Kategorija: Tehnologija

Evropska komisija vjerovatno će pokrenuti istragu o Microsoftovom kršenju propisa o tržišnoj konkurenciji, s obzirom na to da nije ponudio odgovarajuće rješenje za uključivanje aplikacije za razmjenu poruka u Office, rekli su upućeni izvori.

EK je Microsoftu u proteklih deset godina već izrekla 2,2 milijarde evra novčanih kazni, a sada bi ponovo mogla da pokrene istragu zbog tužbe aplikacije za razmjenu poruka Slack, u vlasništvu Salesforcea, iz 2020. godine.

Slack tvrdi da je Microsoft u Office paket nepošteno uključio aplikaciju Teams za razgovore na radnom mjestu.

Kompanija u ponedjeljak nije odgovorila na zahtjev Reutersa da komentariše tu informaciju.

Microsoft je Teams besplatno dodao u Office 365 tokom 2017. godine, a aplikacija je na kraju zamenila Skype for Business.

Od 2022. razgovaraju s Evropskom komisijom kako bi spriječili istragu i nedavno su ponudili sniženje cijene Officea koji ne uključuje aplikaciju Teams.

Evropska komisija smatra da će razlika u cijeni osigurati ravnopravnu poziciju konkurenciji i osigurati veći izbor potrošačima, ali je od Microsofta zatražila da cijena Office paketa bez Teamsa bude još niža, rekao je izvor.

Komisija je odbila da komentariše tu informaciju.

“Nastavljamo da sarađujemo s Komisijom u istrazi i otvoreni smo za pragmatična rješenja koja rješavaju njezine prigovore i uvažavaju potrebe korisnik”, rekao je predstavnik Microsofta za odnose sa javnošću.

Microsoft bi još mogao da poboljša prijedlog i spriječi istragu. Ako Komisija utvrdi da je prekršio propise, može Microsoftu da izrekne kaznu u visini do 10 procenata globalnog prometa, piše Nezavisne.

Prijedlog zakona primorava velike platforme da nadoknade izdavačima vijesti za sadržaj objavljen na njihovim sajtovima.

Kanadski zakon o online vijestima postavlja pravila koja zahtijevaju od platformi kao što su Meta i Google da pregovaraju o komercijalnim poslovima i plaćaju novinskim organizacijama za njihov sadržaj, objavio je BBC, prenosi PC press.

Rečeno je da će biti ukinuta dostupnost vijesti na Facebooku i Instagramu za sve korisnike u Kanadi.

Google je nazvao predlog zakona neizvodljivim u sadašnjem obliku i rekao da nastoji da sarađuje sa vladom na pronalaženju rješenja.

Savezna vlada kaže da je zakon o online vijestima neophodan da bi se poboljšala pravičnost na kanadskom tržištu digitalnih vijesti i da bi se omogućilo novinskim organizacijama koje se bore da obezbijede pravičnu nadoknadu za vijesti i linkove koji se dijele na platformama.

Analiza zakona koju je izvršila nezavisna parlamentarna komisija za budžet procjenjuje da bi novinske kompanije mogle da dobiju oko 329 miliona kanadskih dolara godišnje od digitalnih platformi, pišu Nezavisne.

Naučnici imaju mogući novi odgovor na to pitanje, bar sa naučne strane.

To su pitanja na koja možda nikada nećemo pronaći odgovore, ali barem možemo definisati šta “život” znači u naučnom smislu.

Pa ipak, naše razumijevanje toga šta je život, neprestano se mijenja zahvaljujući istraživanju svemira.

Dok naučnici nastavljaju potragu za životom izvan našeg vlastitog svijeta, biolozi moraju ponovo razmisliti značenje same riječi “život”.

Generalno, biolozi objašnjavaju “život” kao označavanje samoodrživog hemijskog sistema koji je sposoban obavljati funkcije kao što su jedenje, metabolizam, izlučivanje, disanje, kretanje, rast, reprodukcija i reagovanje na vanjske nadražaje.

Ova definicija prilično dobro funkcioniše ovdje na Zemlji (iako postoje neki važni izuzeci, poput virusa), ali stručnjaci su istakli da ako život postoji negdje drugo u svemiru, možda neće pokazivati ista svojstva na koja smo navikli ovdje.

Zaista, moglo bi biti neprepoznatljivo kao život kakvog poznajemo (zaboravite one male zelene čovječuljke). U tom slučaju, kako ćemo ga uočiti ako nam se ikada ukrste putevi?

Astrobiolog Sara Imari Voker i hemičar Li Kronin misle da su došli do rješenja.

Par sada tvrdi da vrlo složeni molekuli koji se nalaze u svim živim bićima ne mogu postojati isključivo zahvaljujući slučaju.

Stoga, kažu oni, svemir mora imati način stvaranja i reprodukcije složenih informacija i zadržavanja “sjećanja” na sve to.

U intervjuu za “New Scientist”, Vokerova sa Univerziteta Arizona objasnila je njihovu radikalnu ideju o tome kako predmeti nastaju.

Koncept, poznat kao teorija sklopa, objašnjava zašto su određeni složeni objekti postali obilniji od drugih uzimajući u obzir njihovu istoriju.

Ako se teorija pokaže tačnom, redefinisaće ono što podrazumijevamo pod “živim” stvarima i pokazati da smo potpuno pogrešno krenuli u potragu za vanzemaljskim životom.

U procesu bismo čak mogli završiti stvaranjem vanzemaljskog života u laboratorijama, naglasila je.

U svojoj diskusiji s “New Scientistom”, Vokerova je istakla: “Elektron se može stvoriti bilo gdje u svemiru i nema istoriju. Vi ste takođe temeljni objekat, ali s puno istorijske zavisnosti. Možda biste željeli navesti svoju starost računajući unazad do trenutka kada ste rođeni, ali dijelovi vas su milijardama godina stariji”.

Potom dodaje:

“Iz ove perspektive, trebali bismo razmišljati o sebi kao o linijama širenja informacija koje se privremeno nalaze agregovane u pojedincu.”

Teorija sklapanja predviđa da molekuli proizvedeni biološkim procesima moraju biti složeniji od onih proizvedenih nebiološkim procesima, kao što primjećuje “Science Alert”.

Kako bi to testirali, Vokerova i njen tim analizirali su niz organskih i anorganskih spojeva iz cijelog svijeta i svemira, uključujući bakterije Ešerihija koli, urin, meteorite, pa čak i domaće pivo.

Zatim su razbili spojeve u manje komadiće i upotrijebili spektrometriju mase kako bi odredili njihove molekularne sastavne blokove.

Izračunali su da je najmanji broj koraka potrebnih za ponovno sastavljanje svakog spoja iz ovih gradivnih blokova bio 15.

I dok je za neke spojeve iz živih sistema bilo potrebno manje od 15 koraka sklapanja, nijedan anorganski spoj nije uspio prijeći ovaj prag.

“Naš sistem dopušta nam da agnostički pretražujemo svemir tražeći dokaze o tome šta život čini umjesto da pokušavamo definisati šta je život”, napisali su Voker, Kronin i drugi u članku “Nature Communications” izdanom 2021. godine.

Zgodna stvar u vezi s ovim sistemom sastavnih blokova – koji su nazvani “indeksom molekularnog sklopa” – jeste da se ne oslanjaju na organske materijale na bazi ugljika koje treba identifikovati.

Drugim riječima, vanzemaljac bi mogao biti napravljen od potpuno različitih stvari, a mi bismo ga i dalje mogli uočiti kao život pomoću indeksa.

Takođe radi bez obzira na to u kojoj se fazi “života” vanzemaljsko biće nalazi – da li je još uvijek u razvoju ili je prešlo u tehnološku fazu izvan našeg razumijevanja.

To je zato što sva ta stanja proizvode složene molekule koje ne bi mogle postojati bez živog sistema.

Ako vas od svega ovoga boli glavu, vratimo se samo osnovama: ako postoji tajna života, možda se sve svodi na ono šta radimo, a ne na ono što jesmo, prenosi “Indy100“.

NJUJORK – Na stotine novih sajtova koje je generisala vještačka inteligencija pojavilo se na internetu i oni sadrže gomile nasumičnog tekstualnog sadržaja, što ih praktično čini lažnim sajtovima, ali sa pravim reklamama oglašivača.

To stvara nervozu korisnika, ali i glavobolju oglašivača, piše u novom NewsGuard izvještaju.U izvještaju se navodi da se AI alati kombinuju sa softverom koji automatski pravi nove sajtove, stvarajući tako masu domena ispunjenih velikom količinom nasumično generisanog teksta. Nakon toga, sajtovi bivaju ispunjeni prostorom za reklame, koji u stvari prikazuju prave oglase preko lažnog sadržaja.

To liči na veliku internet prevaru, jer oglašivači plaćaju da se njihove reklame vide na mjestima i tekstovima za koje vjerovatno misle da su ih napisali ljudi.

Kombinacija uglavnom automatskih reklamnih sistema i veb lokacija može biti generisana sa samo nekoliko klikova koja stvara povratnu petlju. Tada se sadržaj generisan od vještačke inteligencije sa praktično nultim ljudskim doprinosom finansira od strane reklamnih algoritama koji su ogromni i složeni toliko da ih jedva iko razumije.

Tekst koji je „napisala“ vještačka inteligencija nekad je jako teško razlikovati od pukog generičkog ili lošeg ljudskog pisanja i zato ova situacija stvara problem, kako potrošačima, tako i oglašivačima, prenosi portal Benchmark.

Da bi utvrdio problem, NewsGuard je pretraživao fraze kojima AI alati nekad „odgovaraju“ korisnicima kao što je: „Izvini, ali kao AI jezički model, nisam sposoban da…“.

Rezultat pretrage na lažnim sajtovima bio je nevjerovatan, toliko da se pomenuta fraza čak našla i u naslovu navodnog sajta za zapošljavanje. Istragom je pronađeno još preko dvjesta „informativnih“ sajtova koji su na ovaj način generisani. Jedan od njih je objavljivao više od 1200 članaka svakog dana, a on spada među one koje je bilo lako uočiti.

Naravno, nije baš svaki od sajtova prikazivao reklame, ali na više od četvrtine njih su oglašivači stvarno plaćali mjesto za svoje oglase na sadržaju koji je u stvari smeće. Među ove oglašivače spadaju banke, prodavci sportske odjeće, provajderi različitih usluga širom SAD, Njemačke, Francuske i Italije.

S obzirom na to da se vještačka inteligencija koristi u sve više životnih sfera, bilo je pitanja vremena kada će nastati i ova vrsta problema koja je praktično velika internet prevara.   Bankar.me

Objava Vještačka inteligencija preplavila internet lažnim sajtovima prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Kompanija “Fasilitejt” sa sjedištem u Sidneju traži od “Tvitera” više od milion australijskih dolara (666.000 američkih dolara) za navodna dugovanja koja datiraju još od oktobra prošle godine, kada je Ilon Mask kupio tehnološkog giganta.

“Fasilitejt” je obezbijedio instalaciju senzora u Londonu i Dablinu i opremanje kancelarije u Singapuru, dok je u Australiji otkazao kancelariju u Sidneju i privremeno uskladištio njen sadržaj, navodi se u dokumentima do kojih je došao “Gardijan”.

Iz te kompanije navode da od Maskovog preuzimanja “Tviter” nije osporio fakture, već ih jednostavno nije platio. “Fasilitejt” traži naknadu štete i troškova.

Ovo je još jedna tužba sa kojom se suočava kompanija “Tviter”, nakon što je optužena da nije platila kiriju za kancelarije u Londonu, Dablinu, Sidneju i Singapuru.

Postojale su i spekulacije da je odluka kompanije da ograniči broj tvitova koje mogu da vide neverifikovani korisnici na 600 dnevno bila rezultat toga što “Tviter” nije platio račune za usluge koje omogućavaju nesmetan rad, iako je Mask tvrdio da je to ograničenje trebalo da bude uvedeno zbog “grebanja” podataka.

Kao dio masovnih otpuštanja nakon Maskovog preuzimanja krajem prošle godine, kompanija više nema odjeljenje za štampu, piše SRNA.

Zahtjev za komentar o slučaju poslat na bivšu kontakt e-poštu primio je emotikon kao automatski odgovor, prenosi “Sputnjik”.