Kategorija: Tehnologija

Riječ je o vinariji pod nazivom “Domaine du Météore”, koja je tako nazvana iz očiglednog razloga. U Francuskoj postoji priča da je meteorit “navodno” udario u brdo u južnoj Francuskoj te da je napravio okrugli krater prečnika 220 metara i dubine 30 metara. Danas je na njemu vinograd.

Međutim, hipoteze koje su predložili geolozi pedesetih godina prošlog stoljeća su odbijene, kao i tvrdnje vlasnika vinarije.

“Krateri se formiraju na različite načine, a krateri meteorita su veoma rijetki. Međutim, pronašao san različite druge interpretacije o nastanku kratera”, izjavio je Brenker.

Ipak, on i njegova supruga su prikupili uzorke stijena i tla na ovoj lokaciji kako bi ih analizirali, a rezultati su pokazali da je krater zaista posljedica udara meteorita od željeza i nikla.

“Mikroanaliza je pokazala da tamno obojeni slojevi u jednom od škriljaca, koji obično sadrže veći postotak liskuna, mogu biti udarne vene nastale lomljenjem stijene, što je moglo biti uzrokovano udarom”, objasnio je naučnik.

On je takođe pronašao dokaza o breči, koja je ugaona krhotina stijena koju drži neka vrsta “cementa”, a koja se takođe može pojaviti prilikom udara meteorita.

Nakon početnog istraživanja, Brenker i njegov kolega Andreas Junge, profesor primijenjene geofizike na Univerzitetu Goethe u Frankfurtu, kao i grupa studenata, otišli su u južnu Francusku kako bi detaljno analizirali krater.

Tu ih je čekalo otkriće.

Zemljino magnetno polje je bilo nešto slabije u krateru nego u okolini. Ovo nije neprirodno za udarne kratere jer udar može razbiti ili otopiti stijenu, što može manje doprinijeti magnetnom polju Zemlje.

Krater sadrži i mikro dijamante, a pronađene su i sitne kuglice od željeznog oksida zahvaljujući snažnim magnetima pričvršćenim za ploču. Prema laboratorijskim analizama, kuglice takođe sadrže željezo, nikl i jezgro minerala, što se obično nalazi u okolini kratera.

Pored toga, pronađeni su i mikrodijamanti koji nastaju pod visokim pritiskom tokom udara meteorita.

“Ovakve mikrosfere nastaju ili abrazijom meteorita u atmosferi ili tek nakon udara kada se veliki dio željeznog meteorita topi i zatim reaguje s kisikom u zraku. Pri udaru, materijal koji se razbije na mjestu udara, mogao bi biti zatvoren”, kazao je Brenker.

Za naučnike su ovo dovoljni dokazi o udaru meteorita.

Brenker je rekao da je ovaj krater uzbudljiv “geološkim laicima” jer svaki od njih može osjetiti ogromnu energiju koja se oslobađa pri udaru meteorita, pišu Nezavisne.

Tokom sljedećih godina, proces približavanja EU-u, koji je još daleko, potaknut će potrošnju na IT projekte. Fondovi poput Kohezijskog fonda EU već financiraju IT projekte vezane uz inicijative modernizacije u javnom i poslovnom segmentu, budući da vlada ostaje glavni investitor u ICT u zemlji.

Kombinirani državni sektor je najveći potrošač na IT proizvode i usluge u BiH, što nije iznenađujuće imajući na umu da država još uvijek posjeduje širok raspon tvrtki u sektorima poput transporta, telekomunikacija, nafte i plina i osiguranja.

Unatoč svim poteškoćama, ICT sektor u BiH jedan je od najboljih sektora bosanskohercegovačke ekonomije, tim više što je veliki dio usmjeren na izvoz. ICT sektor u BiH ima godišnji prihod od oko 1,9 milijardi eura.

IT tvrtke iz Bosne su relativno nove na tržištu i oslanjaju se na već postojeću infrastrukturu kada pružaju web & softverske usluge i rješenja na lokalnom i međunarodnom tržištu. Bosanskohercegovačke IT kompanije uspjele su implementirati najnovije IT standarde i specijalizirane su za podsektor razvoja softvera više od weba i računarstva u oblaku, navode iz njemačke kompanije.

Izbor se temelji na potražnji lokalnog tržišta, budući da se 35% proizvoda i usluga koje pružaju bosanskohercegovačke IT tvrtke prodaju vladi i implementiraju u lokalnom javnom sektoru, što bi trebalo povećati stopu digitalizacije zemlje u cjelini. Unatoč tome, drugih 65% IT usluga dizajnirano je za regionalni izvoz i smatra se dijelom regionalne IT okosnice na zapadnom Balkanu.

Važno je znati da je većina bosanskohercegovačkih IT kompanija bila u fazi pokretanja 2015. godine, što ih čini novima i vjerovatno neiskusnima u pružanju konkurentnih usluga na globalnom IT tržištu. No, rad s bh. IT tvrtkama ipak može biti zanimljivo iskustvo, dodaje se u analizi.

Bosanskohercegovačke IT kompanije su u ranoj fazi stvaranja svoje reputacije na svjetskom tržištu. Budući da nije tako mnogo IT tvrtki lociranih u Bosni uspjelo istaknuti svoju izvedbu, izazovno je reći koliko su pouzdane. No, s obzirom na to da u XXI stoljeću sve kompanije imaju priliku stvoriti ime za sebe, najvjerovatnije će bosanskohercegovačke IT kompanije uspjeti probiti led, i zašto ne – od svoje zemlje napraviti važno regionalno IT središte.

Na regionalnoj pozadini, bosanskohercegovačka IT industrija nije ni blistava zemlja ni nerazvijeno IT okruženje. No, jedno je od obećavajućih odredišta za međunarodne klijente i strane tvrtke spremne investirati ili raditi s bosanskim IT tvrtkama i približiti cijelu regiju onome što zapadnoeuropska IT industrija jeste, dodaje se, prenosi indikator.

Bivša Diznijeva zvijezda prikupila je nevjerovatnih 381 miliona pratilaca i tako nadmašila Kajlinih 380 miliona. Ta društvena mreža na kojoj se dijele fotografije i kratki video sadržaj mnogima je omiljena, a zvijezde često putem nje dijele i bitne informacije iz svog života te službene objave.

Selena Gomez – Blogspot

Selena je već jednom imala najviše pratitelja na Instagramu, bilo je to 2019. prije nego ju je Arijana Grande skinula s IG trona, da bi ih Kajli kasnije obje preskočila. Brojni Selenini obožavaoci ovu su vijest dočekali s velikim veseljem, a svoju miljenicu proglasili su „kraljicom Instagrama“.

„Selena Gomez je još jednom najpraćenija žena na Instagramu. Kraljica se vratila!“, napisao je jedan obožavalac na Tviteru. I nije jedini, brojni korisnici te društvene mreže su pozdravili ovu promjenu na vrhu Instagrama.

Iako je na svim platformama i društvenim mrežama prate milioni ljudi, Selena je nedavno za Vanity Fair rekla da se udaljila od društvenim mreža te da na svom mobilnom telefonu ima samo TikTok. Dodala je da su je znali jako povrijediti zli komentari hejtera i trolova, a uz to gubila je previše vremena surfajući tim platformama.

„Ljudi mogu reći da sam ružna ili glupa i samo ću odmahnuti rukom. Ali, ovi su ljudi bili jako detaljni. Oni pišu čitave odlomke koji su vrlo specifični i zlobni. Konstantno sam plakala. Konstantno sam bila anksiozna, nisam više mogla. Bio je to gubitak mog vremena“, kazala je Gomez.

Priznaje da društvene mreže imaju i brojne divne strane – poput povezivanja s obožavaocima, kad vidi koliko su oni sretni i uzbuđeni, kao i kad može saznati njihove priče.

„Ali to je obično isfiltrirano (za mene sada). Stvorila sam sistem. Sve što radim pošaljem svojoj asistentkinji koja to objavi. Što se komentara tiče, moj tim će mi sastaviti neke koji su ohrabrujući“, opisala je Selena na koji način od društvenih mreža dobiva najbolje, a njeni obožavaoci i dalje mogu pratiti ono što ona radi.

Selena je zahvaljujući vlastitom PR-timu i asistentima napravila barijeru od lošeg sadržaja i uticaja društvenih mreža, a ona koja i službeno ima najveći broj pratilaca na Instagramu, itekako je izložena mnogo većem broju loših komentara nego prosječni korisnici mreža, piše Gloria.hr.

CAD rendere je objavio sajt 9to5Mac, a ukazuju na dvije bitne izmjene u odnosu na aktuelni iPhone 14. Prva je 6,2-inčni displej sa Dynamic Island izrezom, koji će zamijeniti “notch” dizajn.

Druga vidljiva izmjena je dodatak USB-C konektora u dnu uređaja, koji će zamijeniti Lighting port. S leve strane okvira će se i dalje naći kontrole za zvuk i “mute” taster.

Na poleđini telefona će ostati sistem sa dvije kamere i senzorima koji su dijagonalno postavljeni.

Tu su i novi renderi iPhone 15 Pro modela, koji je prikazan u “hero dark red” varijanti, koja bi trebalo da bude ekskluzivna boja za ovogodišnje Pro modele.

Ranije je Pro linija imala Pacific Blue boju za iPhone 12 generaciju, Sierra Blue za iPhone 13 generaciju, dok je iPhone 14 generacija dobila ekskluzivne Space Black i Deep Purple varijante, pišu Nezavisne.

Exclusive: iPhone 15 CADs reveal larger 6.2-inch display, Dynamic Island, and more https://t.co/DkDbUphaQ3 by @MaxWinebach

— 9to5Mac (@9to5mac) February 22, 2023

VAŠINGTON – Međunarodni monetarni fond predstavio je plan akcije u devet tačaka za načine na koje bi države trebalo da tretiraju digitalna sredstva, pri čemu je prva tačka da se kriptovalutama kao što je Bitcoin ne odobri status legalnog sredstva plaćanja.

Upravni odbor MMF-a razmatrao je istraživanje “”Elementi efikasnih pravila za kripto sredstva”, koje je zemljama članicama MMF-a dalo uvid u to šta bi mogao biti prikladan odgovor zakonodavaca na kripto sredstva, piše Reuters.

Napori da se digitalna imovina reguliše postali su, nakon kolapsa brojnih kripto berzi i imovine u posljednjih nekoliko godina, prioritet za vlasti, saopštili su iz fonda.

Najvažnija preporuka je da se “očuvaju monetarni suverenitet i stabilnost jačanjem okvira monetarne politike i da se kripto aktivu ne odobri zvanična valuta ili status legalnog sredstva plaćanja“.

MMF je uputio kritiku Salvadoru krajem 2021. godine kada je ta centralnoamerička zemlja postala prva koja je usvojila Bitcoin kao zakonsko sredstvo plaćanja.

Kriptovalute kao sredstvo plaćanja od tada je usvojila i Centralnoafrička Republika.

Druga stavka na listi uključuje zaštitu od prevelikog priliva kapitala, usvajanje nedvosmislenih poreskih pravila i zakona u vezi sa kripto imovinom, kao i uspostavljanje nadzora za sve učesnike u kripto tržištu.

Zemlje takođe treba da kreiraju međunarodne aranžmane za poboljšanje nadzora i sprovođenje propisa, kao i da uspostave načine za praćenje uticaja kriptovaluta na stabilnost globalnog monetarnog sistema, dodali su iz MMF-a. Biznis.rs

Objava MMF predstavio plan akcije za regulaciju digitalne imovine prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

SARAJEVO – Na prvoj eCommerce konferenciji, koja se održava 15. i 16. marta u Hotelu Hills u Bosni i Hercegovini vam nudi jedinstvenu mogućnost da upoznate kompanije i organizacije koje su ključni igrači na tržištu, i da čujete od najboljih stručnjaka i stručnjakinja kako se nositi sa trendovima eCommerca i digitalizacije.

Ne propustite inspirativne priče uspješnih poslovnih ljudi iz BiH, regije i šire i saznate kako implementirati najnovije tehnološke inovacije u vlastito poslovanje.

“eComm” asocijacija u Bosni i Hercegovini je organizator konferencije uz podršku Vlade Švicarske kroz aktivnosti projekta MarketMakers, NLB Banka, Mastercard, Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ i Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo, i daje vam priliku da čujete inspirativne priče uspješnih učesnika i učesnica iz eCommerce industrije, saznate više o tehnološkim rješenjima za online kupovinu, autentičnosti velikih brendova u eCommerce industriji, kao i finansijskom i regulatornom okviru eCommerce industrije.

Započnite prvi dan upoznavanjem sa govornicima i govornicama kroz program umrežavanja sa učesnicima i učesnicama konferencije.

Drugi dan konferencijskog programa je posvećen govorima četiri međunarodna govornika i govornice, i panel diskusijama koje će voditi preko 30 domaćih i regionalnih stručnjaka i stručnjakinja.

Raluca Bujoreanu, Product Lead iz kompanije Zalando, vodeće evropske online platforme za modu i stil života, podijeliće svoja jedinstvena iskustva sa publikom i pokazati kako se fokusirati na iskustvo kupca i povećati konverziju.

Felipe Alves, COO kompanije Ananas, govorit će o tome kako Ananas oblikuje novu eru eCommerce industrije na Balkanu.

Amir Trokić i Milena Đorić Gudurić, ispred kompanije Mastercard, govore o temama eCommerce u Bosni i Hercegovini i ljudskoj strani tehnologije u eCommerce industriji.

U sklopu panela u partnerstvu sa Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) o konceptu digitalne ekonomije, e-računima i e-fiskalizaciji će govoriti Valer Pinderi iz Aladini, Marijana Dimitrić iz Sportvisiona,  Persa Paić iz Porezne uprave RS/BiH  i Nina Angelovska iz eCommerce udruženja Sjeverne Makedonije.

Matjaž Robinšak, direktor istraživanja kompanije Valicon, predstavit će istraživanje eCommerce tržišta u Bosni i Hercegovini, dok će NLB Banka kao konferencijski partner podijeliti iskustva dobre prakse sa prisutnima, te svim učesnicima i učesnicima omogućiti besplatnu integraciju na eCommerce rješenje banke.

Ova konferencija pruža jedinstvenu priliku za razmjenu znanja, inspiraciju i povezivanja sa stručnjacima i stručnjakinjama iz industrije.

Ne propustite ovu priliku da se inspirišete, naučite i povećate svoje poslovne vještine.

Rezervišite svoje mjesto već sada i dođite motivisani i spremni da doprinesete unapređenju e-trgovine u Bosni i Hercegovini.

Članovi i partneri eComm asocijacije u Bosni i Hercegovini ostvaruju prava na popuste na regularne i VIP kotizacije. Za više informacija kontaktirajte nas na info@e-commerce.ba.

Za više informacija o govornicima i kotizacijama posjetite link: https://konferencija.eCommerce.ba/  PR

Objava Prva Let’s do eCommerce konferencija u Bosni i Hercegovini! prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Nikola Kopernik je bio astronom, kanonik, pravnik, matematičar, doktor i ekonomista. Svijetu je najpoznatiji po djelu “O gibanju nebeskih tijela” (De Revolutionibus Orbium Coelestium), u kojem je opisao heliocentričnu viziju svemira – viziju u kojoj Zemlja više nije u središtu svemira, nego Sunce, dok se Zemlja i ostale planete okreću oko njega idealnim kružnim stazama. Nikola Kopernik je takođe utvrdio trostruko gibanje Zemlje: rotaciju oko svoje ose, oko Sunca i precesiju Zemljine ose. Sve to je napravio baveći se astronomijom iz hobija. Kopernik se u vremenu u kojem je živio, tačnije u 15. vijeku, nije mogao osloniti na poznavanje gravitacije, nego samo na principe matematike i fizike tog vremena. Uprkos tome, došao je do revolucionarnih zaključaka.

Mladost i školovanje

Nikola Kopernik je rođen 19. februara 1473. godine u Poljskoj u porodici koja se bavila prodajom bakra. Bio je najmlađi od četvoro djece. Kada je imao deset godina, otac mu je umro pa je brigu o njegovom obrazovanju preuzeo njegov ujak. Godine 1491. Nikola je upisao Univerzitet u Krakovu, gdje je učio slikanje i matematiku. Iako tada nije učio astronomiju, razvio je interesovanje za galaksiju i zvijezde i prikupljao je knjige na tu temu.

Nakon što je završio studije 1494. godine, ujak ga je postavio za sveštenika u Torunju. Iako zvanično nije bio sveštenik, Kopernik je zadržao ovaj položaj do kraja života. Ovaj posao mu je omogućio dovoljno novca da nastavi sa studijama.

Godine 1496. Nikola je otputovao u Italiju, u Bolonju, gdje je upisao crkveno pravo. Nakon završenih studija crkvenog prava upisao se na medicinu u Padovi 1500. godine. U slobodno vrijeme izučavao je astronomiju. Poslije studija se vratio u Poljsku i svojim obavezama sveštenika, ali se ubrzo preselio u Frombork, gdje je do kraja života živio i radio kao sveštenik. Tu je napravio svoj opservatorijum na jednoj od kula tvrđave koja je okruživala crkvu.

Rad

Za vrijeme školovanja izučavao je astronomiju i 1508. godine Kopernik je razvio model heliocentričnog planetarnog sistema. Još u drugom vijeku p.n.e. Ptolomej je izumio geocentrični model koji se nije slagao sa Aristotelovom idejom da se nebeska tijela okreću različitim brzinama oko određene tačke tj. Zemlje, kao centra Solarnog sistema. Zbog ovih nedosljednosti, Nikola Kopernik je odlučio da postavi Sunce u centar sistema umjesto Zemlje. On je takođe vjerovao da veličina svake Zemljine orbite zavisi od njene udaljenosti od Sunca.

Iako je ova teorija smatrana revolucionarnom, bila je brzo odbačena, jer je Ptolomejevu teoriju Crkva radije prihvatila, jer joj je odgovaralo da Zemlja bude centar univerzuma. Međutim, Kopernikov sistem je bio mnogo precizniji i uključivao je mnogo efikasnije formule za izračunavanje položaja planeta. Otkrio je, takođe, da se Zemlja okreće oko Sunca i oko svoje ose.

Svoje djelo “O gibanju nebeskih tijela” Kopernik je napisao desetak godina prije smrti, ali ga je dao u štampu ležeći na samrtnoj postelji, vjerovatno kako bi izbjegao inkviziciju. Samu knjigu posvetio je tadašnjem papi, Pavlu III. Uprkos tome, djelo ispočetka nije doživjelo veliki uspjeh: knjiga se slabo prodavala jer je u njoj bilo previše matematike i dosadnih tablica.

Ipak, 1616. godine, 76 godina nakon objavljivanja, Crkva zabranjuje taj rad Nikole Kopernika, jer protivrječi Bibliji. Kako to uobičajeno biva, sa zabranom dolazi i veliki uspjeh. Katolički svijet mogao je legalno čitati “O gibanju nebeskih tijela” tek nakon što je prošlo još 206 godina (1822. godine). U međuvremenu, 1633. godine, brojni su iskoristili Kopernikova saznanja i pogurali nauku dalje. Najpoznatiji među njima je Galileo Galilei, kojeg je Crkva 90 godina nakon Kopernikove smrti osudila nakon jednog dana zatvora, Galileo je ostatak života proveo u kućnom pritvoru.

Rukopis najvažnijeg Kopernikovog djela je sačuvan i čuva se u Jagelonskoj univerzitetskoj biblioteci u Krakovu. Svoju raspravu je Kopernik podijelio u šest knjiga, koje ukupno sadrže 213 stranica.

Nikola Kopernik, “čovjek koji je zaustavio Sunce i pokrenuo Zemlju”, umro je 24. maja 1543. godine, u sedamdesetoj godini. Pokopan je u katedrali u Fromborku na sjeveru Poljske. Međutim, sve do 2005. godine tačno mjesto njegovog ukopa nije bilo poznato, a te godine ga je utvrdio arheolog Jerzi Gasovski, što je kasnije potvrđeno i identifikacijom. Godine 2010. Kopernik je ponovo pokopan u istoj katedrali, ali uz zasluženu svečanost i na poznatom mjestu, pišu Nezavisne.