Kategorija: Vijesti

Na Wall Streetu je u četvrtak prekinut višednevni rast berzovnih indeksa, nakon što je predsjednik Feda Jerome Powell poručio da je inflacija i dalje visoka i da bi centralna banka mogla dodatno zaoštriti monetarnu politiku.

Dow Jones oslabio je 0.65 posto, na 33.891 bod, dok je S&P 500 skliznuo 0.81 posto, na 4347 bodova, a Nasdaq indeks 0.94 posto, na 13.521 bod.

Nakon osam dana rasta S&P 500 indeks jučer je pao, jer je ulagače pokolebao predsjednik Feda Jerome Powell, koji je kazao da je moguće daljnje zaoštravanje monetarne politike.

Na skupu Međunarodnog monetarnog fonda Powell je kazao da je zadovoljan zbog slabljenja inflacije, ali da nije siguran da je Fed učinio dovoljno.

„Fed je odlučan da postavi dovoljno restriktivnu monetarnu politiku kako bi spustio inflaciju na ciljani nivo. Nisam siguran da smo to dosad postigli”, kazao je Powell.

Do Powellovog govora indeksi su stagnirali, a potom pali.

„Powell je zauzeo čvrst stav. Poručio je tržištu da borba protiv inflacije još nije dobivena i ako će to privredna situacija zahtijevati, neće oklijevati dodatno povećati kamate”, objašnjava Peter Cardillo, ekonomist u kompaniji Spartan Capital Securities.

Na početku novembra Wall Street snažno je porastao, zahvaljujući uvjerenju ulagača da je američka centralna banka završila ciklus povećanja kamata.

Ali, posljednjih se dana trguje oprezno jer su, osim Powella, i mnogi drugi dužnosnici Feda poručili da je moguće još jedno povećanje kamata, s obzirom na to da je inflacija i dalje znatno viša od Fedovog ciljanog nivoa od 2 posto.

Uprkos tim porukama, većina analitičara smatra da se to neće dogoditi. Ali, procjenjuju da bi Fed mogao zadržati kamate na povišenim nivoima duže nego što se prije očekivalo.

A na evopskim su berzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0.73 posto, na 7455 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0.81 posto, na 15.352 boda, a pariški CAC 1.13 posto, na 7113 bodova, piše Biznis.ba.

Prema podacima Centralne banke BiH, rast depozita na mjesečnom nivou registrovan je kod sektora stanovništva za 140,3 miliona KM (0,9 posto), privatnih preduzeća za 17,5 miliona KM (0,3 posto) i kod vladinih institucija za 28,7 miliona KM (0,6 posto).

Depoziti su smanjeni kod nefinansijskih javnih preduzeća za 26,1 milion KM (1,4 posto) i kod ostalih sektora za 8,6 miliona KM (0,5 posto), piše Biznis.ba.

BANJALUKA – Guvernerka Banke Rusije Elvira Nabiulina najavila je mogućnost još jednog povećanja ključne kamatne stope do kraja tekuće godine. Stopa je trenutno na 15 odsto, a guvernerka je nagovjestila da bi centralna banka iduće godine mogla da počne da smanjuje stopu, ukoliko inflacija bude opala.

Prema njenim riječima, slabljenje rublje tokom proteklog ljeta, prije svega je posljedica upornih domaćih inflatornih pritisaka, a ne promjene spoljnih uslova, prenosi TASS. Čvrsta monetarna politika i visoka ključna stopa omogućavaju da se izbjegne „samoodrživa devalvacija“ rublje, istakla je Nabiulina.

„Nije nam cilj da držimo rublju u nekom rasponu, već da održavamo dinamiku kursa. Kurs je osetljiv pokazatelj stanja domaće potražnje i utiče na inflatorna očekivanja, a monetarna politika koja je usmjerena na održavanje niske inflacije, obezbediće stabilizaciju deviznog kursa“, navela je guvernerka.

Ona je dodala da to spriječava ono što se može nazvati samoodrživom devalvacijom zbog inflatornih spirala, što je opasna pojava. To se dešava u zemljama u kojima se kamatne stope dugo održavaju ispod inflacije, gdje počinje neka vrsta inflatorne, a istovremeno i devalvacione spirale.

Nabiulina je rekla da će Banka Rusije održavati čvrstu monetarnu politiku nekoliko kvartala kako bi vratila inflaciju na ciljanih četiri odsto do kraja iduće godine. Prema prognozi centralne banke, inflacija će na kraju ove godine biti na nivou od sedam do 7,5 odsto, a u narednog godini u rasponu od četiri do 4,5 procenata.

Guvernerka Banke Rusije ocjenila je da vrhunac inflatornog pritiska već prošao, u trećem kvartalu, a da će inflacija na proljeće početi da opada na godišnjem nivou. To je, kako je rekla, zbog baznog efekata prve polovine prošle godine kada je inflacija bila niska. Ona je prognozirala da će se inflacija spustiti na četiri odsto krajem 2024. godine. Biznis.rs

Objava Guvernerka Banke Rusije nagovijestila još jedno povećanje kamatne stope prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BIJELJINA – Vlada Republike Srpske na današnjoj sjednici prihvatila je ponudu bijeljinske firme „Standard Računovodstvene Usluge“ u vlasništvu advokata Miloša Stevanovića za otkup 180 miliona KM dospjelih potraživanja Investiciono-razvojne banke RS, saznaje CAPITAL.

Ova bijeljinska firma za otkup svih dospjelih potraživanja  Fonda za razvoj i zapošljavanje u vrijednosti od skoro 180 miliona maraka ponudio je 35,6 miliona KM.

S obzirom na to da je od dostavljanja ponude Vladi Srpske do njenog prihvatanja na današnjoj sjednici IRB RS uspjela naplatiti određeni iznos potraživanja, Stevanović treba da plati ukupno 32 miliona KM ili oko 20 odsto vrijednosti ukupnih potraživanja koja je IRB ponudio na prodaju na javnom oglasu objavljenom polovinom prošlog mjeseca.

Iako su ponuđači tek nakon potpisivanja ugovora o povjerljivosti i uplate 200.000 maraka mogli da pristupe dokumentaciji o kreditima, CAPITAL je prošle sedmice objavio da se radi se o kreditnim sredstvima koja je IRB bez posredovanja komercijalnih banaka plasirao direktno preduzećima u vlasništvu osoba bliskih vlasti koje te kredite nisu vraćale.

„Riječ je, između ostalog, o kreditima datim firmama „Energolinija“ iz Zvornika, „Aparthotel Vučko“ Jahorina, „Farmaland“ Gradiška, „Leder“ Bijeljina,  „Ekvator“ Banjaluka i još tridesetak dužnika“, otkrio je naš izvor.

Podsjećamo, prema oglasu koji je raspisao IRB nominalna vrijednost dospjelih potraživanja je oko 125,5 miliona KM, dok se ostatak od 54,1 milion KM odnosi na obračunate kamate.

Generalno, riječ je o 41 ugovoru o zajmu, sa 37 dužnika. Od tog broja, 19 ugovora vrijednih 88,4 miliona KM obezbijeđeno je založnim pravom na nekretninama, a četiri čija je vrijednost 1,8 miliona, založnim pravom na opremi i ostaloj pokretnoj imovini.

Osam ugovora o zajmu čija je vrijednost 18,4 miliona maraka obezbijeđeno je založnim pravom na nekretninama, opremi i ostaloj pokretnoj imovini dok deset ugovora „teških“ 16,9 miliona KM nije obezbijeđeno ovim instrumentima.

Sva imovina koja je založena kao obezbjeđenje potraživanja iz portfelja se nalazi u Republici Srpskoj.

U IRB-u su pojasnili da potraživanja ne mogu kupiti pravna i fizička lica povezana sa dužnikom.

„IRB RS kupcu trajno prenosi potraživanja iz portfelja kao i sve rizike i koristi po tom osnovu, u skladu sa čim na kupca prelaze i sva pripadajuća sporedna prava“, navedeno je u tenderskoj dokumentaciji IRB-a uz napomenu da ne daju garancije za naplativost potraživanja.

CAPITAL: D. Momić

Objava Stevanović od Srpske kupio 180 miliona za 32 miliona KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

VAŠINGTON  – MMF upozorio Evropu da ne proglašava preuranjeno pobjedu nad inflacijom.

Evropska centralna banka i drugi kreatori monetarne politike širom Evrope treba da zadrže kamatne stope na sadašnjem, povišenom nivou, dok ne budu sigurni da je inflacija pod kontrolom, saopštio je Međunarodni monetarni fond, upozoravajući da nije dobro “preuranjeno slaviti” zato što inflacija, poslije vrhunca, opada.

MMF sa sjedištem u Vašingtonu ocjenio je da bi cijena potcjenjivanja postojanosti inflacije mogla da bude bolno visoka i da rezultira još jednom bolnom rundom njenog uvećanja, koja bi mogla ekonomiju da liši velikog dijela rasta.

Evropska centralna banka, Banka Engleske i druge centralne banke, koje nisu dio evrozone, “dostigle su vrhunac sa kamatnim stopama, dok su neke počele da smanjuju referentne stope”, naveo je MMF u svojoj procjeni ekonomskih izgleda za Evropu koja se objavljuje dva puta godišnje.

“Ipak”, navodi se u dokumentu, “produženi restriktivni stav i dalje je neophodan kako bi se obezbijedio povratak na ciljanu stopu inflacije”.

Istorijski gledano, potrebno je u prosjeku tri godine da se inflacija vrati na niže nivoe, dok su neke antiinflatorne mere trajale i duže, saopštio je MMF.

Inflacija u evrozoni je dostigla vrhunac od 10,6 odsto u oktobru 2022. godine, a sada je na 2,9 odsto. B92/Beta

Objava MMF upozorio: Evropa ne treba preuranjeno slaviti pobjedu nad inflacijom prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Naime, prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, najveći iznos ličnog primanja je 983.026 KM, a u taj iznos su, osim plate, uračunati i regres, topli obrok, prekovremeni rad, bonus, naknade i dodaci na uslove rada.

Kada se u obzir uzme podatak da je u septembru prosječna plata u Srpskoj iznosila 1.277 KM, ovom radniku isplaćeno je takvih 769 plata.

– Drugo pojedinačno neto primanja po visini po osnovu radnog odnosa u iznosu od 251.769 KM ostvario je radnik u djelatnosti ostalog novčanog poslovanja, odnosno posredovanja – naveli su u Poreskoj upravi za “Nezavisne“.

Za mjesec dana rada platu vrijednosti 107.462 KM primio je radnik u djelatnosti trgovine na veliko duvanskim proizvodima čije se sjedište poslodavca nalazi u Istočnoj Ilidži.

Među pet najvećih plata ove godine našle su se i plate od 98.078 KM i 96.499 KM isplaćene u Banjaluci u oblasti djelatnosti bolnica, odnosno ostalog novčanog poslovanja – posredovanja.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Palama, ističe da su navedene plate najvjerovatnije menadžerske plate i da nisu reprezentativne.

– Veoma je važno da se tu vidi, od tih viših zarada koje imamo, koji je procenat onih koji te zarade primaju. Zarade na nivou incidenta koje su zanimljive sa stanovišta iznosa zbog toga što “bodu oči” nisu nikada plod ekonomije niti su odraz toga šta jedna ekonomija može da ponudi, već su više sporadična pojava iza koje mogu da stoje razne stvari – rekao je Mlinarević za “Nezavisne novine”.

Mlinarević ističe da je potrebno dovesti investicije koje imaju viši tehnološki nivo, odnosno viši nivo dodate vrijednosti i koje bi tako mogle da isplate veće zarade, a da to ne bude nauštrb profita tih kompanija.

– Mi smo se, nažalost, pretvorili u ekonomiju koja se bavi uvozom i gdje je taj segment najplaćeniji. Drugim riječima, svi oni koji posreduju uvoz određenih vrsta proizvoda na naše tržište ostvaruju tu zaradu bez toga da mi imamo domaću proizvodnu osnovu, gdje bi se iz proizvodnje i u proizvodnji isplaćivale te više zarade – objašnjava on.

Mlinarević dodaje da su ove zarade zanimljive kao neka vrsta statističkog rariteta.

– Oni koji učestvuju u raspodjeli kao što su finansije posredovanja, a ne u stvaranju dohotka, oni imaju najveće zarade, dok oni koji stvaraju dohodak imaju najmanju zaradu. U takvim okolnostima imamo neku vrstu paradoksa u našoj ekonomiji, ali nije neobjašnjivo – ističe Mlinarević objašnjavajući da pripadamo ekonomiji zasnovanoj na potrošnji i uvozu, odnosno prisutan je potrošačko-uvozni model rasta koji treba transformisati u proizvođački i izvozno orijentisan model rasta sa djelatnostima koje imaju veći nivo dodate vrijednosti.