Kategorija: Vijesti

SARAJEVO – Šest modela skejtborda, u količini od 559 komada, povučeno je s tržišta Bosne i Hercegovine i uništeno jer su isti predstavljali ozbiljan rizik za potrošače, saopšteno je iz Agencije za nadzor nad tržištem BiH.

Laboratorijskim ispitivanjem je utvrđeno da šest od sedam ispitanih modela skejtborda nije ispunjavalo sigurnosne zahtjeve propisane u standardu BAS EN 13613:2012.

“Kako bi se utvrdilo da li skejtbordi ispunjavaju propisane sigurnosne zahtjeve izvršena su  laboratorijska ispitivanja sedam uzoraka skejtborda, administrativna provjera označavanja i informacija koje propisuje proizvođač (informacije o konstrukciji, održavanju i servisiranju te upotrebi skejtborda), te vizuelna provjera određenih sigurnosnih svojstava”, navode u Agenciji.

Dodaju da su pored njih u nadzoru koji je trajao od maja do oktobra ove godine učestvovale entitetske inspekcije.

CAPITAL

Objava Uništeno skoro 560 komada skejtborda prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Radom do boljeg života odnosno radom do preživljavanja, kada je riječ o Bosni i Hercegovini. Ako uzmemo u obzir da je sindikalna potrošačka korpa izašla na 3.322 KM postavlja se pitanje ko je može priuštiti?

Donosimo listu najviše i najmanje plaćenih poslova u državi.

Najveću platu od 4.244 KM primaju menadžeri, slijede IT arhitekte s platom od 3.559 KM, te IT direktori s platom od 3.549 KM, generalni direktori su plaćeni 3.447 maraka.

S druge strane, najmanje zarađuju krojači, čija plata u prosjeku iznosi 700 KM, slijede čistači s prosječnom mjesečnom zaradom od 709 KM i portiri sa platom od 724 KM.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plata u Bosni i Hercegovini u prvom polugodištu 2023. godine iznosila je 1.244 KM. Većina bh. radnika nezadovoljna je svojom platom, a trećina smatra da bi rast od 11 do 20 posto bio zadovoljavajući.

Na tržištu rada, kažu ekonomisti, dolazi do nove situacije da pri traženju posla radnici sve više postavljaju svoje uslove, pa poslodavci moraju reagovati u skladu sa tržinim pritiscima.

– Predviđanja su da će u skorijoj budućnosti, mjesecima pa čak godinama sve više dolaziti do tržišnih pritisaka na način da će poslodavci imati nekoliko alternativa ili značajno unaprijediti radnički standard ili krenuti ka kapitalnim intenzivnim ulaganjima, dakle mašine, roboti itd. ili u konačnici uvoziti radnu snagu iz nekih drugih zemalja, prije svega istoka – rekao je u izjavi za BN ekonomista Admir Čavalić.

Analize su pokazale da je fleksibilno radno vrijeme nešto što najviše muči radnike u BiH.

– Mi imamo dosta država koje već razmišljaju i o slobodnom četvrtku, a mi se još nismo prilagodili da imamo slobodne vikende, a šta bi trebalo biti pod broj jedan da svi radnici imaju slobodan vikend – izjavio je za BN Dominik Raškaj, portparol portala za zapošljavanje.

Poslodavci u BiH moraju shvatiti da unapređenje radničkih prava, uslova i standarda nužno vodi i boljoj produktivnosti rada, smatra struka i dodaje da ne treba zanemariti ni visok nivo sive ekonomije u državi gdje radnik nije odgovoran što radi na crno, jer je prinuđen birati između „imati ili nemati hljeba“, ali sagovornici ističu da bi se ovim pitanjem trebala pozabaviti inspekcija, piše biznisinfo.ba.

BIJELJINA – Bijeljinska firma „Standard Računovodstvene Usluge“ u vlasništvu advokata Miloša Stevanovića dostavila je ponudu za otkup dospjelih potraživanja Investiciono-razvojne banke RS koje ova institucija nije uspjela naplatiti, saznaje portal CAPITAL.

Ova bijeljinska firme dostavila je ponudu za otkup svih dospjelih potraživanja Fonda za razvoj i zapošljavanje IRB-a RS u vrijednosti od skoro 180 miliona maraka koja je IRB ponudio na prodaju na oglasu objavljenom polovinom prošlog mjeseca.

„Vlada Republike Srpske sutra treba da razmatra ovu ponudu, a radi se o kreditnim sredstvima koja je IRB bez posredovanja komercijalnih banaka plasirao direktno preduzećima u vlasništvu osoba bliskih vlasti koje te kredite nisu vraćale. Riječ je, između ostalog, o kreditima datim firmama „Farmaland“ Gradiška, „Leder“ Bijeljina, „Vučko“ Jahorina, „Ekvator“ Banjaluka, „Energolinija“ iz Zvornika i još tridesetak dužnika“, otkriva naš izvor.

Podsjećamo, prema oglasu koji je raspisao IRB nominalna vrijednost dospjelih potraživanja je oko 125,5 miliona KM, dok se ostatak od 54,1 milion KM odnosi na obračunate kamate.

U tom oglasu, IRB je pozvao potencijalne kupce da se prijave na učešće na tenderu i pošalju pismo namjere, a tek nakon što potpišu ugovor o povjerljivosti i uplate 200.000 maraka omogućen im je pristup sobi sa podacima u kojoj se nalazi dokumentacija o kreditima, sredstvima obezbjeđenja, izvještajima o procjenama vrijednosti sredstava obezbjeđenja, te postupcima koji se vode pred nadležnim sudovima.

U slučaju da se odluče za učešće na tenderu, zainteresovani subjekti morali su da uplate predujam od 2,5 miliona maraka i to je uradila firma Miloša Stevanovića.

Generalno, riječ je o 41 ugovoru o zajmu, sa 37 dužnika. Od tog broja, 19 ugovora vrijednih 88,4 miliona KM obezbijeđeno je založnim pravom na nekretninama, a četiri čija je vrijednost 1,8 miliona, založnim pravom na opremi i ostaloj pokretnoj imovini.

Osam ugovora o zajmu čija je vrijednost 18,4 miliona maraka obezbijeđeno je založnim pravom na nekretninama, opremi i ostaloj pokretnoj imovini dok deset ugovora „teških“ 16,9 miliona KM nije obezbijeđeno ovim instrumentima.

Sva imovina koja je založena kao obezbjeđenje potraživanja iz portfelja se nalazi u Republici Srpskoj.

U IRB-u su pojasnili da potraživanja ne mogu kupiti pravna i fizička lica povezana sa dužnikom.

„Tenderskom dokumentacijom je predviđeno da IRB RS kupcu trajno prenosi potraživanja iz portfelja kao i sve rizike i koristi po tom osnovu, u skladu sa čim na kupca prelaze i sva pripadajuća sporedna prava“, precizirali su u pozivu iz IRB-a RS uz napomenu da ne daju garancije za naplativost potraživanja, kao ni za kvalitet sredstava obezbjeđenja.

Miloš Stevanović prvo nije odgovarao na naše pozive, a kasnije nije bio dostupan.

CAPITAL: Darko Momić

Objava Miloš Stevanović otkupljuje 180 miliona KM potraživanja IRB-a prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

SARAJEVO – Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine donijela rješenje o oduzimanju dozvole za rad mikrokreditnoj fondaciji “Melaha” Sarajevo.

Odlukom Upravnog odbora “Melahe”, ostatak imovine se nakon izmirenja obaveza, raspoređuje na drugu mikrokreditnu organizaciju. Direktor “Melahe” je Jakob Finci, prenosi Biznisinfo.

Iako u rješenju Agencije nije navedeno zbog čega se oduzima dozvola, ovaj portal piše da podaci o poslovanju jasno pokazuju da je ova kreditna organizcija izgubila smisao jer je godinama poslovala negativno bilježeći ogromne gubitke i pad vrijednosti aktiva,.

Fondacija je, zapravo, nekada poslovala pozitivno, imala je aktivu od oko 1,2 miliona KM i plasmane u stotinama hiljada KM godišnje.

No, bila je na zlom glasu kao kreditna organizacija sa najvećim kamatama, navodi BiznisInfo.ba.

Prema podacima iz 2018. godine, MKO Melaha je imala najveće kamate u cijelom finansijskom sektoru i u one su, prema tadašnjim podacima, iznosile u prosjeku 41,85 odsto. Prosječne kamate na dugoročne kredite u Melahi, prema tim podacima, bile su čak 48,21 odsto. Riječ je, dakle, o prosječnim kamatama, što znači da je bilo i onih iznad pomenutog procenta.

Nije poznato da li je to razlog konstantnog pada plasmana i aktive ove organizacije koje je posljednjih godina tonula i u sve veći gubitak. Na kraju je došla do toga da ove godine nije imala plasmana i imala je aktivu od samo 151 hiljadu maraka.

U prošloj godini je “Melaha” imala gubitak od 225 hiljada KM, a plasmane od svega 94 hiljade maraka. Godinu prije toga plasmani su bili 356 hiljada KM, a gubitak 91 hiljadu maraka.

Godine 2020. plasmani su bili 640 hiljada maraka a gubitak 108 hiljada, a godinu prije toga su plasmani bili 801 hiljadu KM, a finansijski rezultat pozitivan u iznosu od tri hiljade. Aktiva je tada bila 1,22 miliona KM.

Dakle, vidljivo je da upravo od 2019. godine kola kreću nizbrdo.

Poznato je da mikrokreditne organizacije daju novac građanima koji ne mogu ispuniti uslove za dobijanje kredita od banaka, a što za posljedicu ima često previsoke kamate jer je i rizik znatno veći. U ovom slučaju to se očito nije pokazalo kao isplativ model.

“Melaha” je počela s radom 1997. godine u okviru La Benevolencije, a kasnije se konstituisala kao mikokreditna organizacija. Kapital u osnivanje “Melahe” je uložila Jevrejska opština u Sarajevu. BiznisInfo.ba

Objava Propala kreditna organizacija Jakoba Fincija: Kamate išle i preko 48 odsto prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Na svjetskom tržištu cijene đubriva se gotovo nisu promijenile, ali su rizici za njihovo povećanje veoma visoki, izvještava Agrarheute. Rezultat neizvjesnosti je u prvom redu zbog poskupljenja gasa.

Dodatno stanje usložnjava bliskoistočni sukob koji može biti remetilački faktor na tržištu. I pored rasta cijene gasa, one za đubriva su ostale stabilne. Tome doprinosi jeftinije đubrivo iz Egipta i Rusije.

Opreza nikad dosta

Poljoprivrednici ne znaju šta ih očekuje u narednom periodu. Može se desiti da kupe đubrivo po trenutnim visokim cijenama, a da dođe do njihovog pada.

Isto tako lako može doći do daljnjeg rasta cijena. Sva đubriva su dostupna, ali su kupci sve oprezniji, kako na svjetskom tako i na lokalnim tržištima.

Slaba potražnja iz Evrope

Nedavno je pala cijena uree, a razlog je kupovina od strane Indije. Ova država je kupila oko 1,67 miliona tona tenderu za ureu po cijeni isporuke od 377,32 eura/t, što je izazvalo pad cijena uree na Bliskom istoku sa 382,04 eura/t na 358,46 eura/t. Na tenderu je prvobitno ponuđeno 4 milion tona i to je još jedan uzrok sporog oporavka cijene uree.

Kineski izvoz uree je u zastoju, jer Peking trenutno uskraćuje svoje izvozne dozvole. I pored toga ponuda ostaje relativno velika, a potražnja slaba. Brazil i Evropa su zainteresovani za kupovinu malih količina. Pala je i cijena amonij nitrata kojeg Rusija isporučuje veoma jeftino.

U Njemačkim uvoznim lukama cijene uree je pala na 480 eura/t, što je za 10 eura manje nego prije sedam dana. Cijena amonij nitrata KAS-a je 350 eura/t, dok je za tonu tečnog amonij-nitrat-urea rastvora trebalo izdvojiti 310 eura. Za diamonij fosfat DAP je trebalo izdvojiti 620 eura/t.

Indija je smanjila subvencije za fosfate za 31 posto. Niža subvencija za DAP znači da trgovci neće moći uvoziti po istoj stopi kao ranije i očekuje se da će nova situacija rezultirati smanjenjem njegove cijene, piše agroklub.

Od juna do oktobra agencije i tržišne inspekcije Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko distrikta izvršile su 17 inspekcijskih kontrola koje su se zasnivale na administrativnoj provjeri uputstva za upotrebu, te oznaka i informacija na proizvodu, vizuelnoj kontroli proizvoda i laboratorijskom ispitivanju uzoraka, piše Bosnainfo.

Ukupno je kontrolisano devet modela roštilja, od kojih su kod svih utvrđene neusklađenosti, a one su se odnosile na nedostatak ručki na rešetkama roštilja, deformacije i pukotine na komponentama koje ugrožavaju upotrebu i bezbjednost.

Kod svih modela dubina odjeljka za gorivo je premala, na proizvodima nema propisanih upozorenja i piktograma, te uputstva za upotrebu koja ne sadrže sve potrebne informacije ili uopšte nisu priložena uz proizvode.

“Iako nijedan od kontrolisanih proizvoda ne predstavlja ozbiljan rizik za potrošače, na osnovu rezultata nadzora može se zaključiti da usklađenost roštilja na čvrsta goriva na tržištu BiH nije zadovoljavajuća”, ističu iz Agencije.

Iz Agencije skreću pažnju proizvođačima, uvoznicima i distributerima roštilja na čvrsta goriva da su dužni obezbijediti da ovi proizvodi ispunjavaju sve zahtjeve propisane u Zakonu o opštoj bezbjednosti proizvoda.

SARAJEVO – Agencija za nadzor nad tržištem BiH zajedno sa entitetskim inspekcijama vršila je nadzor roštilja na čvrsta goriva, a ocjena je da situacija nije zadovoljavajuća.

Naime, izvršeno je 17 kontrola koje su se zasnivale na administrativnoj provjeri uputstva za upotrebu te oznaka i informacija na proizvodu, vizuelnoj kontroli proizvoda i laboratorijskom ispitivanju uzoraka.

Ukupno je kontrolisano devet modela roštilja, od kojih su kod svih utvrđene neusklađenosti.

Neusklađenosti koje su utvrđene tokom ovog proaktivnog nadzora su nedostatak ručki na rešetkama roštilja, deformacije i pukotine na komponentama koje ugrožavaju upotrebu i sigurnost, dubina odjeljka za gorivo je premala, na proizvodima nema propisanih upozorenja i piktograma, te uputstva za upotrebu koja ne sadrže sve potrebne informacije ili uopšte nisu priložena uz proizvode.

“Poslovni subjekti su dobrovoljno ili po nalogu inspekcijskih organa povukli sa tržišta 9 modela roštilja u količini od 339 komada, od čega je 7 modela u količini od 82 komada uništeno”, saopšteno je iz Agencije.

Dodaju da usklađenost roštilja na čvrsta goriva na tržištu Bosne i Hercegovine nije zadovoljavajuća.

“Stoga skrećemo pažnju proizvođačima, uvoznicima i distributerima roštilja na čvrsta goriva da su dužni osigurati da ovi proizvodi ispunjavaju sve zahtjeve propisane u Zakonu o opštoj bezbjednosti proizvoda i standardu BAS EN 1860-1+A1:2019, a prije svega sve potrebne informacije i upozorenja za bezbjednu upotrebu proizvoda”, navode u Agenciji.

Objava Sa tržišta BiH povučeno 334 komada roštilja prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Kako biste opisali trenutni položaj žena na tržištu rada?

Stopa zaposlenosti žena u odnosu na ukupan broj radno sposobnog stanovništva u BiH iznosi 40%, dok je ova stopa u pogledu muške populacije 65%, što znači da je rodni jaz u BiH iznosi 25%. Prema podacima koje je na osnovu evidencije Agencije za posredničke, finansijske i informatičke usluge Republike Srpske, pripremila Privredna komora Republike Srpske, u Republici Srpskoj postoji 29% privrednih društava u vlasništvu žena u odnosu na ukupan broj registrovanih privrednih društava koji predaju finansijske izvještaje.

Kao što je ukazala Analiza „Polititike, akcije i privremene mjere za unaprjeđenje položaja žena u BiH“ koja je objavljena u okviru projekta „Forum žena za razvoj (WF4D)“, kojeg finansira i implementira Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), dugotrajna nezaposlenost je također problem, jer žene čine značajan udio dugotrajno nezaposlenih osoba. Poboljšanjem pristupa obukama i programima prekvalifikacije bi se značajno pomoglo radno neaktivnim ženama da ponovo uđu na tržište rada. https://www.undp.org/sites/g/files/zskgke326/files/2023-10/undp_wf4d_bhs_fin6.pdf

Statistike pokazuju da postoji određeni prostor za veći angažman žena u poslovnim aktivnostima bilo kroz osnovanje sopstvenih poslovnih subjekata, bilo kroz radni angažman u okviru postojećih, ali i da postoje brojni izazovi sa kojima se žene suočavaju na tržištu rada. Pored ličnih, subjektivnih ili porodičnih obaveza koje u većem dijelu na sebe preuzimaju žene, tu su i izazovi sticanja novih znanja u kontekstu brzih promjena koje se dešavaju u poslovnom svijetu, sa posebnim naglaskom na razvoj tehnologija, ali i finansijski izazovi u vezi sa obezbjeđenjem dovoljnih sredstava za održivo poslovanje.

Pored toga, veoma je bitno umrežavanje, koje predstavlja ključni faktor za jačanje žena u poduzetništvu i omogućava da žene budu svjesnije različitih mogućnosti djelovanja.

Savjet za preduzetništvo žena Privredne komore Republike Srpske, koji postoji više od 10 godina, 2019. godine, ocijenjen je  u studiji OECD (Small and Medium-Sized Enterprises Policy Index for WB and Turkey), kao jedini institucionalni primjer saradnje privatnog i javnog sektora u domenu preduzetništva žena.  Značajne su platforme UNDP-a kao što je Forum žena za razvoj i njena online Facebook zajednica Liderke za razvoj koje omogućavaju da se poduzetnice upoznaju i razmijene iskustva.

Za kreiranje povoljnijeg okruženja za veći angažman žena postoji i zakonski osnov propisan u Zakonu o ravnopravnosti polova BiH, kojim je definisano da se diskriminacijom ne smatra uvođenje, donošenje i provođenje privremenih posebnih mjera s ciljem otklanjanja postojeće neravnopravnosti, promovisanja jednakosti i zaštite ravnopravnosti polova. Ravnopravna zastupljenost polova postoji u slučaju kada je jedan od polova zastupljen najmanje u procentu 40% u organima javne uprave na svim nivoima odlučivanja, lokalnim samoupravama, javnim preduzećima i drugim subjektima javnog sektora.

Koje su glavne prepreke s kojima se žene suočavaju u postizanju ekonomske nezavisnosti?

Glavne prepreke u postizanju ekonomske nezavisnosti mogu se definisitai kroz nekoliko kategorija koje uključuju pristup kapitalu/finansijama, digitalne vještine i znanja, pristup tržištima i infrastrukturnu podršku za brigu o djeci.

Tu je i jedan veoma bitan segment prepreka koji obuhvata društvenu percepiju žene u svijetu rada. Iako niz zakona, među kojima su najznačajniji i zakoni o radu, sprečava bilo kakav oblik diskriminacije ili nejednakog tretmana žene, u praksi se i dalje dešava da se žena percipira kao manje poželjna zbog njenih porodičnih obaveza, pa čak i zbog drugačijeg mentalnog pristupa poslu i odlučivanju. Ove prepreke onemogućavaju puno učešće žena u ekonomskom, privrednom životu.

Barijere se javljaju i kada je riječ o pristupu kapitalu, odnosno finansijama. U našem društvu još uvijek, tradicionalno, vlasništvo nad nekretninama pripada najčešće muškim članovima porodice, tako da je žena u nemogućnosti da svoje poslovanje obezbijedi kroz vlasništvo na nekretninama. Ovo je bitan segment kad je u pitanju pristup finansijama kroz usluge banaka, ali i kroz programe podrške koje nude npr. međunarodne organizacije kroz različite projekte.

Informatička pismenost i komunikacione tehnologije su bitan preduslov osnaživanja žena, a u današnjem vremenu upravo ove tehnologije značajno olakšavaju pristup različitim informacijama, znanjima, promociji sopstvenih proizvoda i usluga, istraživanju tržišta, povezivanju i komuniciranju, što sve može biti u službi započinjanja ili razvoja posla.

Imajući u vidu široku pokrivenost internetom, kao i široku upotrebu mobilnih uređaja za komunikaciju, otvara se prostor za razvoj znanja i preduzetništva kroz podizanje nivoa informatičke pismenosti, usvajanje novih vještina i znanja koja su povezana sa modernim tehnologijama. Ovde je uvijek izazov kako doprijeti do svih kategorija žena kojima bi nova znanja pomogla u razvoju sopstvenih ideja, posebno u mjestima izvan gradskih centara, ali i tu se može doći do rješenja kroz saradnju i angažman različitih pružalaca ovih usluga i lokalnih samouprava, posebno mjesnih zajednica koje bi organizovale edukacije i animirale žene.

Da bi žene, koje su majke maloljetne djece, a to su priridno mlade žene u godinama kada najviše mogu pružiti porodici, društvu i radnom angažmanu, bile prisutne u punom kapacitetu na poslu, one moraju imati kvalitetnu podršku za brigu o njihovoj djeci i tu se naravno najprije misli na dječije vrtiće, kao profesionalni servis za brigu o djeci. Kasnije naravno slijede obrazovne ustanove u okviru redovnog sistema obrazovanja, koje takođe moraju biti na zadovoljavajućem nivou prenosa znanja i rada sa djecom tako da taj dio obaveza u odgojnom procesu ne bude većim dijelom preusmjeren na roditelje.

Opšti privredni ambijent takođe je od velikog značaja za veći privredni angažman žena, a obuhvata razna opterećenja poslovanja kroz poreska i neporeska davanja. Naš poslovni i poreski okvir ne pruža skoro nikakve olakšice za početak poslovanja u smislu poreskih i neporeskih oslobađanja za prvu/prve godine poslovanja. Postoje određena oslobađanja na lokalnom nivou za neke takse ili naknade koje su prihod opština, ali izostaje sistemsko rješenje prema kojem bi svaki novoregistrovani subjekt bio oslobođen određenih obaveza u početnim fazama poslovanja, a posebno bi to bilo značajno za animiranje većeg broja žena u poslovni svijet. Ove olakšice mogu se npr. odnositi i na poslodavce koji zapošljavaju veći broj žena u okviru svoje djelatnosti.

Kako se obrazovanje/usmjeravanje žena odražava na njihovu ekonomsku perspektivu? Koje mjere bi trebalo preduzeti kako bi se osiguralo da žene imaju jednaku pristup obrazovanju i profesionalnim razvojnim mogućnostima?

Obrazovanje formalno i neformalno, cjeloživotno učenje, usvajanje novih znanja i podizanje nivoa vještina od esencijalnog su značaja za razvoj društva i privrede, razvoj inovacija i inovativnih pristupa rješavanju društveno-ekonomskih problema i izazova. Obrazovanje, odnosno razni vidovi usavršavanja i sticanja znanja postali su esencija postojanja modernog vremena i zahtjevaju konstantno ulaganje i modernizaciju u skladu sa razvojem tržišta rada, ali i promjenama u privrednim tokovima kojima svjedočimo poslednjih decenija. Shodno tome, jednak pristup obrazovanju i profesionalnim razvojnim mogućnostima je potreba i u Bosni i Hercegovini, s tim da pored redovnog sistema obrazovanja koje se mora modernizovati u smislu kreiranja novih nastavnih planova i programa i uvođenja novih zanimanja, naglasak treba staviti i na brojne vidove neformalnog obrazovanja i usavršavanja ili osposobljavanja za potrebe primjene novih tehnologija, na šta ukazuje i UNDP Analiza „Polititike, akcije i privremene mjere za unaprjeđenje položaja žena u BiH“.

Dio procesa učenja moraju postati preduzetničke vještine, ljudska prava i izgradnja društva jednakih kada je riječ o pristupu javnim uslugama, upravljanju prirodnim i društvenim resursima, kako bi se obezbijedila odgovornost svih u lancu privređivanja, učenja, donošenja odluka i saradnje. S tim u vezi vraćamo se na pitanje koalicija i umrežavanja i u navedenom kontekstu značajna je Koalicija za rod i klimu podržana od strane UNDP-a u saradnji sa Agencijom za ravnopravnost polova BiH i UN Women u okviru globalne inicijative Generacija za ravnopravnost koja pravi sinergije između pitanja roda i okoliša i kreira prostor za dijalog oko ključnih pitanja. Na ovaj način promovišemo kolektivni ženski potencijal i podržavamo međusobnu saradnju u različitim sferama, uključujući podršku ženama u oblastima koje tradicionalno nisu bili namijenjene ženama, kao što je ulaganje u održiv sektor energije i raspolaganje resursima.

Također, podrška događajima poput konferencija, treninga, sajmova, poslovnih susreta uveliko olakšava dostupnost neophodnih informacija, ali i povezivanje preduzetnica koje ima multiplicirajući efekat na svako pojedinačno poslovanje. Uloga medija ne treba biti zanemarena jer su mediji ti koji često utiču na kreiranje mišljenja javnog mnjenja, na donosioce odluka i najšire dotiču zainteresovanu javnost u pogledu značajnih tema.

Na koji način tehnološke promijene i digitalizacija utiču na ekonomsko osnaživanje žena i generalno učešće žena na tržištu rada? Kako možemo osigurati da žene imaju pristup digitalnim alatima i veštinama koje su neophodne za savremeno tržište rada?

Podizanje digitalne pismenosti olakšava pristup informacijama, novim znanjima, idejama i tržištima. Digitalizacija i tehnološke promjene dobijaju sve veći značaj i postaju neizostavan dio života i obavljanja poslovnih aktivnosti, a primjena tehnologija omogućava uključenost većeg broja stanovništva u sve procese.Da bi se ovo moglo ostvariti, društvo i obrazovne ustanove se moraju fokusirati na inoviranje programa učenja i na najmlađe uzraste kako bi osigurali da sutra imamo obrazovane, odgovorne i građane koji znaju i poštuju ljudska prava.

Organizacije za podršku privredi, kao što je to privredna komora, organi uprave, lokalne zajednice, nevladine organizacije, javna preduzeća i mnogi drugi odgovorni za kreiranje uslova života i poslovanja u našoj zemlji, svako u okviru svoje nadležnosti, može pružiti informacije i usluge edukacije sa ciljem uključivanja i osnaživanja žena i to po principu rada na terenu, kako bi se na najbolji mogući način prenijelo neophodno znanje i razvile vještine korištenja novih tehnologija u poslovne svrhe.

Odlični primjeri podrške su ustanove za obrazovanje odraslih koje kandidate osposbljavaju za nova znanja, koja su im javno priznata, kao i programi podrške osposobljavanju, prekvalifikaciji i dokvalifikaciji. Ono što je nužno jeste da ovi programi podrške imaju sistemski pristup, obezbijeđena sredstva u budžetu i da su dostupna u kontinuitetu.

Bitno je istaći i da je Bosna i Hercegovina na začelju ljestvice u Evropi kada je riječ o korištenju informaciono-komunikacionih tehnologija i u digitalnim vještinama, zbog čega ulaganje u ove oblasti, kako u privatnom, tako i u javnom sektoru treba biti jedan od prioriteta.

Koje politike ili inicijative bi vlade i organizacije trebalo da implementiraju kako bi se podstaklo ekonomsko osnaživanje žena? Kako se te politike mogu prilagoditi različitim socioekonomskim kontekstima?

Vlade kroz regulisanje uslova poslovanja, strateške dokumente, propise i planove stvaraju okvir za privredni rast i angažman svog stanovništva i njegov doprinos rastu i razvoju društva i privrede.

Strategija podrške preduzetništvu žena je krovni dokument koji treba da prati akcioni plan, a mjere i aktivnosti moraju imati svoju refleksiju u javnim budžetima, kako bi svaka od tih mjera mogla biti i realizovana. Jednako je značajno kontinuirano praćenje realizacije strateških dokumenata i planova, evaluacija efekata realizovanih mjera i njihovo stalno unapređenje kako bi polučile najbolje rezultate.

Preduslov za izradu sveobuhvatnog dokumenta čiji je cilj podrška razvoju preduzetništva žena, podrazumijeva preciznu statistiku u pogledu broja žena koje imaju svoje poslovne subjekte, djelatnosti u kojima su najzastupljenije, broju žena na rukovodećim i upravljačkim pozicijama u poslovnim subjektima, prihodima i proizvodima i uslugama koje stvaraju, izvozu, stepenu razvijenosti poslovanja i potrebama u pogledu daljeg razvoja posebno u oblasti digitalizacije, održivog poslovanja i uključivanja u međunarodne lance snabdijevanja.

Posmatrano iz ugla aktera na privrednoj sceni, odgovornost za unapređenje jednakosti u pogledu uslova rada, leži i na samim poslovnim subjektima koji unutar svojih organizacija stvaraju okruženje povoljno za angažman žena. Postoje različiti načini da se osigura ravnopravan pristup tržištu rada i zaposlenju, počev od poštovanja zakona do primjene npr. UN principa osnaživanja žena koji su dio UN ciljeva održivog razvoja.

Navedeno je i u vezi sa UNDP BiH Gender strategijom i akcionim planom 2021-2025. koji pružaju lokaliziranu mapu puta za postizanje ciljeva postavljenih u globalnoj Strategiji za ravnopravnosti spolova UNDP-a 2022-2025. Imajući u vidu širi globalni kontekst Agende za održivi razvoj 2030. i strateške ciljeve UNDP-a kada je u pitanju saradnja sa organizacijama civilnog društva, ova strategija podupire ciljeve koji su artikulisani u UNDP BiH Programskom dokumentu (CPD), među kojima se ističu pitanja visokog nivoa nezaposlenosti žena i učešća žena na tržištu rada.

U svjetlu svjetskog i evropskog usmjerenja na stvaranje održivosti u svim aspektima poslovnog i društvenog života, koje postaje dio nacionalnih i EU propisa, navedeni principi postaju sve značajniji, a njihova primjena obligatorna, dok prakse poslovnih subjekata podliježu novim vidovima odgovornosti i analize u pogledu učešća u međunarodnim poslovnim partnerstvima.

(Analiziraj.ba)

Bivši glavni savjetnik Billa Gatesa naglo se popeo na listi najbogatijih ljudi na svijetu i uskoro bi mogao prestići svjetski poznatog suosnivača Microsofta i svog bivšeg šefa.

Ballmerovo bogatstvo poraslo je za oko 29 milijardi dolara ove godine, dosežući otprilike 115 milijardi dolara, što ga svrstava na peto mjesto na Bloomberg Billionaires Indexu.

Balmer zaostaje šest milijardi dolara za Gatesom, koji je četvrti s bogatstvom od 121 milijardu dolara.

Prema Bloombergu, Ballmer je trenutačno bogatiji od Larryja Ellisona (114 milijardi dolara), Warrena Buffetta (111 milijardi dolara), Larryja Pagea (110 milijardi dolara), Marka Zuckerberga (108 milijardi dolara) i Sergeya Brina (105 milijardi dolara).

Ballmer se pridružio Microsoftu 1980. kao asistent Gatesu, no zapravo je radio kao glavni menadžer. Prvo  je dogovorio osnovnu plaću od 50.000 dolara plus 10 posto udjela u rastu dobiti koji je generirao, ali kada je njegov udio u profitima postao prevelik, pristao je zamijeniti uslove  za značajan udio u vlasništvu tvrtke.

Pouzdani Gatesov savjetnik postupno je napredovao i postao izvršni direktor Microsofta 2000. godine. Funkciju je napustio 2014. s 333 milijuna dionica ili četiri posto vlasništva tvrke. Bloomberg pretpostavlja da je većinu tih dionica zadržao, što mu danas daje poziciju vrijednu više od 100 milijardi dolara.

Tokom godina prikupio i milijarde dolara dividendi.  Ballmerovo bogatstvo ove godine poraslo je djelomice zbog procvata umjetne inteligencije, što je podiglo cijenu Microsoftovih dionica. Investicija tog računalnog diva u OpenAI, roditeljsku tvrtku ChatGPT-a, ovog proljeća potaknula je nade da Microsoft može poremetiti dominantnu poziciju Googleova vlasnika, tvrtke Alphabet, u pretraživanju interneta, što je dovelo do rasta cijene Microsoftovih dionica za 38 posto u posljednjih 10 mjeseci.

Važno je naglasiti da je Ballmer iznimka među 10 najbogatijih ljudi na Bloombergovom popisu bogatih. Elon Musk, Bernard Arnault, Jeff Bezos i ostali duguju svoje bogatstvo udjelima u tvrtkama koje su osnovali ili još uvijek vode, dok Ballmer nije osnivač niti trenutni izvršni direktor Microsofta.

(Kliker.info-agencije)