniči na 50 evra.

Kancelar Olaf Šolc se o uvođenju kartice novembra prošle godine dogovorio sa premijerima 16 saveznih pokrajina.

Zakonom je previđeno da službe koje su zadužene za socijalna davanja u pokrajinama same mogu da odlučuju koliko gotovine vlasnik kartice može da podigne u određenom periodu.

Na taj način se, ocjenjuje se, uzimaju u obzir “individualne potrebe i okolnosti na terenu”.

DPA

Objava Umjesto keša, migrantima pomoć na karticama prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.