Kategorija: Vijesti

Vođeni padom bogatstva Ilona Maska od 35 milijardi dolara tokom oktobra, polovina od deset najbogatijih 1. novembra vrijedi manje nego početkom oktobra, prenosi capital.

Ipak, trend ove godine je bio da bogatstvo najbogatijih raste. Svih deset najbogatijih vrijede 100 milijardi dolara ili više na dan 1. novembra u odnosu na mart iste godine, kada je samo šest od prvih deset imalo bogatstvo koje premašuje 100 milijardi dolara.

Veći dio prve polovine 2023. godine francuski magnat za luksuznu robu Bernar Arno bio je najbogatija osoba na svijetu, prema Forbesu – ali to se promijenilo 8. juna, kada ga je izvršni direktor Tesle Ilon Mask pretekao i ponovo postao broj 1 na svijetu.

Na dan 1. novembra 2023, Mask je i dalje najbogatija osoba na svijetu – na toj poziciji je bio i veći dio 2022. – ali njegovo bogatstvo se smanjilo za 14 odsto u posljednjih mjesec dana, što je rezultat pada cijene dionice proizvođača električnih vozila Tesla od 20 odsto.Forbs/Investitor

Problem je i ambalaža koja, osim što je znatno skuplja, teško je i dostupna, te njena nabavka diktira količine i cijene gotovih proizvoda.

Uzdali su se prerađivači u vrijedne ruke bh. ratara, no loši vremenski uslovi koji su pratili ovogodišnju poljoprivrednu proizvodnju smanjili su kvalitet, ali i ponudu sirovine kod domaćih kooperanata.

– Sadržaj voćnog šećera je minimalan, tako da ono što danas preuzmemo danas moramo i da preradimo, jer već sutra trune. Godina je teška i pored logističkih problema koje smo imali u obezbjeđivanju staklene ambalaže i limenke, dio smo obezbjedili čak u Egiptu i nešto iz Ukrajine, na sve to je došao loš kvalitet voća i povrća – ističe Stevo Filipović, direktor prehrambene industrije Sava Semberija za Federalnu televiziju.

– Prinosi su bili drastično mali. Na rubnim parcelama koje su mimo zalivnih sistema prinos je bio 30 posto od redovne količine prinosa u kalendarskoj godini. Nijednog momenta nam nije bilo dobro u ovoj godini – govori povrtlar Rade Jovičević.

Ugovorena proizvodnja spas je za proizvođače i možda jedini garant opstanka proizvodnje u vrijeme kada je domaće tržište preplavljeno robom iz uvoza.

Kontinuitet proizvodnje ipak su uspjeli održati – u fabrici „Sava“, koja je otkupom orijentisana isključivo na domaće tržište, a plasmanom na najzahtjevnija evropska tržišta. Kretanja na svjetskoj berzi i poskupljenje proizvodnje lančano su uticali i na cijene finalnih proizvoda.

– Kada imate na umu da smo dio ambalaže obezbijedili u Egiptu, da su troškovi transporta daleko veći od vrijednosti te ambalaže, drugi dio iz Ukrajine, sve to utiče na cijenu tog proizvoda – navodi Filipović.

No, upravo zbog izrazito skupe proizvodnje na početku sezone podignute su i otkupne cijene, kako bi se bar na taj način pomoglo proizvođačima. Ipak, kako bi opstala, proizvodnja bi, navode ratari, trebala biti podržana i sa višeg nivoa.

– Ljudi su u problemu, prezaduženi su. Imali smo dvije katastrofalne godine za poljoprivredu. Zato, ako nam ne pomogne i Ministarstvo poljoprivrede i vanjske trgovine, kleknut ćemo na koljena – poručuje Savo Bakajlić, predsjednik Asocijacije poljoprivrednih udruženja BiH.

O stanju u agraru, navode poljoprivrednci, najbolje govori podatak da samo na bijeljinskoj kvantaškoj pijaci dnevni pazar iznosi oko 2-3.000 maraka, dok je prošle godine u ovo doba, podsjećaju, taj iznos bio i do 30.000 KM, piše biznisinfo.

Elektrana je zajednički projekat izraelskih kompanija Econergy Renewable Energy i Nofar Energy. To je najveća investicija u solarnu energiju u Rumuniji, vrijedna 102 miliona eura.

Solarna elektrana Ratešti ima ukupnu instalisanu snagu od 155 MW i proizvodiće 220 GWh električne energije godišnje. Ova elektrana može da snabdijeva više od 100.000 domaćinstava čistom energijom, što znači eliminaciju 168.000 tona CO2, prenosi Serbia-energy, piše Biznis.ba.

LONDON – Vrijednost dolara prema korpi valuta prošle sedmice oštro je pala, dok je kurs evra porastao jer ulagači vjeruju da je ciklus povećanja kamatnih stopa u SAD-u završen.

Dolarov indeks, koji prati vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo je prošle sedmice 1,4 odsto, na 105,07 bodova, najniži nivo u šest sedmica.

Pritom je dolar prema evropskoj valuti pao 1,5 odsto, pa je cijena evra dosegnula 1.0730 dolara.

Kurs dolara oslabio je i prema japanskoj valuti, za 0,2 odsto, na 149.35 jena.

Ulagači vjeruju da je ciklus povećanja kamata završen.

Pad dolara posljedica je uvjerenja ulagača da je ciklus povećanja kamata Američke centralne banke završen.

U srijedu su čelnici Feda na redovnoj sjednici odlučili da kamate ostaju nepromijenjene, u rasponu od 5,25 do 5,50 odsto.

To je bila druga sjednica zaredom kako je Fed kamate ostavio nepromijenjene, nakon što ih je zbog visoke inflacije povećao na 11 prethodnih sjednica.

Premda je na konferenciji za medije predsjednik Feda Jerome Powell ostavio otvoren prostor za još jedno povećanje kamata, većina analitičara smatra da se to neće dogoditi.

Tim više, kažu, što je Powell kazao i kako je rast prinosa na državne obveznice imao uticaj na privredu.

Uz to, tržište rada pomalo slabi, pa slabe i inflacijski pritisci.

U petak je objavljeno da je u oktobru u SAD-u broj zaposlenih porastao za 150.000, manje nego što se očekivalo i znatno manje nego mjesec dana prije, kada je broj zaposlenih porastao za gotovo 300.000.

Nakon tih podataka ulagači su gotovo sigurni da Fed ni na sjednici u decembru neće povećati kamate. Na tržištu novca procjenjuje se da postoji 90 odsto izgleda da će centralna banka u decembru ostaviti kamate nepromijenjene.

Zbog svega toga pali su prinosi na američke državne obveznice pa je pao i kurs dolara.

Pritom je cijena evra prema dolaru zabilježila najveći sedmični skok od jula, iako se vjeruje da ni Evropska centralna banka više neće povećavati kamate, s obzirom na to da inflacija u eurozoni postupno popušta.

Objava Dolar oštro pao, evro ojačao prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BANJALUKA – Zbog sankcija zvaničnicima RS, obaveze iz budžeta se teško izmiruju. Novca je sve manje, a jedna od posljedica je rast kamate na štednju samo u bankama sa sjedištem u RS, kako bi se vratilo povjerenje u investitore, piše DW.

Da se nešto ozbiljno dešava u finansijskim tokovim Republike Srpske, ekonomisti upozoravaju u zadnjih nekoliko mjeseci. Posebno nakon uvođenja sankcija zvaničnicima RS i očigledne namjere međunarodnih zvaničnika da kroz finansije urade ono što nisu uspjeli političkim putem: da prisile entitetsku vlast da se aktivno uključi u funkcionisanje državnih institucija.

Nakon što je Njemačka povukla nekoliko projekata zbog antidejtonskih poteza iz RS, zvanična Banjaluka se okrenula „prijateljima” poput Mađarske i Kine od kojih se očekuju investicije i krediti, a time i punjenje budžeta.

Prije dva dana usvojen je rebalans budžeta jer je za ispunjavanje budžetskog okvira za ovu godinu falilo 140 miliona maraka. Uz to, neke od stavki u budžetu su drastično smanjenje, a ministarka finansija Zora Vidović, na čudan način uvjerava da će sve biti u redu.

Bilo je teško, biće i gore

„Uspjeli smo u ovoj godini, nije bilo lako. Uspjećemo i u narednim godinama i neće nam biti lako“, kaže Vidović, navodeći da tvrdnje da u RS teče med i mlijeko nisu tačne.

Američki ambasador Majkl Marfi je prije nekoliko dana upozorio da Republiku Srpsku čeka još teža finansijska situacija zbog velikih zaduženja. Inače, u zadnjih deset godina RS je samo na ime kamate za spoljni i unutrašnji dug platila milijardu maraka, što je zvanični podatak Ministarstva finansija RS.

„Izvršavamo svoje obaveze uredno i imamo ljude i institucije koje će nam pomoći, ne pomoći nego osigurati određena sredstva koja su nam potrebna“, rekla je Vidović.

Da li je bankarski sistem u RS jedan od tih stubova pomoći pitaju se i ekonomisti ali i javnost, koja sa nevjericom posmatra drastičan rast kamatnih stopa na štednju- ali samo u bankama čije je sjedište u Republici Srpskoj. Posljednjih par mjeseci pažnju javnosti privuklo je intenzivnije oglašavanje banaka koje nude kamatu do čak 4,5 odsto na štednju. Poređenja radi, u bankama sa sjedištem u Federaciji BiH, bez obzira da li imaju ekspoziture u RS, kamatna stopa na štednju se kreće oko jedan odsto, dok su nam u jednoj rekli da je kamata čak 0,01 odsto.

(Ne)jedinstven bankarski sistem

U jednoj od banka sa sjedištem u RS koja nudi kamatnu stopu do četiri odsto, rekli su nam da su svi depoziti do 70 hiljada maraka osigurani i da akcija na kredite sa ovom kamatnom stopom traje do kraja ovog mjeseca.

„Jedini uslov je da se prijavite on line tako što ispunite lične podatke i ostavite broj telefona i nakon toga će vas neko kontaktirati“, poručuju iz jedne od banaka.

Bosna i Hercegovina ima jedinstven bankarski sektor. Ali samo na papiru. Stvarnu nadležnost imaju entitetske agencije za bankarstvo koje vrše kontrolu nad bankarskim sektorom uključujući superviziju banaka, zaštitu klijenata, kao i restrukturiranje banaka. Ekonomista Svetlana Cenić objašnjava kako to izgleda u praksi.

„Meni se dešavalo da dođem u banku u Sarajevo i dam podatke za uplatu na račun koji je otvoren u filijali u RS. U banci kažu: mi nemamo pristup sistemu svoje vlastite banke koja je u RS. Idite u Istočno Sarajevo“, pojašnjava Cenić apsurdnost „jedinstvenog“ bankarskog sistema.

Od 0,01 do 4,5 %

Zbog takvog sistema moguće je da jedna do druge banke koje se nalaze na teritoriji RS, imaju nenormalno različite kamatne stope, recimo 0,01 i 4,5 odsto. Sa jedne strane banke na ovaj način pokušavaju privući što više novca, a sa druge pojavljuju se kao glavni u otkupu obveznica koje emituje RS, kako bi osigurala novac. Problem je što se recimo za razliku od Federacije BiHkoja se zadužuje po kamatnoj stopi od 3,5 odsto, RS zadužuje po duplo većoj.

Na aukcijama apsolutno dominiraju komercijalne banke prilikom otkupa obveznica, bez obzira da li se radi o Federaciji ili RS. Sa tom razlikom što banke u RS dobijaju kamatu od preko šest odsto, što im omogućava da daju i ogromne kamate na štednju, jer obezbjeđuju visok profit.

„Obveznice nose šest odsto, onda se bankama isplati da građanima daju recimo 3,5 odsto pa da na taj način zarade na njihovim parama. Jer ako ima potrebe za parama a neko daje visoku kamatu, zašto ti ne bi ušao u igru”, kaže ekonomista Zoran Pavlović.

Visoka kamata na obveznice znači veći rizik za ulaganje investitora kažu ekonomisti, posebno ako se uzme u obzir i veće zaduženje RS u odnosu na Federaciju BiH, koja je nominalno skoro isto zadužena (oko 3,3 milijarde evra), ali je broj stanovnika u Federaciji duplo veći. Zbog toga se na ovaj način pokušavaju osigurati sredstva za potencijalne investitore u RS.

Praonica para

Stvarnu nadležnost nad bankarskim sistemom u BiH imaju entitetske agencije za bankarstvo a ne Centralna banka BiH, što u mnogim slučajevima dovodi i do zloupotrebe sistema prilikom pranja novca ali i blokada računa poslovnim subjektima. Prema izvještaju Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, odliv sumnjivog kapitala iz BiH je gotovo devet odsto. Zbog toga je BiH već zaprijećeno sivom listom Manivala (Komiteta za ocjenu mjera protiv pranja novca i finansiranje terorizma Savjeta Evrope). Na nedavnom sastanku predstavnika vlasti postignut je dogovor u vezi sa zakonom o sprečavanju pranja novca, koji bi se uskoro trebao naći na sjednici državnog parlamenta.

„BiH je ogromna praonica para, što se pokazuje i kroz izvještaje Svjetske banke“, kaže Svetlana Cenić, navodeći da su u takvom okruženju sve opcije za prikupljanje novca otvorene.

„Recimo, treba im više para da bi mogli da se izlože ka jednom klijentu u odnosu na masu sredstava i onda im je u interesu da imaju što više štednje i da se što više prikupi. Zato svako malo štampaju obveznice, pa gledaju koliko su kamate na kredite, pa onda gledaju kolika im je zarada. On će dati više na deponovana sredstva jer prikuplja više sredstava za investiranje, što daje privid stabilnom sistemu“, kaže Cenić.

Jezda i Dafina

Građani BiH na računima drže preko 15,5 milijardi maraka, što je rast od skoro deset odsto u odnosu na isti period prošle godine, kažu u Centralnoj banci BiH. Primjetili su da su od sredine godine neke banke povećale kamatne stope, što bi kažu moglo imati uticaja na strukturu štednje.

„Može se očekivati da će doći do promjene u narednom periodu u korist oročenih i štednih depozita, jer je nekoliko banaka već polovinom godine pokrenulo akciju viših kamatnih stopa i više od tri na oročenu štednju, sa posebnim pogodnostima poput isplate kamate unaprijed, fiksne i stimulativne kamatne stope”, kažu u Centralnoj banci BiH.

„Tako bildaju sebi finansijsku polugu. Oročena ako može na što duži period, da mogu vladi da otkupljuju te obveznice i onda im se to isplati. Oni će dati četiri odsto na oročenu štednju a ovamo će od RS dobiti 6,1“, kaže Cenić, upozorivši da takav sistem ne može biti stabilan.

„I Jezda i Dafina su radili do jednom, a onda se sunovratilo sve. Ko to ne računa, a vlast to očigledno ne računa, onda je sve jasno. Pitajte predstavnike vlasti ko ima oročena sredstva u domaćim bankama“, zaključuje Cenić.DW

Objava Gašenje finansijskog požara u RS kamatom na štednju prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Ovo je i 24,9 posto više u odnosu na isti mjesec 2019. (95.628).

Sarajevo je u oktobru ostvarilo 1221 operaciju (1.277 u X/2022), te cargo od 252,2 tone (223,9 u X/2022).

Ukupno od početka godine Sarajevo je ostvarilo 1.201.977 putnika i 2.293,2 tone carga, prema podacima Zamaaero, piše Biznis.ba.

Dva velika domaća ribnjaka, prijedorski i prnjavorski izlovom i prodajom ribe i ove jeseni pokušaće da zakrpe tekuće troškove i izmire plate nekoliko zaposlenih koji održavaju i čuvaju imovinu ovih, nekada perspektivnih, a danas preduzeća u stečaju.

Preduzeće ribarstvo “Saničani” u stečaju sredinom sedmice je raspisalo javni poziv za prodaju 15 tona ribe koju planiraju da naplate 112.000 maraka.
Zainteresovanim kupcima nude osam tona šarana po cijeni od 8,50 KM za kilogram, pet tona tolstolobika koji košta šest maraka te dvije tone amura po cijeni od sedam maraka za kilogram.

U oglasu je navedeno da se ponuda mora odnositi na cjelokupnu količinu i za sve vrste ribe, a rok za dostavljanje ponuda ističe 15. novembra. Zainteresovani za učešće na javnom pozivu dužni su da uplate depozit u visini od deset odsto cjelokupne vrijednosti robe, odnosno 11.200 maraka a prednost za kupovinu imaće oni koji ponude veću cijenu od iskazane.

Stečajni upravnik u prijedorskom ribnjaku Mirko Marčeta kaže za “Glas” da je riječ o redovnom godišnjem izlovu pred veliki božićni post i Svetog Nikolu, kada na tržištu postoji povećana potražnja za ribom.

“Nismo u mogućnosti da procijenimo količinu izlova ribe, tako da navede količine mogu varirati. Riba se samostalno mrijesti, dešava se i prelazak iz bazena u bazene, tako da ne znamo precizno koliko je ima i koliko će je ostati nakon izlova”, rekao je Marčeta.

On se nada da će licitacija biti uspješna, odnosno da će biti zainteresovanih kupaca.

“Obično se prijave jedan do dva kupca koji kupe sve što izlovimo. Sredstvima od prodaje servisiraćemo stečajne troškove, obaviti popravke koje su neophodne, platiti radnike koji rade na čuvanju i održavanju. Imamo i troškove košenja, održavanja nasipa. Novcem koji zaradimo od izlova praktično održavamo ribnjak i proizvodnju koliko toliko u životu. Ne dozvoljavamo da to zaraste i propadne”, rekao je Marčeta.

I stečajni upravnik prnjavorskog “Ribnjaka” Radomir Predojević ističe da će u izlov krenuti narednih dana, ali da ne mogu očekivati veliku zaradu, jer su količine ribe u vodi zanemarive.

“Sada ćemo praktično izloviti ono što je ostalo od lani. Nismo imali sredstava za proljećno poribljavanje pa su količine kojima raspolažemo minorne. Vjerujem da će novac od prodaje biti dovoljan da pokrijemo tekuće troškove poput vode i struje te plate radnicima. Prioritet je da godinu završimo sa pozitivnom nulom, jer smo nakon lanjskog izlova i prodaje izmirili sve dotadašnje dugove”, rekao je Predojević, koji se nada da bi do kraja iduće godine stečaj u ovom preduzeću mogao biti zaključen.

Prodaja

Mirko Marčeta ističe da postoji mogućnost prodaje ribnjaka “Saničani” kao pravnog lica te da je procijenjena vrijednost 4,9 miliona KM.

“Skupština povjerilaca trebalo je da zasjeda u septembru i donijeli bismo odluku o prodaji, ali nije. Očekujem da sjednica bude tokom ovog ili narednog mjeseca. Bilo je govora da bi Vlada RS mogla kupiti ribnjak”, kazao je Marčeta, piše Glas Srpske.

ZAGREB – Otkako je Hrvatska 1. januara postala dio evrozone, građani i poslovni subjekti još uvek posjeduju 4,85 milijardi kuna (644 milijuna evra) gotovine.

Prema podacima Hrvatske centralne banke (HNB), do kraja oktobra vraćeno je 87 odsto novčanica i 25 procenata kovanog novca u staroj valuti. Nakon 1. januara 2024. zamjena će biti moguća samo u HNB-u.

Novčanice i kovanice u kunama mogu se do kraja godine zamijeniti po fiksnom kursu od 7,5 kuna za jedan ervo u bankama i filijalama Hrvatske financijske agencije (FINA), te u poslovnicama Hrvatske pošte. Od sljedeće godine zamjena će biti moguća samo u HNB-u, upozoravaju iz centralne banke. Nema vremenskog ograničenja za zamjenu novčanica, ali će mijenjati kovanice do kraja 2025. godine.

Prije uvođenja evra u Hrvatskoj je bilo u opticaju ukupno 500 miliona novčanica i tri milijarde kovanica kuna. Od toga je 436,2 miliona odnosno 87 odsto novčanica, i 742 miliona odnosno 25 procenata kovanica.

Građani i poslovni subjekti najviše su u evre mijenjali novčanice od 500 i 1000 kuna, a najmanje novčanice od 200 kuna.

Objava U Hrvatskoj gotovo pet milijardi kuna još nije zamijenjeno u evre prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BRISEL – Inflacija u eurozoni oštro je pala početkom četvrtog tromjesečja, nadmašivši sve prognoze. Smanjenje je posebno izraženo kod energenata, gdje je deflacija u oktobru porasla na 11,6 odsto, nakon septembarskih 4,6 odsto, dok je inflacija u hrani, alkoholu i duvanu smanjena na 7,5, nakon septembarskih 8,8 odsto. Ovo su brojke na prvi pogled ohrabrujuće, ali treba imati na umu da su te brojke djelimično posljedica temeljnih učinaka cijena energije.

Sada smo svjedoci najniže tačke godišnje stope inflacije energije. Cijene energije pale su za 1,9 posto na mjesečnom nivou, a u novembru i decembru prošle godine za 6,6 posto. Osim ako se nešto slično ne dogodi i ove godine, trenutno tumačenje inflacije zapravo nije dokaz da smo svjedoci bržeg pada inflacije nego što su očekivala tržišta i Evropska centralna banka (ECB).

Inflacija bi stoga ove godine mogla dodatno porasti, ali se ipak očekuje da će se iduće godine konačno smiriti na ciljanih dva posto. To znači da su prema inflatornim očekivanjima današnji prinosi na državne obveznice realno pozitivni. U trenutku pisanja prinosi na 10-godišnje obveznice Slovenije, Njemačke, Italije i Španije iznosili su 3,7 posto, 2,7 posto, 4,6 posto odnosno 3,8 posto, dok je prinos na američke desetogodišnje obveznice, inače mjeren u dolarima, 4,7 posto.

Za one koji predviđaju pad kamatnih stopa u nadolazećoj godini ili godinama, što centralne banke obično rade tokom globalne recesije, dugoročne obveznice bile bi još privlačnija opcija ulaganja. Kada kamatne stope padaju, cijena obveznica raste, a kupovinom po trenutno nižim cijenama investitori kroz kamate na obveznice “zaključavaju” atraktivan prinos.

Ukratko, inflacija se u Europi smanjuje. To bi ESB-u ostavilo više mogućnosti za radnje poput smanjenja kamatnih stopa ili kvantitativnog popuštanja, možda čak i prije nego što se trenutno očekuje. Stoga bi ECB zbog pogoršanja situacije u Europi mogla ublažiti svoju restriktivnu politiku i prije američke centralne banke (Fed). To će, međutim, nastaviti podržavati snagu dolara u odnosu na euro.

Ekonomski rast u eurozoni blago je usporio u trećem tromjesečju, ispod očekivanja ECB-a, ali iznad najgorih predviđanja, s nacionalnim razlikama koje odražavaju različite gospodarske rezultate zemalja. Sudeći po lošijim makroekonomskim pokazateljima (PMI indeks…) početkom četvrtog tromjesečja, postoji mogućnost tehničke recesije u drugoj polovini godine.

Tome doprinose povećan nivo kamatnih stopa, niže bankarske pozajmice i slab globalni rast. U Evropi potražnja domaćinstava takođe pada. Maloprodaja u Njemačkoj u septembru je pala za 0,8 posto na mjesečnom nivou, nakon pada od 1,2 posto u avgustu.

Fed je zadržao trenutnu kamatnu stopu u skladu s očekivanjima tržišta. U poruci je istaknuo trenutno zaoštravanje finansijskih uslova u ekonomiji, što može uticati na ekonomski rast. To je uglavnom zbog rasta prinosa državnih obveznica u posljednjem razdoblju.

Fed je pritom istakao solidnost ekonomskog rasta u prethodnom tromjesečju i nešto prigušeniju dinamiku na tržištu rada. Još uvijek nije donesena odluka hoće li se u decembru povećati kamatne stope, što znači da će budući ekonomski podaci poput zaposlenosti i inflacije biti ključni za njegove sljedeće poteze.SEEbiz/Ilirika

Objava Oštar pad inflacije u eurozoni prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.