Kategorija: Vijesti

World Travel Market (WTM) u Londonu, najutjecajnijem svjetskom događaju u oblasti turizma.

Turistička zajednica Kantona Sarajevo, Turistički klaster Hercegovina i Fortuna Tours Mostar bili su organizatori štanda Bosne i Hercegovine koji se prostirao na više od 100 m2, uz podršku Vlade SAD-a.

Na štandu Bosne i Hercegovine su se predstavile i turističke zajednice Srednjobosanskog i Tuzlanskog kantona, hoteli Marriott, Monti, Ilidža, Hills, Hollywood i Grand, te turističke agencije Holiday Bosnia, Funky Tours, Bosnia Travel, Espy Bosnia, BTS, Elegance Tours, Dream World Travel, BH Passport i 2m Travel.

Direktor projekta USAID Turizam Feđa Begović je rekao da mu je veoma drago što je Vlada SAD-a putem tog projekta podržala organizaciju štanda.

– Zajednički štand je ključan korak ka jačanju jedinstvenog brenda BiH na globalnoj turističkoj sceni. Kroz ovu inicijativu, uspjeli smo predstaviti bogatu kulturu, prirodne ljepote i gostoljubivost BiH, otvoriti vrata za brojne poslovne prilike i partnerstva i unaprijediti vidljivost zemlje na svjetskom tržištu – dodao je Begović.

WTM London je jedan od ključnih događaja u svjetskom kalendaru turističke industrije, koji okuplja 3.500 izlagača iz više od 180 zemalja kako bi razmijenili ideje, sklopili poslove i saznali najnovije trendove i inovacije u turizmu. Učešće na tom događaju pruža priliku za promociju destinacija, proizvoda i usluga, kao i za izgradnju mreže kontakata, učenje od međunarodnih lidera turističkog sektora i ostvarivanje strateških partnerstava.

WTM London postavlja najnovije trendove u sektoru turizma, omogućavajući učesnicima da steknu prednost nad konkurencijom, budu ukorak s tržišnim zahtjevima i prilagode svoje ponude svjetskim turističkim potrebama. Taj događaj nudi jedinstvenu priliku za unapređenje poslovanja, razumijevanje tržišnih kretanja i pozicioniranje na globalnoj turističkoj sceni.

Izvršni direktor turističke agencije BH Passport Damir Krupalija je rekao da je učešće na World Travel Marketu u Londonu bilo izuzetno dragocjeno za njega i kolege iz Bosne i Hercegovine.

– Ovakvi događaji ne samo da pružaju platformu za predstavljanje onoga što naša predivna zemlja nudi, već i otvaraju brojne prilike za učenje, ostvarivanje kontakata i stvaranje poslovnih partnerstava s kolegama iz cijelog svijeta. Posebno je značajno što smo kao predstavnici BiH nastupili zajedno pod jednim štandom koji je bio veći i uređeniji nego ikada prije. Kroz ovaj zajednički nastup, uspjeli smo privući veću pažnju posjetitelja, medija i partnera, što je rezultiralo konkretnim poslovnim prilikama i u konačnici će dovesti do povećanja broja posjetitelja i dužeg boravka turista – dodao je Krupalija.

Ovogodišnji WTM protekao je u znaku pitanja utjecaja tehnologije na budućnost turizma, uključujući etiku umjetne inteligencije, pametnog turizma i virtuelne realnosti. U okviru WTM-a, održan je i 17. Ministarski samit pod naslovom Transformacija turizma kroz omladinu i edukaciju.

Pridružujući se uglednim govornicima iz cijelog svijeta, predstavnici projekta USAID Turizam su istakli impresivan rast turističkog sektora Bosne i Hercegovine na panelima posvećenim mladima koji započinju karijeru u turističkom sektoru i investiranju u turistička tržišta u razvoju, saopćio je USAID Turizam, piše FENA.

SARAJEVO – Ukupni depoziti domaćih sektora u BiH na kraju septembra iznosili su 30,66 milijardi KM i veći su za 151,7 miliona KM ili 0,5 odsto u odnosu na prethodni mjesec, podaci su Centralne banke BiH.

Rast depozita na mjesečnom nivou registrovan je kod sektora stanovništva za 140,3 miliona KM ili 0,9 odsto, privatnih preduzeća za 17,5 miliona KM ili 0,3 odsto, te kod vladinih institucija za 28,7 miliona KM ili 0,6 odsto.

Depoziti su smanjeni kod nefinansijskih javnih preduzeća za 26,1 milion KM ili 1,4 odsto, te kod ostalih sektora za 8,6 miliona KM ili 0,5 odsto.

Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u septembru iznosila je 6,9 odsto, u apsolutnom iznosu 1,98 milijardi KM.

Godišnji rast depozita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,35 milijardi KM ili 9,5 odsto i kod privatnih preduzeća za 951,5 miliona KM ili 16,2 odsto.

Kod vladinih institucija depoziti na godišnjem nivou smanjeni su za 183,1 milion KM ili 3,9 odsto, nefinansijskih javnih preduzeća za 99 miliona KM ili pet odsto, kao i kod ostalih domaćih sektora za 42 miliona KM ili 2,2 odsto. Srna

Objava U septembru depoziti 30,66 milijardi KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BRISEL – Evropska komisija usvojila je i predstavila novi Plan rasta za Zapadni Balkan koji uključuje šest milijardi evra bespovratne pomoći i kredita za ubrzanje socioekonomskog približavanja EU.

Cilj je omogućavanje partnerskim zemljama da intenziviraju reforme i ulaganja kako bi značajno ubrzali proces proširenja i rasta svojih ekonomija, saopšteno je iz Evropske komisije.

Novi instrument za reforme i rast za zapadni Balkan odnosi se na period od 2024. do 2027. godine, a isplate će se vršiti tek kad se provedu dogovorene reforme.

Plan rasta za zapadni Balkan zasniva se na četiri stuba čiji je cilj jačanje ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem EU, jačanje ekonomske integracije putem zajedničkog regionalnog tržišta, ubrzanje osnovnih reformi i povećanje finansijske pomoći za podršku reformama putem Instrumenta za reforme i rast.

Zemlje zapadnog Balkana pozvane su da pripreme reformsku agendu zasnovanu na postojećim preporukama, uključujući i one iz godišnjeg paketa proširenja i programa ekonomskih reformi.

Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da se usvajanjem novog Plana rasta za zapadni Balkan vrijednog šest milijardi evra privrede zapadnog Balkana približavaju EU.

“Plan rasta ima ogroman potencijal i mogao bi udvostručiti ekonomiju zapadnog Balkana u narednih 10 godina”, istakla je Fon der Lajenova.

Srna

Objava EU spremila šest milijardi evra bespovratne pomoći za Zapadni Balkan prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Među saradnicima uvijek postoje oni koji se ističu svojom energijom i entuzijazmom, dok su drugi poznati po svojoj mirnoći i metodičnosti.

Međutim, u svakom timu obično se nađu i osobe koje, iako vjerovatno nehotice, svojim ponašanjem znaju biti izrazito dosadne i naporne.

Vjeruje se da horoskopski znakovi mogu uticati na osobine ljudi, pa tako i na njihov stil ponašanja na poslu, prenosi Index.

U nastavku istražujemo koji horoskopski znakovi su poznati kao najdosadniji poslovni saradnici.
Bik

Bikovi su poznati po svojoj tvrdoglavosti i sporom donošenju odluka. Na radnom mjestu to se može manifestovati kao neprestano odugovlačenje i uporno inzistiranje na svojim metodama rada, čak i kad nisu najučinkovitije.

Njihova potreba za sigurnošću i stabilnošću često dovodi do situacija u kojima se kolege mogu osjećati frustrirano zbog nedostatka inovativnosti i fleksibilnosti.
Djevica

Djevice su perfekcionisti i često se mogu zamarati detaljima koji drugima možda nisu važni. Njihova opsesija detaljima i stalno ukazivanje na greške može stvoriti napetu atmosferu među kolegama. Takođe, njihova sklonost kritikovanju i prekomjernoj analizi često dovodi do toga da se drugi osjećaju kao da su pod stalnim nadzorom.
Jarac

Jarčevi su ozbiljni i fokusirani na svoje ciljeve, što je načelno pozitivno, ali može postati naporno kad se pretvori u rigidnost i nepopustljivost. Oni mogu biti vrlo zahtjevni i očekivati od drugih da se drže visokih standarda, što stvara pritisak i stres među saradnicima. Takođe, Jarčevi su često rezervisani i ne pokazuju puno emocija, što može otežati izgradnju opuštenijih odnosa na radnom mjestu.
Ribe

Iako su Ribe često vrlo kreativne i empatične, njihova tendencija emocionalnoj nestabilnosti može biti izazovna u radnom okruženju. Mogu biti preosjetljive i sklone dramatizovanju, što može izazvati neugodnosti i napetosti među kolegama. Takođe, njihova sklonost izbjegavanju konflikta može dovesti do nedostatka otvorenih i iskrenih komunikacija. prenose Nezavisne

Rekao da su još u junu imali sastanak sa Wizz Airom na kojem ni govora nije bilo o zatvaranju baze nego su raspravljali o baziranu trećeg aviona na Tuzlu, radi čega je Tuzla i izgradila treći gate, piše Biznisinfo.

Upravo radi toga Tuzla nije mogla ni sanjati da će Wizz Air zatvoriti bazu, rekao je Halilčević u razgovoru s urednikom portala Zamaaero.

Haličević je rekao: „Nikada više, ali nikada, sva jaja u jednu košaru“.

Došli su i do zaključka da je vrlo čudno da je Wizz Air zatvorio bazu nakon toliko godina uspješnog poslovanja u Tuzli, te da je to rezultat problema sa motorima na avionima Wizz Aira zbog kojih će velik broj aviona biti izvan uporabe, da bi Wizz Air prepolovio broj linija na nekih 20-tak, ali ostavio bar jedan bazni avion u Tuzli.

Jednako tako Haličević je potvrdio da je Ryanair doslovce otišao radi takse BHDCA od 1,50 EUR i rekao je da se to nije smjelo desiti.

Porezna uprava Federacije BiH obavještava javnost da su porezni obveznici Federacije BiH u periodu januar-oktobar 2023. godine uplatili 6.069.805.848 KM javnih prihoda, što je u odnosu isti period 2022. godine više za 809.262.828 KM, ili za 15,38 %, a u odnosu na januar-oktobar 2019. godine više za 1.708.402.389 KM ili za 39,17 %.

Uplate javnih prihoda u periodu januar-oktobar 2023. godine u odnosu na januar-oktobar 2022. godine po kantonima prikazani su u tabeli:

Struktura naplate javnih prihoda za period januar-oktobar 2023. godine je sljedeća:

-porez na dohodak i zaostali prihodi od poreza fizičkih lica iznose 564.120.258 KM,

-porez na dobit i zaostali prihodi od poreza na dobit iznose 552.879.240 KM,

-porez na promet nepokretnosti i prava iznosi 77.727.881 KM,

-porez na imovinu, nasljeđe i poklon naplaćen je u iznosu 39.211.539 KM,

-zaostali prihodi od ostalih poreza naplaćeni su u iznosu 398.793 KM,

-takse i naknade naplaćene su u iznosu 637.825.062 KM,

-novčane kazne naplaćene su u iznosu 49.932.948 KM,

-članarine naplaćene su u iznosu 10.728.854 KM,

-ostali javni prihodi naplaćeni su u iznosu 4.715.576 KM.

U periodu januar-oktobar 2023. godine naplaćeni su doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i doprinosi za slučaj nezaposlenosti u ukupnom iznosu 4.130.390.094 KM.

U strukturi doprinosa za period januar – oktobar 2023. godine naplaćeni su:

-doprinosi za PIO/MIO u iznosu 2.313.255.716 KM,

-doprinosi za zdravstveno osiguranje u iznosu 1.626.096.436 KM,

-doprinosi za osiguranje za slučaj nezaposlenosti u iznosu 191.037.942 KM, piše Biznisinfo.

Poljoprivrednici su blagovremeno obrali kukuruz sa oko 5,5 hiljada hektara koliko ga je ove godine bilo zasijano na području Distrikta.

Gotovo je okončan i posao na jesenjoj sjetvi ozimih kultura, gdje prednjači pšenica koja zauzima oko 2,5 hiljada hektara obradivog zemljišta.

– Kukuruz i pšenica zasijani su na manjim površina, nego u prošlogodišnjem sjetvenom ciklusu što je sasvim logično imajući u vidu visoke cijene prije svega sjetvenih materijala, te goriva – istakao je predsjednik Udruženja poljoprivrednika „Sava“ Brezovo Polje Selo Drago Novaković, piše Fena.

Gost današnjeg izdanja Rezimea bio je Fadil Novalić, potpredsjednik Stranke demokratske akcije i zastupnik SDA u Zastupničkom domu Federacije Bosne i Hercegovine.

Govoreći o očekivanom Izvještaju Evropske komisije o napretku BiH, Novalić kaže da EU u ovom momentu ima ‘mnogo preča posla sa Ukrajinom i Gazom’.

„Nije joj pretjerano stalo do unutrašnjih pitanja u kojima smo i mi. Priča sa prioritetima nije dominantna u ovome svemu. Pokazatelj je Sjeverna Makedonija koja je čak promijenila i ime, pa nije dobila to što treba“, pojasnio je on.

Dodao je da iz EU možemo dobiti neki pozitivan signal, ali da je zakon o VSTV-u ipak korak nazad.

Na pitanje kako ocjenjuje rad Vlade i Parlamenta FBiH, kaže:

„Ovo je prva godina da ni kao parlamentarac ni kao bivši premijer nemam ovogodišnjeg plana rada vlade. Mi u parlamentu smo u mraku, nemamo nikakvog plana rada“, kazao je Novalić.

Komentirajući zašto ne zasjeda Zastupnički dom, naveo je da je to pitanje za Vladu, i, kako kaže, ovu većinu koja je labava.

„Odgovor je u toj labavoj većini, za svako pitanje se oni moraju složiti, postoje neki problemi tamo unutar koalicije. Tamo nešto ne štima. Nije funkcionalna, nije prirodna“, kategoričan je on.

Govorio je i o najavi povećanja minimalne plate.

„Ja tu reagiram kao poslovan čovjek. Hoću da dokažem svima da pitanje minimalne plate nije političko -SDP ga je pretvorio u političko. To je, prije svega, ekonomsko i stručno pitanje. Treba da bude riješeno izračunima, jer postoje neka pravila. Minimalnu platu određuje država, prije svega da zaštiti svoje prihode. To je razlog zašto ga država donosi. Važno je prvo da se smanje obaveze, pa da onda govorimo i o rastu minimalne, ali i svake druge plate“.

Pojasnio je da je zakon još 2018. upućen u parlament.

„Za takvo teško pitanje nije bilo većine. Tamo su pojedini članovi stranaka se plašili tog pitanja i nisu ga stavili na dnevni red“, kazao je.

Do kraja godine očekuje se veliki gubitak u poslovanju Elektroprivrede BiH, a Novalić smatra da je to uvod u priču o poskupljenju električne energije.

„Statistički ako pogledate, Elektroprivreda 28 godina poslije rata nije bila u gubitku. Mi smo prije tri godine uzeli akumuliranu dobit 92 miliona i poslali na Hranjen. Pazite, ne uzimate od gubitaša pare. Onda sam shvatio da nije to glavno pitanje, glavno pitanje je poskupljenje struje. Ona će poskupjeti. I treba naći krivca za to. Već je plasirana ta vijest. Struja će poskupjeti, a poslovanje Elektroprivrede je tekuća stvar“, smatra Novalić.

On je dodao:

„Ova Vlada će morati zatražiti usluge bivšeg ministra i bivšeg direktora – Džindića i Andelije. Oni su doveli nekompetentne ljude. Džindić i Andelija su iz privrede, iz sistema. Ovdje imamo ljude iz politike koji ne mogu odgovoriti ovom teškom zadatku“, rekao je.

Upitan da pojasni zašto od osnivanja Fonda solidarnosti ni u jednoj kalendarskoj godini nije ispunjena zakonska obaveza finansiranja njihovog rada, odgovara:

„Trebalo je prvo stabilizirati federalni budžet, i to je trajalo 4-5 godina. Onog momenta kad smo stabilizirali budžet, da bismo ga mogli koristiti za razvojne potrebe, došla je korona. 2022. i 2023. su godine ponovo velikog suficita i tad je trebalo reagirati. Lijekovi su poskupjeli. Nije problem da treba Vlada FBiH da dodaje, samo je dodala malo, trebala je 30, 40 miliona. Mi smo ostavili novac koji može to da uradi“.

Kaže i da je SDA vrlo velika stranka i u punom smislu demoktraska.

„Ja sam potpredsjednik u tijelu koje broji devet članova. Isključivi motiv mi je da u fokusu FBiH ostane ekonomija. Ja sam je u SDA unio. Ekonomija je opet protjerana iz ove Vlade. Drugi motiv je – želim u stranku unijeti korporativni model“, navodi Novalić.

Iznio je i očekivanja od drugostepene presude u predmetu Respiratori:

„O postupku ne mogu govoriti. Motivi i oni koji su to kreirali su sad došli do toga zbog čega su to kreirali i da će sad bar u drugostepenom prepustiti to pravosuđu.  Pravosuđe već zna po struci donijeti presudu. Moje šanse su sad bolje, jedini ja znam da nije bilo ništa. Ja bih postupio isto jer nisam napravio nijednu grešku“, kaže on.

Poručio je da nema nikakvih posljedica nakon što je stavljen na američku crnu listu.

„Nemam imovinu ni u Tuzli, a ni u Americi. Nemam nikakvih posljedica“, tvrdi Novalić.

Na kraju je odgovorio i na pitanje šta se promijenilo u odnosu na 2015., kada su ga stranci snažno podržavali.

„To zbog čega je međunarodna zajednica bila za to prihvatim dužnost je – ekonomija. Ja sam taj zadatak odigrao. Međunarodna zajednica je promijenila strategiju prema SDA i ja sam se vjerovatno našao na tom putu. Znam jednu molbu, predstavnici iz jedne stranke iz Trojke su otišli u SAD i rekli – ako hoćete da nas dovedete, morate nam skloniti Novalića“, zaključio je Novalić.

(Kliker.info-FTV)

Na tržište BiH tokom deset mjeseci ove godine stigle su jednokratne elektronske cigarete sa ili bez nikotina vrijedne više od 8,3 miliona maraka, a trgovci kažu da u posljednje vrijeme vlada pomama za njima jer građani, između ostalog, smatraju da su isplativije od klasičnih duvanskih proizvoda.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, od januara do oktobra ove godine uvezeno je 61.789 kilograma jednokratnih električnih cigareta sa punjenjem, sa nikotinom ili bez njega.

– Tokom ove godine na domaće tržište stiglo je jednokratnih električnih cigareta i punjenja sa nikotinom u vrijednosti većoj od 6,7 miliona maraka, dok je vrijednost onih bez nikotina iznosila 1,6 miliona maraka – kažu u UIO za “Glas”.

Dodali su da je najviše električnih cigareta stiglo iz Kine, a uvožene su i iz Srbije, Hrvatske, Češke, Španije, Poljske, Italije, Grčke, pa čak i Malezije.

Podaci UIO pokazuju da je tokom deset mjeseci lani stigao 39.001 kilogram pomenute robe u vrijednosti od oko pet miliona maraka, takođe najviše iz Kine.

Na benzinskim pumpama u Srpskoj su za “Glas” potvrdili da za ovu robu u posljednje vrijeme vlada veliko interesovanje.

– Potražnja je velika, jer ljudi sve više prelaze na jednokratne električne cigarete. U ponudi imamo razne vrste sa mnogobrojnim ukusima, a za onu od 600 dimova potrebno je izdvojiti 13 KM – kazali su na jednoj bijeljinskoj pumpi. Dodali su da cigareta sa 1.000 dimova košta od 14,50 KM do 15 KM, dok je ona od 2.000 dimova 19 maraka.

– Pretežno ih kupuje omladina, a najviše se prodaju petkom, kada mladi idu u izlaske. Ljudima se dopadaju jer je ukus slatkast, a zanimljivo je da na njih prelaze i neki pušači – kazala je tamošnja prodavačica.

Uređaji

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, tokom deset mjeseci ove godine BiH je uvezla električnih uređaja za pušenje u vrijednosti većoj od 13,5 miliona maraka, od čega je najviše stiglo iz Kine, piše indikator.