Kategorija: Tehnologija

… uglavnom zato jer njihovi vladari tako novostvorene vrijednosti nisu uložili u poboljšanje položaja seljaka nego u gradnju katedrala, a slično bi se moglo dogoditi i s umjetnom inteligencijom (AI), piše Reuters.

Uđe li umjetna inteligencija u naše živote tako da u dobrobitima uživa nekolicina, a ne većina, dogodit će se nešto slično, prenosi agencija.

“Umjetna inteligencija ima puno potencijala za razvoj, ali u raznim smjerovima”, kaže profesor Simon Johnson iz MIT Sloan School of Managementa.

Zagovornici umjetne inteligencije (AI) predviđaju skok produktivnosti koji će stvoriti bogatstvo i poboljšati životni standard. Konsultantska kompanija McKinsey u junu je procijenila da bi mogla stvoriti između 14 i 22 biliona dolara godišnje, a ovo drugo je otprilike trenutna veličina američke privrede.

Neki tehnooptimisti idu i dalje, sugerišući da će uz robote AI konačno osloboditi čovječanstvo jednoličnih zadaća i potaknuti život s više kreativnosti i slobodnog vremena.

S druge strane, neki se plaše da će AI ugasiti radna mjesta u gotovo svim sektorima. Primjerice, holivudski glumci su u julu protestvovali jer se boje da će zbog dvojnika koje je stvorila umjetna inteligencija ostati bez posla.

Takva zabrinutost nije neutemeljena. Historija pokazuje da je ekonomski učinak tehnološkog napretka općenito neizvjestan, nejednak i ponekad štetan.

Knjiga koju su ove godine objavili Simon Johnson i njegov kolega ekonomist s MIT-a Daron Acemoglu, istražila je hiljadu godina tehnologije – od primitivne preteče pluga do automatiziranih kioska za samoplaćanje, a zanimali su ih aspekti stvaranja radnih mjesta i širenja bogatstva.

Iako je preslica bila ključna za automatizaciju tekstilne industrije u 18. stoljeću, otkrili su da je dovela do dužeg radnog vremena u još težim uslovima. Mehaničke tvornice pamuka omogućile su i širenje ropstva na američkom jugu u 19. stoljeću.

Što se pak tiče dosadašnjih ekonomskih rezultata interneta, oni su dvojaki: stvorio je puno radnih mjesta, ali je velik dio stvorenog bogatstva otišao šačici milijardera. Povećanje produktivnosti zbog kojeg je nekoć bio hvaljen, usporilo je u mnogim gospodarstvima.

Istraživačka bilješka francuske banke Natixis iz lipnja sugerira da je to stoga što je čak i tako raširena tehnologija poput interneta mnoge sektore ostavila netaknutima, dok su istodobno mnogi poslovi koje je stvorila bili niskokvalificirani – sjetite se lanaca isporuke za online kupnju i ljudi koji su u njima zaposleni. Natixis stoga upozorava da bismo trebali biti oprezni kada procjenjujemo učinke umjetne inteligencije na radnu produktivnost.

U globaliziranom gospodarstvu postoje i drugi razlozi za sumnju hoće li se potencijalni dobici umjetne inteligencije ravnomjerno osjetiti.

S jedne strane postoji rizik od “utrke prema dnu” dok se vlade natječu u ulaganjima u umjetnu inteligenciju uz sve slabiju regulativu, a s druge zahtjevi za privlačenje tih ulaganja mogli bi biti takvi da ih mnoge siromašnije zemlje ne bi mogle ispuniti.

“Morate imati pravnu infrastrukturu i ogroman računalni kapacitet”, kaže direktor za zapošljavanje, rad i socijalna pitanja pri Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) Stefano Scarpetta.

Pokazalo se da je inovacija laka stvar, a teže je postići da radi za sve i tu dolazi politika, rekao je Scarpetta.

Za Johnsona iz MIT-a, dolazak željeznice u Englesku u 19. stoljeću u trenutku brze demokratske reforme omogućio je širim društvenim slojevima da uživaju u toj inovaciji, bilo kroz brži transport svježe hrane ili po prvi puta u korištenju slobodnog vremena.

Slični demokratski dobici drugdje pomogli su milijunima da uživaju u plodovima tehnološkog napretka u 20. stoljeću. No Johnson smatra da se to počelo mijenjati s agresivnim dioničarskim kapitalizmom koji je obilježio zadnja četiri desetljeća.

Automatizirana blagajna, tvrdi on, primjer je toga. Namirnice ne pojeftinjuju, životi kupaca se ne mijenjaju i ne stvaraju se nove pogodnosti, nego samo dobit od smanjenja troškova rada.

Radničke organizacije, koje su izgubile velik dio svog utjecaja koji su imale prije 1980-ih, AI identificiraju kao potencijalnu prijetnju radničkim pravima, kao i zapošljavanju, primjerice ako ne postoji ljudska kontrola nad odlukama o zapošljavanju i otpuštanju kojima upravlja AI.

Mary Towers iz Britanskog kongresa sindikata ističe stoga da bi sindikati trebali imati zakonska prava na savjetovanje i mogućnost kolektivnog pregovaranja o tehnologiji na poslu.

Anketa OECD-a na oko 5300 radnika objavljena u julu sugerira da umjetna inteligencija može utjecati na zadovoljstvo poslom, zdravlje i plaće, ali se također zamjećuje rizik za privatnost, a jačaju i predrasude na radnom mjestu te se ljude tjera na pretjerani rad.

Pitanje je hoće li umjetna inteligencija pogoršati postojeće nejednakosti ili bi mogla pomoći da postignemo nešto pravednije, zaključuju stručnjaci, piše HINA.

Lijek za izrastanje novih zuba uskoro ulazi u klinička ispitivanja na ljudima, pošto se na životinjama pokazao kao efikasan.

Ukoliko se pokaže bezbjednim i efikasnim kod ljudi, lijek koji su otkrili japanski istraživači mogao bi jednog dana da nam omogući da regenerišemo zube izgubljene usljed povreda, karijesa ili starosti.

Klinička ispitivanja bi trebalo da počnu u julu 2024. Lijek za ponovni rast zuba namijenjen je prije svega osobama kojima zbog urođenih nedostataka ne izraste kompletan set zuba. Tim ima cilj da lijek bude spreman za opštu upotrebu 2030. godine.

U prethodnim eksperimentima na životinjama, lijek je podstakao rast “trećih” zuba poslije mlečnih, a zatim i stalnih zuba kod odraslih jedinki.

“Mogućnost da izraste novi zub je san svakog zubara. Radio sam na tome još od kad sam diplomirao. Bio sam uvjeren da ću uspjeti da to ostvarim”, kaže dr Kacu Takahaši, vodeći istraživač i šef Odjeljenja stomatologije i oralne hirurgije u bolnici Kitano Instituta za medicinska istraživanja u Osaki, prenosi RTS.

Anodoncija je urođeni nedostatak koji ima oko jedan odsto populacije, a posljedica je da pacijentu ne izrastu sva 32 zuba. Smatra se da su genetski faktori glavni uzrok kod jedne desetine pacijenata sa anodoncijom koji nemaju šest ili više zuba, što je stanje kategorisano kao oligodoncija. Ova stanja su poznata i kao ageneza zuba. Ljudi koji odrastaju sa agenezom zuba bore se sa osnovnim funkcijama poput žvakanja, gutanja i govora od malih nogu, što negativno utiče na ukupan razvoj.

Po sticanju diplome iz stomatologije dr Takahaši je 1991. upisao postdiplomske studije molekularne biologije na Univerzitetu u Kjotu. Nakon toga se usavršavao u Sjedinjenim Državama. Otprilike u to vrijeme, istraživanja širom svijeta su počela da otkrivaju gene koji bi, kada bi bili izbrisani, prouzrokovali da genetski modifikovani miševi imaju manje zuba.

“Broj zuba je varirao kroz mutaciju samo jednog gena. Ako na to usmerimo naša istraživanja, trebalo bi da postoji način da promijenimo broj zuba i kod ljudi”, navodi dr Takahaši kako je tada razmišljao.

Oko 2005. godine, kada nakon povratka u Japan, nastavio je da se bavi ovim istraživanjem na Univerzitetu u Kjotu. Istraživači su otkrili da miševi kojima nedostaje određeni gen imaju povećan broj zuba. Utvrđeno je da protein nazvan USAG-1, sintetisan u genu, ograničava rast zuba. Drugim riječima, blokiranje djelovanja tog proteina moglo bi omogućiti rast više zuba. Takahašijev istraživački tim suzio je svoj fokus na USAG-1 i razvio lijek za neutralisanje antitijela koji može da blokira funkciju proteina.

U eksperimentima 2018. godine, miševima sa urođeno malim brojem zuba davan je lijek koji je doveo do izbijanja novih zuba. Rezultati istraživanja objavljeni su u američkom naučnom radu 2021. godine i privukli su veliku pažnju kao začetak trerapije za regeneraciju zuba u svijetu. Sada se radi na pripremi lijeka za ljudsku upotrebu. Kada se potvrdi da nema štetnih efekata na ljudsko tijelo, biće usmjereno na liječenje djece uzrasta od 2 do 6 godina koja imaju anodonciju.

“Nadamo se da ćemo utrti put za kliničku upotrebu lijeka”, kaže dr Takahaši.

Kao što se predviđalo, statistike ukazuju na poboljšanje situacije s blagim padom isporuke od pet odsto u odnosu na prethodnu godinu, što je dovelo do ukupno 64,3 miliona isporučenih uređaja u periodu od aprila do juna.

Tokom ovog tromjesečja, kompanije Apple i Vivo su zamijenile svoje pozicije u odnosu na prvi kvartal, pa je Vivo preuzeo vodeću poziciju, dok je Apple pao na treće mjesto.

Izlazak Vivo X Flip modela sa sklopivim dizajnom i Vivo X Fold 2 uređaja u stilu knjige, u početkom tromjesečja, donio je koristi kompaniji Vivo. Tokom ova tri mjeseca, na kontinentalnom tržištu Kine, isporučeno je 11,4 miliona primjeraka pomenutih modela, čime se Vivo poravnao sa Oppo brendom.

Oba ova brenda, koji pripadaju BBK Electronics grupi, zajedno su zauzela po 18% tržišnog učešća tokom ovog kvartala. Kada je u pitanju Vivo, bilježi se pad isporuke od 14% tokom drugog tromjesečja, dok su Oppo isporuke pale za samo 4% u poređenju s prethodnom godinom.

U drugom tromjesečju, Apple je pao s prvog mjesta na treće, iako su njihove isporuke pametnih telefona porasle za 5% na 10,4 miliona uređaja. S udjelom od 16% na tržištu pametnih telefona u kontinentalnoj Kini, Apple je i dalje blizu kompanija Vivo i Oppo. Interesantno je da je Apple jedina kompanija među prvih pet koja je ostvarila godišnji rast isporuke u ovom kvartalu.

Sljedeći na redu je Honor, bivša podružnica Huaweija, koji je zabilježio najveći godišnji pad isporuka od 21%. Honor je isporučio 10,3 miliona pametnih telefona, gotovo se izjednačivši s Appleom, iako je njegov tržišni udio od 16% ostao isti.

Na petom mjestu nalazi se Xiaomi, koji je doživio pad isporuka od 19% u drugom tromjesečju u poređenju s prethodnom godinom. Sa ukupno 8,6 miliona isporučenih uređaja, Xiaomi je zadržao 13% tržišnog učešća, prenosi B92.

Amber Lu, analitičarka u Canalysu, naglašava da su kineski potrošači sve više spremni da ulažu u kvalitetne telefone.

“Rastući trend je da kineski potrošači prepoznaju vrijednost visokokvalitetnih proizvoda. Prosječna prodajna cijena pametnih telefona premašila je 450 američkih dolara prošle godine i očekuje se da će taj trend nastaviti da raste u narednim kvartalima. Apple i Huawei ostvaruju impresivne godišnje rezultate s njihovim vodećim uređajima, što sugeriše snažnu i održivu potražnju za vrhunskim proizvodima”, rekla je.

Takođe je istakla da su dobavljači, koji profitiraju od potrošačkih nadogradnji, motivisani da investiraju u više inovacija kako bi održali korak s tehnološkim napretkom.

“Nedavno lansirani sklopivi telefoni poput HONOR Magic V2, Vivo X Fold2 i Huawei Mate X3, privukli su značajan interes kanala distribudije i potrošača zbog novih faktora oblika i mogućnosti upotrebe”, dodala je.

Kina ostaje najveće tržište pametnih telefona na svijetu, a slijede je Indija i Sjedinjene Američke Države, piše Biznis.

Međutim, Microsoft sada pravi ogroman korak u svijet samostalnih popravki.

Kompanija Microsoft je počela prodavati zamjenske dijelove za svoje Xbox kontrolere, koji dolaze sa instrukcijama i korak-po-korak video uputstvima. Na taj način bi gameri trebali dugoročno uštedjeti nešto novca. Program uključuje standardne Xbox Wireless Controller i Xbox Elite Series 2 Wireless Controller.

Microsoftova prodavnica nudi zamjenske ploče, palice, dugmad kućišta i još mnogo toga, a zamjenski dijelovi rješavaju različite probleme.

U prošlosti su se gejmeri u slučaju kvara odlučivali na kupovinu novog kontrolera ili su se oslanjani na rizične popravke treće strane.

Cijene variraju od 24 dolara za set dugmadi do 60 dolara za ploče i motor. Vibracioni motor košta 35 dolara, a dostupna su i zamjenska kućišta, no samo u crnoj i bijeloj boji, navodi Klix.

Microsoft nije jedini koji omogućava DIY popravke. Sonyjev DualSense Edge kontroler se isporučuje sa zamjenskim modulima kontrolne palice, ali kompanije ne prodaje druge dijelove putem online prodavnice.

Nintendo ne prodaje komponente za popravku kontrolera, ali besplatno ih popravlja u svojim servisnim centrima, pišu Nezavisne.

Magnati društvenih mreža se još od juna međusobno pozivaju na fizički okršaj u mješovitim borilačkim vještinama u areni u Las Vegasu.

“Prenos uživo borbe Zak vs.Mask će biti na Iksu. Sav prihod će ići u humanitarne svrhe za vojne veterane”, napisao je Mask rano jutro u objavi na Tviteru, ali nije iznio više pojedinosti.

Mask se nedavno na mreži pohvalio kako “tokom dana diže tegove i priprema se za borbu”“, dodavši da pošto nema vremena za trening, tegove nosi na posao.

Na pitanje jednog korisnika Tvitera koja je svrha borbe, Mask je odgovorio da je to “civilizovani oblik rata. Muškarci vole rat”, prenosi RTS.

Predstavnici kompanije “Meta” nisu odgovorili na Rojtersov zahtjev da komentarišu Maskovu objavu, ali je neko već iskoristio priliku da sa Zakerbergovog lažnog profila odgovori: “Svi znamo da ćeš ti da izgubiš”.

Čitava senzacija je započela kada je Mask u objavi 20. juna napisao da je “spreman za borbu” sa Zakerbergom, koji trenira džiudžicu.

Dan kasnije je tridesetdevetogodišnji Zakerberg, koji je na svojoj društvenoj mreži Instagram objavljivao fotografije mečeva u kojima je odneo pobjedu, zatražio od Maska da mu “samo javi lokaciju” predloženog okršaja, na što je Mask odgovorio “Vegas Oktagon”, misleći na dvoranu u kojoj se održavaju mečevi prvenstva u mješovitim borilačkim veštinama (MMA).

Mask je obećao da će početi da trenira ukoliko borba bude dogovorena.

Apple je objavio finansijski izvještaj koje pokazuje da je u drugom kvartalu ove godine uprihodio 81,8 milijardi dolara, što predstavlja pad od 1,4 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Neto dobit iznosila je 19,88 milijardi dolara, dok je zarada po dionici porasla za pet posto u odnosu na prošlu godinu.

Osim toga, Apple je u drugom kvartalu zabilježio rekordnih 21,2 milijardi dolara prihoda u segmentu usluga koji uključuje kupnje na App Storeu i pretplate na Apple Music, Apple One, iCloud i druge.

„Sretni smo što možemo izvijestiti da smo tijekom lipanjskog tromjesečja ostvarili rekordan prihod u uslugama, potaknut s preko milijarde plaćenih pretplata, a vidjeli smo i kontinuiranu snagu tržišta u razvoju zahvaljujući snažnoj prodaji iPhonea“, priopćio je izvršni direktor Applea, Tim Cook.

No, usprkos rekordnom prihodu u segmentu usluga, prodaja iPhonea, iPada i Macova je u padu. Cook je u intervjuu za CNBC potvrdio da je prodaja iPhonea 14 smanjena za dva posto u odnosu na prošlogodišnji iPhone 13, dok je prodaja iPada u padu za 20 posto na godišnjoj razini. Rastom prodaje jedino se mogu pohvaliti pametni satovi i dodaci za uređaje, prenosi Bug.