Kategorija: Tehnologija

I dok jedni zaziru od takve ideje, drugima je upravo to cilj.

Hod Lipson, inženjer na Univerzitetu Kolumbija, radi na razvoju vještačke inteligencije, koja bi, kako smatra, mogla promijeniti svijet i ljudske živote.

“Ako možemo stvoriti mašinu koja će će imati svijest jednaku ljudskoj, to bi zasjenilo sve što smo dosad napravili. To bi bilo veće od lijeka za rak. Takva mašina/robot bi i sama mogla liječiti rak”, navodi Lipson za Njujork tajms.

On objašnjava da nije problem razviti tehnologiju, već kako definisati da li je nešto /ili neko/ – svjestan.

Tu je onda i cijeli niz filozofskih i etičkih pitanja na koje treba dati odgovor – ako je nešto svjesno, znači li da je to živo biće ili ne?

Lipson ima svoju definiciju svijesti koja bi se mogla primijeniti i na vještačku inteligenciju, odnosno robote, a to je – “sposobnost zamišljanja sebe u budućnosti”.

“U tehnološkom smislu, to bi značilo razviti vještačku inteligenciju koja nije specijalizovana za samo jedno područje, već ima široko znanje, a koja, istovremeno, može evoluirati i odgovarati na promjene u njenom okruženju.

Tačnije, to znači razviti robota koji bi imao sposobnost da zamisli kako bi se nešto moglo napraviti bolje i koji bi se razvijao u smjeru ispunjavanja te vizije”, ističe Lipson.

On je uvjeren da će doći do razvoja svijesti kod vještačke inteligencije.

Pitanje je samo kada i kako će ta “robotska svijest” izgledati, pišu Nezavisne.

Dinosaurusi su dominirali Zemljom tokom većeg dijela mezozoika, jedne od tri geološke ere fanerozojskog eona. Drugim riječima, bezbroj rodova i vrsta ovih drevnih životinja je živjelo u periodu od prije oko 240 miliona godina do prije 66 miliona godina. Danas su ostali sačuvani fosilni zapisi nekih od njih, koji su naučnicima pružili dosta podataka o tome kako su izgledali ili da li su bili mesožderi ili biljojedi i tome slično. Ali, ono što je uspijevalo da im izmakne jesu organski materijali njihovih vokalnih organa, za razliku od respiratornih koje su uspjeli da dokumentuju.

Stoga, da bi saznali kako su zvučali, istraživači su koristili različite metode poput upoređivanja podatka o njihovim respiratornim i vokalnim organima sa podacima dobijenih kod savremenih životinja koje su danas najbliže njima – pticama. A kako tvrdi Džulija Кlark, paleontologa sa Univerziteta Teksas u Ostinu, najveće iznenađenje za naučnike tokom ovog istraživanja jesu rezultati koje su dobili za dinosauruse predatore poput T.rex-a.

“Mnoge od ranih rekonstrukcija vokalnih sposobnosti dinosaurusa bile su pod uticajem onoga što sada povezujemo sa zastrašujućim zvucima koje ispuštaju veliki predatori poput lavova”, rekla je ona za Bi-Bi-Si u intervjuu. Međutim, istraživanja nje i njenih kolega sugerišu kako je malo vjerovatno da su dinosaurusi tada ispuštali urlike, posebno kada je lov u pitanju. Mnogo je vjerovatnije da su T. rex i drugi dinosaurusi koji ne lete proizvodili neku vrstu gugutavog zvuka – sličnog onom koji danas prave ptice. Pored toga, postoji niz drugih teorija o tome kako su različiti dinosaurusi mogli da komuniciraju.

“Teropodi sa pernatim krilima su možda mahali njima, kao što to često rade savremene ptice, da bi se predstavile”, objašnjava paleontolog Filip Senter sa Univerziteta Fajetvil. Takođe, postoji i teorija da su sauropodi koristili svoje repove da privuku pažnju na sebe.

Svuda unaokolo čuje se cvrkut

Dakle, zaključak sturčnjaka je da i ukoliko je postojao neki dinosaurus tu i tamo koji je rikao, mezozoik nije bio ispunjen samo tim zvukom. Gugtanje, pucketanje i šuštanje su takođe mogli da se čuju. Posebno ako se uzme u obzir da dinosaurusi nisu bili jedine životinje tada na planeti.

Studije predvođene Čunpengom Кsuom i Bo Vangom sa Кineske akademije nauka bavile su se ispitivanjem fosilnih ostataka starih između 200 i 160 miliona godina i otkrili da su insekti u to vrijeme već mogli da prave razne zvukove – što sugeriše da je zvučni svijet ranog mezozoika bio dosta drugačiji od današnjeg. Кako su tačno dinosaurusi komunicirali tokom ovog vremena, biće utvrđeno daljim istragama, ali ono što je jasno je da su imali na raspolaganju čitav niz zvučnih opcija – i to pomiješanih sa pjesmom skakavaca, piše National geographic.

BANJALUKA – Digitalna transformacija neizostavan je proces bez kojeg je budućnost poslovanja nezamisliva.

Stručnjaci okupljeni u Digitalni inovacioni hab (DIH) “Onex” napravili su platformu na kojoj se susreću oni koji žele da idu u tom pravcu, a ne mogu sami, sa onima koji to znaju, mogu i žele da pomognu.

“Platforma povezuje sa jedne strane firme koje traže usluge iz domena digitalne transformacije, poput izrade veb stranica, ERP sistema, veb prodavnica, optimizacije poslovnih procesa sa pružaocima usluga iz tog domena”, kaže Nenad Lakić, predstavnik DIH-a.

Pojašnjava kako “ONEX” ima programere i stručnjake koji se time bave, te da posjeduju i katalog eksperata otvoren za sve one koji imaju šta da ponude.

“Katalog eksperata omogućava našim partnerskim preduzećima da se na jednostavan način predstave klijentima kojima trebaju rješenja iz domena digitalne trasformacije. U njemu naši klijenti mogu na lak i jednostavan način da izaberu odgovarajućeg pružaoca usluga za rješavanje njihovih poslovnih problema”, kaže Lakić.

Generalno, ONEX je mreža kompetencija visoko kvalifikovanih eksperata za profesionalnu podršku u različitim oblastima poslovanja, a ima za cilj da obezbijedi podršku za razvoj poslovanja i digitalnu transformaciju za mala i velika preduzeća u bilo kojoj industriji.

Glavni razlog za osnivanje DIH-a ONEX je da se popuni jaz između potreba kompanija i ponuđenih usluga na tržištu.

Funkcionisanje DIH-a ONEX je zasnovano na partnerstvu.

Kao neke od primjera podrške oni navode firmu “Logodata” koja je registrovana u Katalogu eksperata ONEX-a, a koja je klijentu “Carl Kuehne” pomogla u digitalizaciji poslovnih procesa.

“Carl Kuehne” je firma koja se bavi proizvodnjom i preradom povrća i ima veliki broj otkupnih stanica.

“Logodata” je za njih uradila idejno projektno rješenje za digitalizaciju procesa mjerenja količine, zaprimanja zaliha, knjigovodstvenog evidentiranja u softveru i kontrole unosa podataka prilikom preuzimanja poljoprivrednih proizvoda na otkupnim stanicama.

Isto tako, konsultantska agencija, “Centar za ekonomiju iz Banja Luke” je preko Kataloga pronašla tim IT eksperata koji radi na izradi edukativne platforme za ovu agenciju.

Kompanija “Satwork” koristi Katalog experata DIH-a ONEX kako bi svoje usluge približila klijentima.

Od samog starta sa poslovnim aktivnostima baziranim na savremenim ICT tehnologijama, kompanija Satwork na efikasan i povoljan način donosi digitalizaciju poslovnih procesa svojim klijentima, kompanijama prvenstveno iz oblasti Logistike, ali i za mnoge druge.

Pri tome same kompanije – korisnici sistema, ne moraju da investiraju u ICT infrastrukturu i ljudske resurse, već je potrebno samo da imaju osnovnu infrastrukturu kao što su računari sa pristupom Internetu i kadrove koji su elementarno ICT pismeni, a koji su stručnjaci u svojim osnovnim djelatnostima logistike, proizvodnje, davanja finansijskih usluga, što je danas poznato kao SaaS – Software as a Service.

Kako se registrovati u Katalogu eksperata možete pogledati u videu: https://www.youtube.com/watch?v=Jnnb4boZFD8

CAPITAL

Objava Uz eksperte sa “Onex-a” lakše kroz digitalnu tranformaciju prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

NJUJORK – Apple je objavio da je do sada, od 2008. godine, isplatio developerima aplikacija rekordnih 320 milijardi dolara. Takođe, kompanija trenutno ima više od 900 miliona pretplatnika na različite Apple servise.

App Store se tokom 2022. godine suočavao sa mnogim izazovima i moglo bi se reći da je to bila najteža godina od kada postoji ovaj servis.

Protiv njega su pokretane sudske parnice i antimonopolske akcije, s ciljem da se limitira tržišni potencija.

Ministarstvo pravde SAD-a trenutno je u fazi pisanja nove tužbe protiv Apple-a, jer u je u prethodnoj parnici presuđeno da Apple nije monopolista, za šta Ministarstvo smatra da je sud pogrešno interpretirao antimonopolski zakon.

I u Evropskoj Uniji, bilo je dosta „čupavo“, ali uprkos svemu tome, App Store biznis je u konstantnom porastu. Kompanija je navela da svake nedjelje App Store posjeti više od 650 miliona korisnika iz 175 država.

Apple Arcade gaming pretplatnički servis takođe je rastao tokom prošle godine. On je dobio više od 50 novih naslova i sada u ponudi ima više od 200 igara.

Apple Music ima u ponudi više od 100 miliona pjesama, a Apple Fitness+ proširio je svoju biblioteku vežbi i meditacija, kojih sada ima više od 3.500. Pored toga, Apple TV+ je postao prvi streaming servis koji je 2022. godine Oskara, a Apple TV aplikacija i MLS (Major League Socer) potpisali su desetogodišnje partnerstvo, prema kojem će se u ovoj aplikaciji pretplatnicima prenositi fudbalski mečevi, bez ograničenja.

Bankar.me

Objava App Store developeri zaradili 320 milijardi dolara prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BANJALUKA – Velika popularnost kriptovaluta i sklonost korisnika interneta da pazare neki udio u digitalnim novčićima, nadajući se brzoj pasivnoj zaradi, postali su idealan teren za manipulacije i zloupotrebe hakera koji koriste njihovu slabu informisanost da bi im ukrali novac, saznaje portal CAPITAL.

Kako su ispričali naši sagovornici, dobili su više poziva preko društvenih mreža poput Facebook-a, Telegrama i drugih da se priključe berzama kriptovaluta i da ulože, obećavajući im velike zarade.

“Imam ponudu jedne djevojke iz Njujorka da me uvede u posao i da otvorim nalog. Ona navodno radi uz svoga ujaka i analitički tim iz njegove firme im pomaže da ulažu. Često za pola sata navodno zarade 20.000 dolara. Ubrzo mi je poslala i print screen da su dobili na berzi. Nemam novaca da nešto posebno uložim pa da izgubim ali ne smijem se upuštati u ovu meni nepoznatu oblast dok dobro ne proučim”, rekao nam je sagovornik i poslao nam na uvid snimke koje je dobio kao dokaz.

U tekstu koji je slijedio navodi se da je za 30 sekundi trgovanja, uloženo 52.000 dolara i da je ostvarena zarada od 40 odsto.

Zamjenik direktora i rukovodilac sektora informaciono-tehničke podrške i razvoja u Balkan Cripto Exchange (BCX) Boris Majstorović kaže da se već na prvi pogled vidi da se radi o klasičnoj prevari najsličnijoj “phishing-u” (pecanje). U pitanju je krađa identiteta, vrsta prevare u kojoj pošiljalac navodi žrtvu da otkrije svoje podatke, obično finansijske upisivanjem na lažnoj stranici putem linka.

Majstorović kaže da je neophodno upozoriti ljude na pojave u kojima se popularnost kriptovaluta zloupotebljava kroz phishing i slanje email poruka, te lažne stranice.

“To se i nama dešavalo, imali smo nekoliko puta pokušaje zloupotrebe našeg brenda i stranice na Faecbook-u. To su probali da urade i sa nama na BVX-u, sve su iskopirali, izgledalo je identično, samo je link bio različit. Nudili su našim korisnicima i slali im ponudu da ako ulože jedan Ethereum da će u roku od sedam dana dobiti dva, isto tako i sa Bitcoinom. Totalno naivno je bilo, pošalju neku svoju adresu i ako se upecate, gotovo, izgubite novac. Mi smo to prijavljivali da spriječimo zloupotrebe i gasili smo stranice. Sigurno jedno šest ili sedam. Ugasimo jednu, pojavi se nova”, govori Majstorović.

To se dešavalo i sa poznatim brendovima kakvi su Binance, Crypto, a posebno u posljednje vrijeme dok je bilo aktuelno Svjetsko prvenstvo i ponude koje se tiču tog takmičenja.

“Predlože vam da uložite i zaradite 100 odsto za par dana i šalju vam link koji vodi na običnu stranicu. Kada odete na link, pokazuje vam da imate neku vrijednost, ali u stvari je nemate, uzeli su je sebi. Zato se investitori stvarno moraju dobro informisati o ovim pojavama”, kaže Majstorović.

Govori da je dobro to što konačno imamo zakon koji reguliše rad pružalaca usluga virtuelnih valuta na osnovu kojeg će ubrzo biti dostupna lista registrovanih.

“Tada će svaki investitor moći da provjeri da li je pružalac usluge registrovan i ako nije, da se okani toga”, kaže Majstorović.

CAPITAL: Andrijana Pisarević

Objava Hakeri „pecaju“ investitore u kriptovalute prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

REDMOND – Kompanija Microsoft razmatra ulaganje vrijedno skoro 10 milijardi dolara u firmi OpenAI, koja je kreirala bota za generisanje razgovora ChatGPT, navode ljudi upoznati sa planovima kompanije.

Prijedlog koji kompanija razmatra podrazumjeva ulaganja u toku više godina, iako se navedeni uslovi mogu mijenjati, navode izvori. Kako kažu, dvije kompanije mjesecima vode pregovore.

Bot ChatGPT pojavio se krajem novembra prošle godine i u roku od nedjelju dana okupio prvi milion korisnika. Sposobnost bota da oponaša ljudske razgovore izazvala je spekulacije o njegovom potencijalu da istisne profesionalne pisce sa tržišta rada i čak ugrozi osnovnu funkciju pretraživanja koju vrši Google, piše Bloomberg.

Organizacija koja stoji iza toga, čiji su suosnivači Ilon Mask (Elon Musk) i investitor iz Silicijumske doline Sem Altman (Sam Altman), zarađuje novac tako što naplaćuje programerima da licenciraju svoje tehnologije.

Kompanijski model za generisanje slika Dall-E, koji funkcioniše tako što mu se daju pisane zapovjesti u vidu ključnih reči, takođe je doveo do široke debate o upotrebi vještačke inteligencije u kreativnoj industriji. OpenAI čiji se bot zasniva na GPT-3 tehnologiji već radi na verziji GPT-4 modela za obradu prirodnog jezika.

Kompanija Microsoft je već uložila oko milijardu dolara u OpenAI. Takođe, radi se na tome da tehnološki gigant uključi ChatGPT u svoj pretraživač Bing, sa ciljem da stekne prednost u odnosu na funkcije pretraživanja koje kompanija Alphabet nudi preko Google-a.

Za razliku od Google pretraživača, ChatGPT je sposoban da odgovori na upite simulirajući prirodan govor, da vodi razgovor i odgovara na dodatna pitanja. Ipak, Altman navodi da se na bota još uvijek ne treba oslanjati jer njegovi odgovori nisu dovoljno precizni. Škole u Njujorku su učenicima zabranile pristup ChatGPT-u. Biznis.rs

Objava Microsoft razmatra nova ulaganja u firmu OpenAI prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.