Kategorija: Vijesti

Najveća domaća farmaceutska kompanija Bosnalijek zabilježila je drastičan gubitak u prvih devet mjeseci ove godine.

Firma je ostvarila gubitak od čak 11,6 miliona maraka, izvještava BiznisInfo.ba.

Poređenja radi u prvih devet mjeseci prošle godine Bosnalijek je poslovao pozitivno i imao dobit od 24,8 miliona maraka.

Ukupni prihodi ove godine su pali sa 120,4 miliona na oko 96 miliona maraka.

Koliko se može razabrati, ključni razlog u razlici u prihodima su takozvane neto pozitivne kursne razlike. Po ovom osnovu lani su ostvareni prihodi od 23,2 miliona KM, dok su ove godine ti prihodi u potpunosti izostali.

Podsjetimo da Bosnalijek dosta izvozi, te da je snažno vezan za rusko tržište.

Ukupni rashodi su, s druge strane, rasli sa 95,6 miliona KM na 107,6 miliona maraka.

Ostaje da se vidi hoće li kompanija u posljednjem kvaralu ove godine uspjeti nadoknaditi ovaj veliki gubitak.

Podsjetimo da je firma usljed unutrašnje borbe za prevlast dva tabora. S jedne strane je onaj predvođen donedavnim direktorom Nedimom Uzunovićem, a s druge strane je tešanjski AS Holding koji je kupio dobar dio dionica s aspiracijama da u potpunosti preuzme firmu.

Tužilaštvo BiH je nedavno podiglo optužnicu protiv Uzunovića i još 14 osoba.

Prema prikupljenim dokazima, nezakonita imovinska korist u ovom predmetu sa koruptivnim kaznenim djelima, kao i pričinjena šteta iznosi više od 10,8 miliona KM.

Predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine Adnan Smailbegović je govorio o iznosu plata stranih radnika i obrazložio kako ono što se proizvodi uslovljava iznos plate.

U Bosnu i Hercegovinu uglavnom dolaze radnici iz azijskih država. Smailbegović tvrdi da strani radnici nisu, kako je izjavio, nimalo jeftiniji. Prema njegovim riječima, to je premisa koja se provlači kroz medije. Istakao je da direktno lobira, ne samo u Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, za dolazak stranih radnika.

“Ja direktno lobiram, ne samo u Ministarstvu vanjskih poslova, nego gdje god stignem, jer nam je procedura takva da nam je potrebno osam do deset mjeseci da dobijemo jednog stranog radnika. Sad zamislite kako privreda treba da se razvija i širi ako nemate radne snage”, rekao je u prošlosedmičnom gostovanju u programu TVSA.

Na pitanje da li je ranije bilo dovoljno domaćih radnika, Smailbegović je odgovorio da ih je bilo.

“Vodio sam kompaniju koja je imala 5.000 zaposlenih. Ako primam 10 ljudi, sutra je pred kapijom 200 ljudi. Nisam mogao proći pred kapijom”, naveo je.

Također tvrdi da su radnici u Bosni i Hercegovini ranije bili manje plaćeni nego sada te da je razlog nedostatka radnika zbog toga što su evropske države otvorile svoje tržište rada.

“Stvar je da su se granice otvorile. Evropa je otvorila svoje granice i treba joj radnika i njima je Zapadni Balkan (Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Kosovo i Albanija) prva zona”, napomenuo je.

“Ne možete na krevetu imati platu od 2.000 ili 3.000 KM”

Govoreći o eventualnom rastu minimalne plate u FBiH sa 600 na 1.000 KM u FBiH od sljedeće godine, ključnim problemom smatra to što je struktura proizvodnje Bosne i Hercegovine takva da iznos plata ne može biti kao u razvijenijim državama.

“Ključni problem je da naša ekonomija ne proizvodi proizvode i usluge koji će dozvoliti ovolike plate. Mi ne proizvodimo automobile, mašine, avione itd. Proizvodimo vrlo jednostavne stvari. Samo jedan proizvod u Bosni i Hercegovini, to je neki lijek Bosnalijeka, na listi je visokog tehnološkog nivoa, a koji izvozimo. To je jedan jedini proizvod”, ukazao je Smailbegović.

Podsjetio je da to znači da je potrebno podizati tehnološki nivo domaćih kompanija i produktivnost.

“Time da rastu plate. To je dugoročni proces u koji se mora uključiti država”, dodaje.

Zatim je dodatno obrazložio kako ono što se proizvodi utječe na iznos plate.

“Ako pogledamo našu prijeratnu ekonomiju, u Hrasnici je bila kompanija FAMOS koja je proizvodila motore za Mercedesove kamione, proizvodila je mjenjače, proizvodila je motorna vozila za potrebe armije. Mi toga više nemamo. Ne možemo na nekom Alternativinom panelu ili na nekom Sinkroovom krevetu imati platu od 2.000 ili 3.000 KM”, konstatovao je.

Kako je kazao, ti proizvodi to ne dozvoljavaju.

Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine je 3. novembra 2023. godine raspisalo konkurs za prijem za školovanje tri kadeta na Vojnoj akademiji kopnene vojske West Point, Sjedinjenih Američkih Država (SAD), za školsku 2024/2025. godinu.

Vojna akademija West Point osnovana je 1802. godine te je najstarija vojna akademija u SAD-u i jedna je od najprestižnijih vojno-obrazovnih ustanova na svijetu.

“Na konkurs se mogu prijaviti mladići i djevojke iz civilstva koji su uspješno završili srednju školu IV stepena s najmanjom ukupnom ocjenom ‘vrlo dobar’, koji imaju ukupan prosjek ocjena iz matematike, fizike i hemije najmanje ‘dobar’. Kandidati ne mogu biti mlađi od 18 godina, a na dan 24.06.2024. godine kandidati ne mogu biti stariji od 22 godine”, navodi se u saopćenju i dodaje:

“Kandidati koji se prijave na Javni konkurs proći će test fizičke spremnosti, test općeg znanja, test engleskog jezika (minimalno 80 bodova na testu ALCPT), psiho test i intervju. Također je potrebno i poznavanje rada na računaru (Word, Excel, Power Point, Internet). Kandidati moraju imati dobru fizičku spremnost, koja će biti provjerena kroz discipline: trčanje 1600 m (1 milja), shuttle test (sprint), trbušnjaci, zgibovi, bacanje košarkaške lopte i sklekovi”.

Detaljni uslovi konkursa objavljeni su na službenoj veb-stranici MO BiH, www.mod.gov.ba, te na linkovima Oglasi/Konkursi (shorturl.at/bpDEU) i Postani pripadnik OS BiH (shorturl.at/dy014).

Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja.

Po završetku školovanja, kadet ili kadetkinja će potpisati ugovor za profesionalnu službu u početnom činu oficira Oružanih snaga Bosne i Hercegovine – potporučnik.

Na prodaju je ponuđeno cijelo etno selo u Nišićima, 37 kilometara od Sarajeva.

Kako se navodi, riječ je o kompletnom naselju, ručno izgrađenom kompleksu za odmor u prirodi. Sastoji se od ukupno sedam objekata – četiri kuće, hladnjak, vanjski wc i šupa, aprostire se na 2.000 m2 zemljišta.

Mini-kompleks se prodaje sa kompletnim namještajem. U potpunosti je ručno izgrađen, a svakom detalju se posvetila velika pažnja.

Nalazi se u poznatom odmorištu i vikend naselju Nišići (Jelik) i ima veliki potencijal za iznajmljivanje, seoski turizam, ugostiteljstvo i druge namjene.

Cijena kompletnog sela je 370.000 KM.

Alma Ras nije odustala od pokretanja fabrike u Banovićima, iako ova investicija nije realizovana u ovoj godini kako je ranije najavljivano.

Ovu informaciju za BiznisInfo.ba je potvrdio Rasim Memagić, generalni direktor i predsjednik Uprave ove velike domaće kompanije.

– Što se tiče investicija mi razmatramo mogućnosti, uvijek razgovaramo sa pet, šest naših poslovnih partnera. Ta najavljena investicija je zaustavljena u ovoj godini zbog toga što smo izgubili taj jedan ugovor gdje je trebalo da se pokrene proizvodnja u Banovićima – kazao nam je Memagić tokom naše posjete sjedištu kompanije Alma Ras u Visokom ove sedmice.

Spomenuta investicija je, kako kaže, pripremljena.

– Kupljeno je zemljište, pribavljene određene dozvole, i spremno čekamo situaciju kada možemo razgovarati o nekom daljem širenju – naglasio je naš sagovornik.

Inače, ekipa BiznisInfo.ba je posjetila njihov moderno opremljen restoran za uposlenike u proizvodnom pogonu Visoko, gdje smo zajedno sa čelnicima i uposlenicima uživali u posebno pripremljenim obrocima uz preporuke i savjete nutricionista.

Ovaj restoran nije samo mjesto za obrok, on odražava posvećenost kompanije prema dobrobiti svojih zaposlenika.

Shvataju da zadovoljan uposlenik znači produktivan uposlenik, što je temelj njihovog uspješnog poslovanja.

Memagić ističe važnost isporuke kvalitetnih proizvoda koji su im omogućili potpisivanje novih ugovora, osiguravajući im snažnu perspektivu i stabilnost poslovanja, te potrebu za zapošljavanjem novih 30 uposlenika u ovoj godini, s tendecijom rasta i u narednoj godini.

Do sada su sašili više od 22 miliona komada, a do kraja godine planiraju proizvesti  nešto više od 25 miliona  komada artikala, što pokazuje njihovu ambiciju za rastom i uspjehom na tržištu.

Saznali smo i da imaju dva etablirana kupca koji zahtijevaju ogroman rad i ulaganje u ljude i infrastrukturu. U pitanju su Calida i Armani, kupci koji najavljuju stabilno poslovanje za naredni period.

Zanimljivo je da je firma počela s radom 2010. godine praktično bez ikakvih resursa

Kompanija Baupartner Lukavac postale je jedan od lidera privrede u Bosni i Hercegovini. Ne samo zbog činjenice da sama zapošljava veliki broj radnika i ostvaruje sve veće prihode, već i zbog toga što je ona ta koja gradi objekte za druge privredne subjekte.

Time daju veliki doprinos razvoju privrede cijele Bosne i Hercegovine i može se reći da spadaju među najvažnije domaće kompanije. Ova firma u posljednje vrijeme mnogo puta se spominjala u vijestima jer gradi neke od najvećih i najvažnijih objekata u našoj zemlji (ali i regionu).

Spomenimo samo novi logističko-distributivni centar kompanije Bingo u Tuzli, tačnije u Privrednoj zoni Bosanska Poljana. Objekat će se sastojati od dvije lamele koje će se, ukupno gledajući, prostirati na čak 28.080 kvadratnih metara. 

Nedavno su dovršili i izgradnju velikog proizvodno-poslovnog objekat u Laktašima za njemačku kompaniju “Mahle Electric Drives Bosnia”. Površina objekta je impresivnih 26.040 metara kvadratni, a sadrži savremenu proizvodnu infrastrukturu i tehnološki napredne resurse.

Baupartner je posao uspio dobiti u veoma žestokoj međunarodnoj konkurenciji. Kako je BiznisInfo.ba ranije pisao, ovo će biti jedan od najvećih proizvodnih objekata u auto industriji u Bosni i Hercegovini.

Ovo su samo neki od primjera šta sve ova kompanija gradi, a njeno ime zapravo stoji iza velikog broja novih objekata u koje investiraju firme širom Bosne i Hercegovine.

Stoga nije čudo što su njihovi finansijski rezultati impresivni. Prema našim saznanjima, prošle godine su imali ukupne prihode od čak 48,6 miliona KM. Poređenja radi, godinu ranije su prihodi bili 43,9 miliona, a godinu prije toga 25,2 miliona maraka, što govori o impresivnom rastu.

Kada se uzmu u obzir svi projekti koje je kompanija realizovala u 2023. godini, nema sumnje da će se nastaviti s rastom i pozitivnim rezultatima.

Zanimljivo je da je firma počela s radom 2010. godine praktično bez ikakvih resursa.  

– Počeli smo sa radom u iznajmljenom prostoru od 28 m2 na Stupinama u Tuzli, tada dva golobrada mladića (Adam i Admir), jedan računar,  jedna škoda octavia, jedan posuđeni stari fax i puno znanja, poštenja i volje za uspjehom. Ta 2010 i 2011. su bile godine krize, svi su čuvali svoja radna mjesta a mi smo krenuli samostalno po svoju nafaku – prisjetili su se osnivači firme 2020. godine, kada su slavili desetu godišnjicu.

Prvi potpisan ugovor bio im je nadzor na stambenom objektu u Sarajevu u iznosu od 20.000 KM, što nije moglo biti ni za gorivo i doprinose ali nisu se predavali.

– Vjerovali smo u svoje znanje i u ljude koji su nas poznavali i znali smo da to mora ići – kazali su tada.

Planirali su da se bave projektovanjem i nadzorom, međutim uspjeli su naći svoje mjesto na  tržištu i počeli raditi ozbiljnije poslove. Prvu svoju čeličnu konstrukciju za objekat Plastex su proizveli u farmi pilića Saš Komerc u periodu između proizvodnih turnusa. Konstrukcija je varena sa privatnim aparatima od radnika, koje su donijeli od svoje kuće.

Godine 2014. u Lukavcu kupuju 15.000 m2 zemljišta te počinju sa radovima na izgradnji fabrike.

Kasnije su rasli, otvorili firme u Srbiji u Hrvatskoj (gdje također realizuju velike projekte) i izrasli u stabilnu firmu sa stotinama zaposlenih.