Kategorija: Vijesti

  • Kako je propala Fincijeva kreditna organizacija: Kamate išle preko 48 posto

    Kako je propala Fincijeva kreditna organizacija: Kamate išle preko 48 posto

    Informacija koju je jutros objavio BiznisInfo.ba da je Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine donijela rješenje o oduzimanju dozvole za rad mikrokreditnoj fondaciji “Melaha” Sarajevo, odijeknula je u javnosti.

    Kako smo pisali, odlukom Upravnog odbora “Melahe”, ostatak imovine se nakon izmirenja obaveza, raspoređuje na drugu mikrokreditnu organizaciju. Direktor “Melahe” je Jakob Finci.

    Iako u rješenju Agencije nije navedeno zbog čega se oduzima dozvola, podaci o poslovanju jasno pokazuju da je ova kreditna organizcija izgubila smisao jer je godinama poslovala negativno bilježeći ogromne gubitke i pad vrijednosti aktiva.

    Fondacija je, zapravo, nekada poslovala pozitivno, imala je aktivu od oko 1,2 miliona KM i plasmane u stotinama hiljada KM godišnje. No, bila je na zlom glasu kao kreditna organizacija sa najvećim kamatama, piše BiznisInfo.ba.

    Prema podacima iz 2018. godine, MKO Melaha je imala najveće kamate u cijelom finansijskom sketoru i u one su, prema tadašnjim podacima, iznosile u prosjeku 41,85 posto. Prosječne kamate na dugoročne kredite u Melahi, prema tim podacima, bile su čak 48,21 posto. Riječ je, dakle, o prosječnim kamatama, što znači da je bilo i onih iznad spomenutog procenta.

    Nije poznato da li je to razlog konstantnog pada plasmana i aktive ove organizacije koje je posljednjih godina tonula i u sve veći gubitak. Na kraju je došla do toga da ove godine nije imala plasmana i imala je aktivu od samo 151 hiljadu maraka.

    U prošloj godini je “Melaha” imala gubitak od 225 hiljada KM, a plasmane od svega 94 hiljade maraka. Godinu prije toga plasmani su bili 356 hiljada KM, a gubitak 91 hiljadu maraka.

    Godine 2020. plasmani su bili 640 hiljada maraka a gubitak 108 hiljada, a godinu prije toga su plasmani bili 801 hiljadu KM, a finansijski rezultat pozitivan u iznosu od 3 hiljade. Aktiva je tada bila 1,22 miliona KM.

    Dakle, vidljivo je da upravo od 2019. godine kola kreću nizbrdo.

    Poznato je da mikrokreditne organizacije daju novac građanima koji ne mogu ispuniti uslove za dobijanje kredita od banaka, a što za posljedicu ima često previsoke kamate jer je i rizik znatno veći. U ovom slučaju to se očito nije pokazalo kao isplativ model.

    “Melaha” je počela s radom 1997. godine u okviru La Benevolencije, a kasnije se konstituisala kao mikokreditna organizacija. Kapital u osnivanje “Melahe” je uložila Jevrejska opština u Sarajevu.



    (Pressmedia)

  • U TK planirane javne investicije vrijednosti 433 miliona KM

    U TK planirane javne investicije vrijednosti 433 miliona KM

    Na danas održanoj sjednici Vlada je utvrdila Program javnih investicija Tuzlanskog kantona 2024-2026. godine.

    Program se sastoji od pregleda ukupnih ulaganja u kandidovane projekte i pregleda ulaganja u projekte u implementaciji po sektorima i po lokacijama, a pripremljen je na osnovu podataka o projektima koji su Ministarstvu privrede dostavila ministarstva i gradovi i općine u Tuzlanskom kantonu.

    Ukupna planirana vrijednost svih projekata iznosi 433.121.899 KM, od čega se 143.151.654 KM odnosi na 95 kandidovana projekta i 289.970.245 KM na 45 projekta u implementaciji.

    U Program su uključena ukupno 73 projekta (12 projekata u implementaciji i 61 kandidovani projekat koje su kandidovale nedovoljno razvijene, nerazvijene i izrazito nerazvijene jedinice lokalne samouprave u Tuzlanskom kantonu), u skladu sa Zakonom o podršci nedovoljno razvijenim, nerazvijenim i izrazito nerazvijenim jedinicama lokalne samouprave u Tuzlanskom kantonu, a vezano za program podrške nedovoljno razvijenim, nerazvijenim i izrazito nerazvijenim jedinicama lokalne samouprave u Tuzlanskom kantonu, što je za 42 projekta više u odnosu na Program javnih investicija Tuzlanskog kantona 2023-2025. godina.

    Kantonalna ministarstva predložila su 34 projekata (10 u implementaciji i 24 kandidovana), a gradovi i općine 106 projekata (35 u implementaciji i 71 kandidovani).

    Planirano je da će u periodu 2024-2026. godina za realizaciju projekata biti utrošeno ukupno 156.500.391 KM, što je za cca. 56,4 miliona KM više u odnosu na prethodni planski period. Od ovog iznosa, za projekte u implementaciji planiran je iznos od 92.457.339 KM, što je za cca. 15,3 miliona KM više u odnosu na prethodni planski period, dok je za kandidovane projekte planirano 64.043.052 KM, što je za cca. 41,1 milion KM više u odnosu na period 2023-2025. godina.

    Pregledom i analizom kandidovanih projekata i projekata u implementaciji utvrđeno je da se svi uvršteni projekti mogu dovesti u vezu sa strateškim ciljevima i strateškim prioritetima iz Strategije razvoja Tuzlanskog kantona za period 2021-2027. godina, što u suštini potvrđuje opredijeljenost Vlade Tuzlanskog kantona i jedinica lokalne samouprave, da ovakvim pristupom doprinesu optimalnoj usaglašenosti razvojnog investicijskog planiranja n Tuzlanskom kantonu.

    Program javnih investicija Tuzlanskog kantona 2024-2026. godina će se koristiti kao osnova kod izrade Budžeta Tuzlanskog kantona za 2024. godinu, kao i narednog trogodišnjeg Dokumenta okvirnog budžeta Tuzlanskog kantona koji obuhvata planski period 2024-2026. godina.

    Također Vlada je danas prihvatila i Izvještaj o radu Komisije za izradu programa javnih investicija Tuzlanskog kantona za period mart 2023 – septembar 2023. godine.



    (Pressmedia)

  • Fiat ušao u novi biznis, nema veze s automobilima

    Fiat ušao u novi biznis, nema veze s automobilima

    Fiat, italijanska marka automobila najpoznatija po svojim malenim automobilima u retro stilu, otvara svoju stambenu zgradu u New Yorku i apartmani će uskoro biti u prodaji.

    Iako Fiat nije prva automobilska firma koja je svoje ime stavila na stambenu kulu, to se dosad češće povezivalo s markama luksuznih automobila kao što su Aston Martin, Porsche i Bentley. I s mjestima poput sunčane Južne Floride.

    Rezidencije Fiat House bit će na daleko pragmatičnijoj lokaciji, blizu zapadnih prilaza mostu George Washington u Fort Leeju, New Jersey.

    Most, priznat kao najprometniji na svijetu, prelazi rijeku Hudson od New Jerseya do gornjeg Manhattana.

    Fiat trenutno nudi samo mali SUV 500X u SAD-u, ali poznati subkompaktni model 500 u retro stilu vratit će se sljedeće godine u svojoj novoj električnoj verziji, 500e.

    Stanovnici Fiat Housea imat će pristup floti električnih automobila Fiat 500e za dijeljenje automobila, prema najavi Fiata i UNLMTD Real Estate.

    Zgrada će sadržavati više od 300 stambenih jedinica, od garsonjera do dvosobnih, od kojih su neke namještene, stoji u najavi. Firme još nisu objavile cijene jedinica, ali planiraju otvaranje početkom sljedeće godine.

    Osim mosta u New Yorku, UNLMTD Real Estate, Fiatov partner u projektu, također reklamira pristup ovog područja stazama za šetanje u Palisades Interstate Parku s pogledom na rijeku. Zgrada će biti napravljena imajući na umu Fiatov “dizajnerski etos”, stoji u najavi.



    (Pressmedia)

  • Hercegovci prave dijelove za Airbusove avione

    Hercegovci prave dijelove za Airbusove avione

    Zanimljivo je da je na čelu firme Marko Andrijanić, čiji je otac Ratimir, pokretač kompanije, rodom iz Gruda.

    Nakon Njemačke, u kojoj su izgradili ime u tvornici koja proizvodi komponente interijera putničkih i poslovnih aviona, a u koju su povukli brojne Hercegovce, tvornicu su pokrenuli i u Vukovaru, a sada je dodatno šire.

    “U 90 posto Airbusovih aviona su dijelovi koji su prošli kroz proizvodni proces naše firme. U Vukovaru ćemo u idućem razdoblju otvoriti najmanje dodatnih 100 radnih mjesta čime bi do sredine 2025. godine u pogonu u Vukovaru radilo oko 150 djelatnika”, rekao je direktor i vlasnik firme Enikon Aerospace Marko Andrijanić za Večernji list.

    Enikon Aerospace danas zapošljava oko 500 radnika na proizvodnim lokacijama u Hrvatskoj, Mađarskoj i Njemačkoj, pišu Nezavisne.

    (Haber.ba)

  • Nagrada Sparkasse Banke „Zlatno S za najbolji rad iz ekonomije i bankarstva“

    Nagrada Sparkasse Banke „Zlatno S za najbolji rad iz ekonomije i bankarstva“

    BANJALUKA – Mogućnost prijava za nagradu Sparkasse Banke „Zlatno S za najbolji rad iz ekonomije i bankarstva“ je još uvijek otvorena. Ovo je drugi ciklus nagrade koju je Sparkasse Banka uspostavila sa šest javnih ekonomskih fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Tuzli, Zenici, Banja Luci, Bihaću i Sveučilišta u Mostaru.

    Cilj programa je da se kreira konstruktivan spoj akademske i bankarske zajednice, potaknu mladi ljudi na promišljanje novih empirijskih i naučnih rješenja za održiv razvoj ekonomije BiH, i konačno da se ta rješenja promovišu, publikuju i otvaraju prilike za njihovu primjenu.

    Za nagradu se mogu nominovati visoko stručni radovi koji nude empirijska, istraživačka ili analitička potkrijepljena rješenja za izazove ili bolje iskorištavanje potencijala ekonomije i bankarstva u Bosni i Hercegovini. Radovi mogu obrađivati bilo koju oblast ekonomije i bankarstva, a ove godine je fokus na novim ekonomskim konceptima te su poželjne teme održive i cirkularne proizvodnje.

    Aplicirati mogu članovi akademske zajednice, studenti, magistranti ili doktoranti ekonomskih fakulteta, menadžeri kompanija iz realnog i javnog sektora te stručnjaci, analitičari i istraživači iz ovih oblasti.

    Radove će ocjenjivati i selektovati šestočlana komisija renomiranih članova akademske zajednice prof. dr.sc. Željko Šain, prof. dr.sc. Meldina Kokorović-Jukan, prof. dr.sc. Igor Živko, prof. dr.sc. Dejan Mikerević, prof. dr.sci. Dijana Vuković i prof. dr.sc. Dženan Kulović.

    Informacije o procesu i formalnim zahtjevima nagrade „Zlatno S za najbolji rad iz ekonomije i bankarstva“ se mogu pronaći na web stranici Sparkasse Banke na linku https://www.sparkasse.ba/bs/press/zlatno_s_

    PR

    Objava Nagrada Sparkasse Banke „Zlatno S za najbolji rad iz ekonomije i bankarstva“ prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Apsurdni podaci: BiH nedostaje oko 30 hiljada radnika, a 180 hiljada je nezaposlenih!

    Apsurdni podaci: BiH nedostaje oko 30 hiljada radnika, a 180 hiljada je nezaposlenih!

    Procjene kažu da Bosni i Hercegovini trenutno nedostaje oko 30 hiljada radnika različitih zanimanja. Poslodavci potrebu za radnom snagu sve više nadomještaju uvozom radnika iz inostranstva. Situaciju apsurdnom čini činjenica da se to dešava u državi koja ima gotovo 180 hiljada nezaposlenih.

    U privredi BiH gotovo da nema branše koja se ne suočava sa problemom nedostatka radne snage. Najizraženije je u sektorima građevinarstva, tekstilne, prerađivačke industrije. Sve teže se pronalazi radna snaga i u ugostiteljstvu i sektoru transporta, izvijestio je BHRT.

    To i ne iznenađuje jer su plate u ovim branšama ispod prosjeka, zbog čega radna snaga odlazi u zapadne zemlje gdje su za iste poslove plaćeni i četverostruko više. Svjesni su toga i poslodavci, zbog čega uporno zagovaraju potrebu smanjenja opterećenja na cijenu rada.

    “Ideja je bila da se plate u kratkom roku već od narednog mjeseca od dana usvajanja zakona da se plate povećaju za iznose od 400 KM a da bi poslodavci za taj iznos razlike bili oslobođeni plaćanja dijela poreza i doprinosa. No na žalost tada smo dobili obrazloženje kako nema potrebe da se to radi jer uskoro u proceduru ide set fiskalnih propisa i izgubili smo čitavu godinu. Do toga nije došlo”, rekao je Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca FBiH, za BHRT.

    U Federaciji BiH, prema nekim procjenama, u deficitarnim branšama nedostaje oko 20.000 radnika, u Republici Srpskoj oko 10.000 radnika, zbog čega je povećana potreba za uvozom radne snage.

    “Prošle godine podatak od Zavoda za statiskiku i Zavoda za zapošljavanje je da negdje između 1400 i 1500 radnih dozvola je izdato za strane državljane. Tu je najviše radnika iz Srbije, Turske, Indije, Bangladeša, Pakistana, Nepala. To će nekako postati naša svakodnevica”, rekao je Dejan Rauš, Privredna komora RS.

    Trend uvoza radne snage u BiH je, čini se, tek u povojima u odnosu na susjedne zemlje. Srbija već ima oko 60.000 stranih radnika dok je Hrvatska uvezla duplo više radnika iz inostranstva. S obzirom na potrebe tržišta rada, nisu optimistične prognoze ni za BiH.

    “U BiH ima svega 3000 do 4000 radnih dozvola i mi smo tek na početku, Gdje god imate potrebe za takvim psolovima, oni dolaze. Veći dio njih danas radi na crno obzirom da iz Turske mogu dolaziti na turističke vize pa rade na 3 mjeseca pa odu pa se vrate dok iz zemalja Indije, Bangladeša ne mogu doći bez vize nego imate proces koji je dosta dugačak i finansijski nije nimalo jeftino”, kaže Saša Trivić, Unija udruženja poslodavaca RS.

    U Privrednoj komori nemaju podatke o tome da li je bilo slučajeva zatvaranja firmi zbog nedostajuće radne snage, ali kažu da su zbog takve situacije neki privrednici primorani smanjiti obim proizvodnje.

    “Svakako jedan od problema koji će biti sve izraženiji je nedostatak profesionalnih vozača od kako je Njemačka odobrila naše vozačke, Nisu usklađene upisne politike sa tržištem rada. tu se trebaju uraditi opsežne analize da se vidi kakvo je stanje”, ističe Dejan Rauš, Privredna komora RS.

    Poslodavci kažu da su im vezane ruke dok se država ne odrekne јеdnog dijela koji ubire kroz poreze i doprinose, prenosi Biznis info. Trenutno, kažu, radnik zarađuje jednu platu za sebe i gotovo još jednu za državu.



    (Pressmedia)

  • IRB prodaje propali kredit zbog kojeg se sudilo Džombiću

    IRB prodaje propali kredit zbog kojeg se sudilo Džombiću

    BANJALUKA – Kredit zvorničke „Energolinije“ od 19,4 miliona maraka zbog kojeg se sudilo bivšem premijeru Republike Srpske Aleksandru Džombiću ponuđen je na prodaju kao i brojni drugi nenaplativi krediti iz Fonda za razvoj i zapošljavanje vrijedni 180 miliona maraka.

    Foto: Alumina

    Ovu informaciju za CAPITAL je potvrdio direktor Investiciono – razvojne banke (IRB) RS Dražen Vrhovac.

    Taj kredit se kod nas vodi kao dospio, a nenaplaćen i dio je NPL-a (nekvalitetni krediti) koji je ponuđen u nedavno objavljenom javnom pozivu“, kaže on ne otkrivajući ko se u ovoj priči pojavljuje kao potencijalni kupac.

    On navodi da je presudom Vrhovnog suda Republike Srpske zvornička „Alumina“ kao jemac i dalje u obavezi da vrati ovaj kredit.

    „Alumina“ je, da podsjetimo, vratila 6,2 miliona maraka ovog kredita, ali je prestala da ga plaća kada je u „Energoliniji“ otvoren stečaj.

    Oni su zatim tužili IRB, koji im je, nakon sudske presude, vratio novac. Vrhovac kaže da drugog izbora nije bilo.

    „“Alumina“ je dobila prvostepenu i drugostepenu presudu na osnovu koje smo imali rok od 30 dana da uplatimo sredstva koja smo prihodovali po osnovu naplate kredita od njih kao jemca. Novac smo uplatili, ali smo podnijeli apelaciju i cijeli postupak ide ispočetka“, kaže Vrhovac.

    Ranije, početkom ove godine, predsjednik Upravnog odobora „Alumine“ Zoran Stevanović je za CAPITAL kazao da je ovo preduzeće spremno da pod određenim uslovima vrati kredit i da se postigne dogovor mimo suda.

    Međutim, do objave ovog teksta nismo uspjeli da ga dobijemo na telefon kako bi nam rekao da li se od tog odustalo.

    Inače, „Energolinija“ je kredit dobila za zamjenu kotla i promjenu energenta u fabrici kako bi pojeftinila proizvodnju, ali je dobar dio kredita nenamjenski utrošen.

    Republičko javno tužilaštvo je smatralo da ovo preduzeće nije imalo uslove da uopšte dobije kredit zbog čega je bivšeg premijera Džombića optužilo za zloupotrebu položaja.

    Oni su tvrdili da je Džombić kao predsjednik velikog kreditnog odbora u IRB-u znao za tu činjenicu, ali da je i pored toga vršio pritisak na upravu banke da se kredit odobri.

    Međutim, sud je Džombića prošle sedmice oslobodio krivice.

    Izričući presudu sudija Dragan Uletilović je rekao da nije postojao umišljaj i namjera optuženog te da je postupao u najboljoj namjeri.

    CAPITAL: D. Tovilović

    Objava IRB prodaje propali kredit zbog kojeg se sudilo Džombiću prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Prihodi od indirektnih poreza veći za 588 miliona KM

    Prihodi od indirektnih poreza veći za 588 miliona KM

    BANJALUKA – Prihodi od indirektnih poreza za 10 mjeseci ove godine iznosili su osam milijardi i 800 miliona KM i veći su za 588 miliona KM ili 7,15 odsto nego u istom periodu lani, saopšteno je iz Uprave za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH.

    Foto: Capital.ba

    Iz UIO navode da je samo u oktobru prikupljeno 935 miliona KM indirektnih poreza ili za 72 miliona KM više u odnosu na isti mjesec prošle godine.

    “Nakon što je UIO u 10 mjeseci privredi vratio milijardu i 791 milion KM povrata PDV-a, neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u periodu januar-oktobar, a to su država, entiteti i Brčko distrikt, iznosili su 7,8 milijardi i veći su za 508 miliona KM u odnosu na prihode koje su sa Jedinstvenog računa korisnici dobili za isti period 2022. godine”, dodaje se u saopštenju.

    Za finansiranje institucija BiH u periodu januar-oktobar raspoređeno je 849 miliona KM, i to Federaciji BiH tri milijarde i 807 miliona KM, Republici Srpskoj dvije milijarde i 96 miliona KM i Brčko distriktu 212 miliona KM.

    Po osnovu posebne putarine za izgradnju auto-puteva, te izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva, FBiH je dobila dodatnih 186 miliona KM, Republika Srpska 123 miliona KM i Brčko distrikt 6,3 miliona KM. Srna

    Objava Prihodi od indirektnih poreza veći za 588 miliona KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • I ove godine vrijedni pokloni od Atos banke za najmlađe sugrađane

    I ove godine vrijedni pokloni od Atos banke za najmlađe sugrađane

    BANJALUKA – Obilježavajući Svjetski dan štednje Atos banke i ove godine za najmlađe sugrađane   omogućila je vrijedne poklone. Naime svim bebama rođenim na teritoriji Republike Srpske na dan 31.oktobar – Svjetski dan štednje Atos banka poklanja štedne knjižice sa početnim novčanim ulogom od 100 KM na štednom računu, a porodiljama poklon u vidu uređaja koji će im zasigurno biti od koristi u prvim mjesecima sa bebom.

    FOTO: Atos bank/Ustupljena

    “Veliko nam je zadovoljstvo što svake godine, već tradicionalno ovaj nama važan datum obilježavamo sa našim najmlađim sugrađanima i njihovim roditeljima. Svi vrlo dobro znamo da dolazak prinove u jednu porodicu predstavlja jedan od najsrećnijih trenutaka. Svake godine Atos banka se trudi da kroz ovaj simboličan gest ovaj dan roditeljima učini još radosniji,. Na ovaj način takođe podsjećamo da odgovornim odnosom prema novcu i štednjom stvaramo sigurnu budućnost upravo za ove mališane koji su tek stigli na ovaj svijet.” izjavila je Karolina Karalić, rukovodilac Službe marketinga i komunikacije Atos banke.

    Iz UKC RS već godinama cijene podršku Atos banke a poklone je ispred UKC-a primila Vesna Ećim Zlojutro, načelnica Klinike za ginekologiju i akušerstvo UKC RS.

    Želim ovom prilikom da se zahvalim Atos banci što je sve ove godine uz nas, i što čine ovaj lijep gest darivanja beba rođenih na dan 31.oktobar. Na ovaj način su dodatno uljepšali ovaj dan roditeljima i mališanima. Svake godine zajedno skrećemo pažnju na značaj štednje, kao i na to da su najmlađi stanovnici Republike Srpske ujedno i najvažniji.” izjavila je Ećim Zlojutro. P. R.

    Objava I ove godine vrijedni pokloni od Atos banke za najmlađe sugrađane prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • IZUZETNO USPJEŠNO POSLOVANJE CENTRALNE BANKE BIH U 2023.

    IZUZETNO USPJEŠNO POSLOVANJE CENTRALNE BANKE BIH U 2023.

    [ad_1]

    Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) i u 2023. godini uspješno je ispunila svoj zakonski mandat i definisane zadatke, a, prije svega, održala je  monetarnu stabilnost u zemlji uprkos izuzetno složenim uslovima rada na finansijskim tržištima.

    Ostvareni rezultati prezentovani u sažetim finansijskim izvještajima za period 01.01.-30.09.2023. godine, ukazuju na to da će 2023. godina biti historijska po ostvarenom rezultatu poslovanja od uspostavljanja CBBiH, odnosno u svih 26 godina njenog rada.

    Upravno vijeće CBBiH na svojoj  redovnoj sjednici održanoj 30. oktobra usvojilo je navedene sažete finansijske izvještaje, koje je u skladu sa odredbom čl. 64. Zakona o CBBiH dostavilo Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.

    • Nakon pravovremenog i izuzetno uspješnog restrukturiranja portfolija naših deviznih rezervi u skladu sa promjenama politike u eurozoni, CBBiH je ostvarila sljedeće rezultate zaključno sa 30. septembrom ove godine: neto dobit za period je iznosila 173 miliona KM (25,9 milona KM 31. decembra 2022.); ukupni kapital 811 hiljada  KM  (545 hiljada KM 31. decembra 2022.);  koeficijent  pokrića valutnog odbora je iznosio 104,73 posto (102,89 posto 31.12.2022.), a neto devizne rezerve  15,91 milijardu KM  (16,06 milijardi KM 31.12.2022.) – saopćeno je iz CBBiH.

    (Press)

    Hayat.ba