Kategorija: Tehnologija

Upravo je to napravio tim istraživača iz Nizozemske kada su u rujnu 2020. otkrili da imamo sasvim drugi organ, a otkrili su ga posve slučajno dok su proučavali rak prostate. Ispostavilo se da nam je taj skriveni organ cijelo vrijeme bio pred nosom, ili točnije, odmah iza njega.

Tako je, zapravo se nalazi unutar naše vlastite glave, odmah ispod lica. U ovom trenutku se možda pitate kako je tim koji proučava rak prostate na kraju otkrio organ u ljudskoj glavi, s obzirom na to da su to dva različita kraja tijela.

I to se dogodilo

Sve se pokvarilo nakon što su znanstvenici koji su proučavali rak proveli niz CT i PET skeniranja pacijenata kojima je ubrizgana radioaktivna glukoza zbog koje tumori svijetle na snimkama. Tim s Nizozemskog instituta za rak shvatio je da su dva područja unutar glava pacijenata užasno jako osvijetljena i zaključili da je tamo skriven niz žlijezda slinovnica.

Pronalazači su organ nazvali tubarijske žlijezde slinovnice, a da budemo točniji o njihovom položaju, nalaze se iza nosa; u kutu gdje se nosna šupljina spaja s grlom. Što se tiče ovog slučajno otkrivenog organa, on bi trebao ‘podmazati i navlažiti područje grla iza nosa i usta’.

Otkriće žlijezda bilo je šok za znanstvenike, ostavljajući stručnjake zbunjenima kako su nekako mogle ostati neotkrivene toliko dugo. Dr. Wouter Vogel, radijacijski onkolog na Nizozemskom institutu za rak, rekao je da su najvjerojatniji razlozi zbog kojih su tako dugo ostali skriveni zato što je potrebna ‘vrlo osjetljiva slika’ da bi se uočili i ‘nisu baš dostupni’.

Otkriće velikog značaja

Rekao je: “Ljudi imaju tri skupine velikih žlijezda slinovnica, ali njih nema. Koliko smo znali, jedine žlijezde slinovnice ili sluznice u nazofarinksu su mikroskopski male, a do 1000 ih je ravnomjerno raspoređeno po sluznici. Dakle, zamislite naše iznenađenje kada smo ih pronašli.”

Otkrivanje ovog organa moglo bi pomoći u objašnjenju zašto ljudi koji su podvrgnuti radioterapiji imaju tendenciju da pate od suhih usta i problema s gutanjem nakon toga. Dr. Vogel je rekao da bi ‘jedan krivo usmjeren ubod’ mogao trajno oštetiti organ, a to što nisu znali da postoje značilo je da ih ‘nitko prije nije pokušao poštedjeti’.

Iako je otkriće bilo slučajno, znanstvenici se nadaju da će s vremenom njihova otkrića pomoći oboljelima od raka da dožive manje komplikacija nakon primanja radioterapije, budući da vjeruju da su mnoge komplikacije vezane uz liječenje povezane s tubarialnim žlijezdama slinovnicama, prenosi klik.

Još u ožujku 2021. godine, zvijezda u galaksiji udaljenoj 250 milijuna svjetlosnih godina viđena je kako ima vrlo loš dan. Tamo je bila usisana u gravitacijski bunar supermasivne crne rupe i raskomadana na komadiće. Znamo to jer ga je višestruki teleskop ugledao sa Zemlje, dok je svjetlost tog događaja bljesnula svemirom. To je peti najbliži takav događaj, poznat kao događaj plimnog poremećaja ikada zabilježen, a bogatstvo dobivenih podataka moglo bi pomoći znanstvenicima da bolje razumiju kako se crne rupe ‘hrane’.

“Događaji poremećaja plime i oseke svojevrsni su kozmički laboratorij”, kaže astronom Suvi Gezari iz Znanstvenog instituta za svemirski teleskop. “Oni su naš prozor u stvarno vrijeme hranjenja masivne crne rupe koja vreba u središtu galaksije.” Događaji poremećaja plime i oseke prilično su rijetki, ali vidjeli smo ih dovoljno da bismo imali prilično detaljno razumijevanje što se događa kada zvijezda skrene malo preblizu crnoj rupi. Jednom kada je zvijezda uhvaćena u gravitacijsko polje crne rupe, plimne sile rastežu je i povlače do točke da se raspadne. Utroba raskomadane zvijezde tada struji oko crne rupe na kaotičan način, sudarajući se sama sa sobom i stvarajući udare koji svijetle u više valnih duljina. Ovaj proces nije trenutačan, već može trajati tjednima ili mjesecima dok crna rupa proždire zvjezdane ostatke.

Krhotine formiraju disk koji kruži oko crne rupe, padajući (ili “skupljajući se”) na nju s unutarnjeg ruba. Kako materijal pada na crnu rupu, između unutarnjeg ruba akrecijskog diska i horizonta događaja crne rupe može se formirati struktura zvana korona. Ovo je područje užareno i puno vrućih elektrona za koje se smatra da se napajaju magnetskim poljem crne rupe, koje djeluje poput sinkrotrona i ubrzava elektrone do tako visokih stupnjeva da jarko sjaje u valnim duljinama X-zraka.

Tada snažni mlazovi plazme pokreću iz polarnih područja crne rupe, izbacujući materijal korone u suprotnim smjerovima, ponekad gotovo brzinom svjetlosti. Smatra se da ovi astrofizički mlazovi nastaju kada se materijal ubrza duž linija magnetskog polja izvan horizonta događaja crne rupe; kad stigne do polova, eksplodira.

Kako su sve otkrili

Korone i mlazovi se ne opažaju kod svih poremećaja plime i oseke, ali kada se dogode, obično se vide zajedno. Dakle, kada je Zwicky Transient Facility 1. ožujka 2021. godine uhvatio bljesak plimnog poremećaja, koji je kasnije nazvan AT2021ehb, NASA je okrenula svoj opservatorij NICER X-ray i svoj opservatorij Swift (X-zrake, gama zrake i ultraljubičasto zračenje) za promatranje evoluciju događaja u nadi da ćemo uhvatiti nešto zanimljivo. 300 dana nakon otkrivanja Zwickyja, zabavi se pridružio rendgenski opservatorij NuSTAR.

X-zrake, ultraljubičasto, optičko i radio svjetlo emitirano iz događaja tijekom razdoblja od 430 dana otkrile su da je krivac crna rupa čija je masa otprilike 10 milijuna puta veća od mase Sunca. No, nešto je bilo čudno. Nijedan opservatorij nije otkrio nikakve naznake mlazova. Ipak, promatranja NuSTAR-a otkrila su prisutnost korone. A ova čudna razlika, kažu znanstvenici, iznimno je uzbudljiva. “Nikad nismo vidjeli događaj poremećaja plime i oseke s ovakvim rendgenskim zračenjem bez prisutnosti mlaza, a to je stvarno spektakularno jer znači da potencijalno možemo razdvojiti što uzrokuje mlazove, a što uzrokuje korone”, kaže astronom Yuhan Yao s Caltecha.

“Naša opažanja AT2021ehb su u skladu s idejom da magnetska polja imaju veze s načinom na koji se formira korona i želimo znati što uzrokuje to magnetsko polje da postane tako jako.” Mete kao što je AT2021ehb izvrsni su laboratoriji za proučavanje formiranja i evolucije akrecijskih diskova i korona u stvarnom vremenu; a gdje je jedan, može ih biti i više. Istraživači se nadaju da će u budućnosti uspjeti pronaći više takvih plimnih poremećaja, što će dovesti do odgovora o ulozi magnetskih polja u formiranju korona i mlaznica. Loš dan za zvijezdu prije 250 milijuna godina završio je kao vrlo, vrlo dobar dan za ljudske astronome, prenosi klik.

Niti jedna kompanija nije potvrdila da će do kraja 2022. godine predstaviti novi pametni telefon, ali s početkom sljedeće godine bit će predstavljeno nekoliko zanimljivih uređaja. U nastavku donosimo listu telefona koji će biti predstavljeni već sljedeće sedmice.

OnePlus 11

Jedini flagship telefon koji će biti predstavljen početkom prvog mjeseca sljedeće godine bit će OnePlus 11. To će se desiti 04.01.2023. godine. Ovaj će se telefon pohvaliti impresivnim specifikacijama. On će biti pogonjen osmojezgrenim procesorom koji radi na taktu od 3,18 GHz, a već znamo da je riječ o najnovijem flagship čipu iz ponude američkog Qualcomma – Snapdragonu 8 Gen 2.

Na zadnjoj strani telefon će imati tri kamere – glavni senzor od 50 MP, ultraširoki senzor od 48 MP i telefoto senzor od 32 MP. Naprijed će se naći selfie kamera sa senzorom od 16 MP. Cijena telefona trebala bi biti između 625 EUR i 740 EUR.

Redmi Note 12 serija

Xiaomi je već u Kini predstavio Redmi Note 12 seriju. Ipak, to nije slučaj s globalnim tržištem. Ona će biti predstavljena 05.01.2023. godine u Indiji. Stići će tri modela – Redmi Note 12, Redmi Note 12 Pro i Redmi Note 12 Pro+.

Poco C50

Ovaj jeftini telefon stići će 03.01.2023. godine. Zapravo će Poco C50 biti rebrendirani Redmi A1 Plus. Telefon će biti pogonjen MediaTek Helio A22 čipom.

Tecno Phantom X2

Tecno Phantom X2 stići će 02.01.2022. godine u Indiji. Ovaj je telefon već predstavljen u Kini. Ima jedinstveni dizajn i pogonjen je MediaTek Dimensity 9000 čipom, prenosi bajtbox.

DALAS – Kada je cijena bitcoina rasla na 50, 60, a čak se približila i 70 hiljada dolara, mnogi su pomislili kako su zakasnili na taj kriptovoz te da su kriptovalute trebali kupovati dok im je vrijednost bila puno manja.

Upravo je u posljednje vrijeme takva situacija na ovom tržištu – vrijednost bitcoina kreće se oko 16 hiljada dolara, a slična je situacija i sa ostalim kriptovalutama čija je vrijednost u posljednjih godinu dana u velikom padu.

Kao i uvijek kada je u pitanju investiranje, a pogotovo kada se to odnosi na investicije u nesigurnu i volatilnu imovinu kriptovaluta, postavlja se pitanje je li sada, dok je vrijednost niska, vrijeme za kupovinu.

Ako bi se situacija na tržištu ponovila, današnja investicija u jedan bitcoin od 16 hiljada dolara u nekoj bi budućnosti mogla vrijediti 50-60 ili više hiljada dolara. Naravno, isto tako vrijednost jednog bitcoina mogla bi ponovno pasti na npr. 5 hiljada dolara.

Odgovor na pitanje kupiti ili ne bitcoin kada mu vrijednost pada dao je Mark Kjuban. Tokom nedavnog gostovanja na jednom podcastu rekao je kako čeka da njegova vrijednost još padne kako bi mogao kupiti još bitcoina.

Ovaj preduzetnik koji je u javnosti poznat i kao vlasnik NBA ekipe Dallas Mavericks, uporedio je investiranje u zlato i bitcoin.

U oba slučaja riječ je o posjedovanju nekakve imovine te se danas posjedovanja zlata takođe svodi na digitalne transakcije te mu je draži bitcoin.

Rekao je i kako u slučaju propasti svijeta posjedovanje zlatnih poluga nikoga ne bi spasilo – sve što se može dogoditi jest da vam netko uzme tu polugu i istuče vas s njom, piše Zimo.

 Kjuban je na početku bio prilično kritičan prema kriptovalutama, ali s vremenom je promijenio mišljenje te je u više navrata nahvalio bitcoin, ether, ali i dogecoin. Nije poznato koliko je do sada uložio u kripto, no prema posljednjim komentarima, čini se da trenutačnu lošu situaciju na ovom tržištu vidi kao priliku na kojoj bi se moglo zaraditi.

Ono što svakako treba naglasiti jest da na njegove stavove nikako ne bi trebali gledati kao na finansijske savjete jer je riječ o čovjeku koji je težak oko 6,5 milijardi dolara tako da si može priuštiti gubitak nekoliko miliona ili čak nekoliko desetaka milijuna dolara investicijom u nestabilnu i volatilnu imovinu kakva su kriptovalute.

Poslovni.hr

Objava Poznatom milijarderu bitcoin draži od zlata prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.