Kategorija: Vijesti

  • Banjalučki „Vodovod“ uduplao gubitak

    Banjalučki „Vodovod“ uduplao gubitak

    BANJALUKA – Preduzeće „Vodovod“ je u trećem kvartalu poslovalo sa minusom od skoro milion maraka, što je gotovo duplo više u odnosu na isti period lani kada je gubitak iznosio 497.109 KM.

    Izvor: Gerila.info

    U izvještaju o poslovanju ovog preduzeća za prvih devet mjeseci 2023. godine je navedeno da su prihodi iznosili 15,2 miliona KM, a rashodi 16,1 milion KM, što je imalo za rezultat minus od 915.375 KM.

    Uvećani su troškovi plata i naknada i iznosili su 8,6 miliona KM, što je za 1,3 miliona KM više u odnos na isti period lani (7,2 miliona KM).

    Prosječan broj zaposlenih u preduzeću „Vodovod“ je na kraju septembra ove godine iznosio 378 što je za 16 više u odnosu na isti period prošle godine kada su imali 362 radnika.

    Gubitak „Vodovoda“ je skoro dva puta veći u odnosu na isti period lani kada je minus iznosio 497.109 KM, na prihode od 13,6 miliona KM i rashode od 14,1 miliona KM.

    Ove cifre pokazuju da povećanje cijene vode koje je odobrila lokalna vlast u Banjaluci u nije pomoglo da se finansijska situacija ovog preduzeća popravi.

    Takođe, nisu ostvarene ni procjene v.d. direktora ovog preduzeća Predraga Dudukovića koji je ranije za CAPITAL rekao da će se efekti povećanja cijena vode i kanalizacije „pokazati kasnije“.

    Preliminarne brojke pokazuju da će na kraju devet mjeseci biti bolji rezultati nego što su bili na pola godine“, rekao je tom prilikom Duduković.

    Kako je ranije objavio CAPITAL prihodi ovog preduzeća su u prvih šest mjeseci iznosili 9,6 miliona KM, a rashodi 10,5 miliona KM, što je dovelo do minusa od 927.630 KM.

    Zadnji finansijski izvještaj „Vodovoda“ pokazuje da se poslovanje preduzeća nije značajnije popravilo.

    Podsjećamo, Skupština grada Banjaluka je ovom komunalnom preduzeću odobrila povećanje cijene njihovih usluga u martu ove godine uz obrazloženje da će se time smanjiti negativni efekti poslovanja ovog preduzeća.

    Tako je odobreno poskupljenje vode za 12 odsto, pa građani od aprila plaćaju 1,05 KM sa PDV po metru kubnom.

    Osim toga, vraćena je i naplata naknade za mjerno mjesto koja iznosi 1,4 KM sa PDV-om mjesečno.

    Tom prilikom je aktuelna administracija objasnila da je to poskupljenje neophodno kako bi se obezbijedio dodatni priliv novca „Vodovodu“, kako bi ovo preduzeće bolje poslovalo. Ako se uzmu u obzir gore navedeni rezultati to se nije dogodilo.

    CAPITAL: V. P.

    Objava Banjalučki „Vodovod“ uduplao gubitak prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Suljagići iz Lukavca imaju 100 magaraca: Litar mlijeka 80 KM

    Suljagići iz Lukavca imaju 100 magaraca: Litar mlijeka 80 KM

    Litar mlijeka košta 80 KM, a posebno je aktuleno tokom ove jeseni zbog toga što pomaže u suzbijanju alergija.

    Prije pet godina porodica Suljagić počela je proizvoditi magareće mlijeko. Trenutno imaju 70 velikih i 40 malih magaraca.

    – Muške prodajemo, ženske ostavljamo. One koje su se izmuzle, mijenjamo sa čobanima nomadima jer njima mogu koristiti za nosanje stvari. One mliječne ostavljamo za proširenje, priča Sanela Suljagić.

    Naglašava da ustaje rano, provjerava životinje, hrani ih, muze. Hrani ih sijenom, žitaricama. Hranu kupuje, ne proizvodi jer nema vremena.

    – Zanimljivo kod njih je da ako odvojimo male od majki, nema mlijeka. Tako da zahtjevno je to da moram hraniti i malo magare i magaricu i puštat ga da doji. To je jedino zahtjevno sa njima, kaže naša sagovornica.

    Magarice ne daju puno mlijeka količinski, ali za to mlijeko kažu da je najzdravije.

    – Mlijeko je slatkasto, nema poseban neki miris. Nema miris kao kozije ili neko drugo. Ima jačinu i kvalitet. Korisno je za bronhitis, pluća, imunitet. U to su se uvjerili ljudi koji su ga koristili, naglašava Sanela.

    Njoj i mužu pomaže 12-godišnja kćerka koja se odgovorno brine o životinjama ako roditelji nisu tu, dok je sin još mali za te poslove, ali redovno sudjeluje u svemu.

    – Ne planiramo ići iz Bosne, borimo se. Radi ono što voliš. Ja sam zadovoljna sa ovim. Djeca neka se navikavaju na ovo, neka žive od truda i rada. Najbolje je biti sam svoj gazda, zaključuje Sanela.

    Osim magaraca, Suljagići imaju i četiri krave, četvero teladi, sedam junica te tri konja koje drže za štraparijadu jer je to njihov hobi, piše Biznis.ba.

    (Haber.ba)

  • Nova usluga X express brze pošte – kartično plaćanje kod kurira prilikom preuzimanja pošiljke

    Nova usluga X express brze pošte – kartično plaćanje kod kurira prilikom preuzimanja pošiljke

    BANJALUKA – Prvi put na BiH tržištu, zahvaljujući X express brzoj pošti, NLB Banci i Mastercard-u predstavljena je nova usluga – jednostavno i sigurno plaćanje karticom kod kurira u trenutku preuzimanja pošiljke. Od sada, korisnici X express-a, neće morati više da brinu da li imaju dovoljno gotovine pri ruci kad ih kurir pozove već se moći da preuzmu svoj paket i plate cjelokupan iznos karticom, što je omogućeno korišćenjem Soft POS aplikacije NLb banke, koja osigurava sigurnu i efikasnu transakciju.

    FOTO: X Express

    „U praksi, to znači da će kuriri na svojim postojećim uređajima imati instaliranu platnu aplikaciju zasnovanu na Tap on Phone tehnologiji, koja omogućava prihvat beskontaktnih plaćanja, a korisnici će moći cjelokupnu vrijednost pošiljke da plate beskontaktno, platnom karticom ili mobilnim telefonom“ –  izjavila je Ivona Zucchiatti, direktor Marketinga i PR-a X express brze pošte.

    X express kompanija razvojnu strategiju formira osluškivanjem potreba tržišta i očekivanja korisnika, te navedena inovacija dolazi kao odgovor na potrebu za savremenijim i praktičnim rješenjima u domenu opcija koje se odnose na način plaćanja.

    X express brza pošta prepoznata je na tržištu Bosne i Hercegovine kao pouzdan logistički partner koji je u mogućnosti da obezbijedi korisnicima svojih usluga najefikasnija rješenja u oblasti transporta.

    U savremenom dobu, razvoj informacione tehnologije dodatno je ubrzao i olakšao komunikaciju između različitih koraka u lancu dostave i učinio da ne postoje tržišne granice u domenu logističke podrške.

    Tržište brze pošte neprestano raste i prilagođava se dinamičnim promjenama u globalnom okruženju. Savremeni izazovi, poput digitalizacije i održivog poslovanja, zahtijevaju kontinuiranu inovaciju i prilagođavanje potrebama korisinka, kako bi se postiglo i obezbijedilo vrhunsko korisničko iskustvo.

    Uz NLB banku I Mastercard, brza pošta je još brža!

    Objava Nova usluga X express brze pošte – kartično plaćanje kod kurira prilikom preuzimanja pošiljke prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Ukupni depoziti stanovništva 15,57 milijardi KM

    Ukupni depoziti stanovništva 15,57 milijardi KM

    SARAJEVO – Ukupni depoziti stanovništva kod komercijalnih banaka u BiH, na kraju septembra 2023. godine,  iznose 15,57 milijardi KM i veći su za 1,35 milijardi KM ili 9,5 odsto u odnosu na septembar 2022. godine, saopšteno je iz Centralne banke BiH (CBBiH).

    Foto: CBBIH

    Od ukupnih depozita kod komercijalnih banaka, depoziti stanovništva imaju daleko najveće učešće, 51 odsto, pa stoga predstavljaju važnu osnovu finansiranja i funkcionisanja banaka.

    Depoziti stanovništva od februara 2023. godine bilježe konstantni porast, što je, nakon turbulentnog perioda od marta 2022. godine do januara 2023. godine, pouzdan znak povjerenja u bankarski sektor BiH“, ocjenjuju u ovoj finansijskoj instituciji.

    Posmatrano po ročnosti, oročeni i štedni depoziti bilježe pad od 2,3 odsto, a depoziti po viđenju i transakcijski računi stanovništva bilježe porast od 15,3 odsto na godišnjem nivou, što upućuje na to da stanovništvo više preferira likvidniji vid depozita, te da se s oprezom odlučuje za oročenu štednju.

    Za očekivati je da će doći do promjene u narednom periodu u korist oročenih i štednih depozita, jer je nekoliko banaka već polovinom godine pokrenulo akciju viših kamatnih stopa, i preko 3% na oročenu štednju, sa posebnim pogodnostima poput isplate kamate unaprijed, fiksne kamatne stope, stimulativne kamatne stope“, kažu u CBBiH.

    Ako posmatramo depozite stanovništva po ročnoj strukturi, oročeni i štedni depoziti na kraju septembra 2023. godine iznose 4,59 milijardi KM ili 29,5 odsto ukupnih depozita stanovništva, od toga kratkoročni depoziti čine 377 miliona KM (8,2 odsto),  a dugoročni 4,22 milijarde KM (91,8 odsto).

    Transakcioni računi i depoziti po viđenju čine 10,98 milijardi KM ili 70,5 odsto ukupnih depozita stanovništva, od toga transakcijski računi učestvuju sa 6,89 milijardi KM ili 62,8 odsto, a depoziti po viđenju sa 4,08 milijardi KM ili 37,2 odsto.

    U pogledu valutne strukture, na kraju septembra 2023. godine, ukupni depoziti stanovništva u domaćoj valuti iznose 8,38 milijardi KM što čini 53,8 odsto učešća, depoziti u eurima i u KM sa valutnom klauzulom vezanom za euro valutu iznose 6,49 milijardi KM ili 41,8 odsto, a depoziti u ostalim stranim valutama 688 miliona KM ili 4,4 odsto od ukupnih depozita stanovništva.

    Posmatrano na godišnjem nivou depoziti stanovništva u KM na kraju septembra 2023. godine bilježe porast od 15%, a depoziti u stranim valutama 3,6 odsto.

    CAPITAL

    Objava Ukupni depoziti stanovništva 15,57 milijardi KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Pelet košta 500 KM po toni: Je li ovo postalo najneisplativije sredstvo za grijanje?

    Pelet košta 500 KM po toni: Je li ovo postalo najneisplativije sredstvo za grijanje?

    Visoke temperature ove jeseni odgovaraju građanima, jer prolongiraju grijnu sezonu, dok proizvođačima peleta ne idu u prilog, piše Bh-index.

    Neki građani već su spremni za hladne dane, dok drugi čekaju da pripreme ogrjev. Pelet, doskoro jedan od poželjnijih energenata, zbog varijacija na tržištu neki građani mijenjaju za alternativne načine grijanja. Zbog toga, ali i zbog izgubljenih kupaca u Evropskoj uniji koji su prošle godine, zbog zabrane izvoza, pronašli nove dobavljače, našli su se u problemu proizvođači peleta.

    Nije bilo tako davno kada su se građani rado odlučivali za grijanje na pelet zbog prihvatljivih cijena, međutim, sada je situacija sa peletom drugačija.

    U kotlovnici Sarajlije Mehe Bašića, tone peleta koje Meho posjeduje zaliha su od prošle godine. Sada služe kao rezervni način grijanja jer se Meho već dvije godine grije na struju. Kaže, pelet nije isplativ, čak ni sa nižim cijenama u odnosu na prošlogodišnje.

    Nisam kupovao jer je pelet prošle godine bila tolika cijena da stvarno se to nije isplatilo. Ja sam se 90 odsto grijnog perioda grijao na struju i duplo jeftinije je koštalo nego što bi koštala pelet-kaže Meho.

    I građani koje je BHRT anketirao spremni su za zimu, većina se griju na drva i struju.

    Potražnja za peletom i ogrjevnim drvetom kako na domaćem tako i na stranom tržištu veoma je loša, zbog čega se neki proizvođači odlučuju i na obustavu proizvodnje.

    Kako sada bilježimo visoke temperature, nije još došlo do neke potrebe za grijanjem samim tim nema neke velike potražnje, to je i nas dovelo da radimo sa smanjenim kapacitetima-ističe menadžer preduzeća ‘Drvosječa’ Muhamed Helać.

    Evo i neki od proizvođača koji su bili orijentisani na neke krajeve Italije, na jug Italije konkretno proizvođači iz Hercegovine imaju jako puno problema, nemaju nikakvih upita čak razmišljaju o obustavljanju proizvodnj- navodi Goran Ivanović iz Asocijacije certificiranih proizvođača peleta BiH.

    U Sarajevu je prije dvije godine najavljena izgradnja tvornice peleta. Bivši ministar privrede Kantona Sarajevo Adnan Delić kazao je da se nada da će projekat koji je on započeo biti završen, jer bi mnogo značio za Sarajevo.

    Koliko znam sprovode se aktivnosti intenzivno na realizaciji tog projekta za koji smatram da je opravdan iz više razloga zato što će to doprinijeti unaprijeđenju naših šuma-stava je bivši resorni kantonalni ministar.

    Proizvođači peleta apelovali su na sve one koji to nisu učinili da što prije nabave pelet, jer je moguće da će cijene tokom zime biti povećane, ali da to neće biti veliki udar na džepove građana. Istakli su da ne bi trebalo biti nestašice ovog energenta. Cijena peleta u Sarajevu trenutno iznosi od 500 do 520 KM po toni.

    (Haber.ba)

  • Evo gdje ima najviše milijardera u Evropi

    Evo gdje ima najviše milijardera u Evropi

    BERLIN – Agencija Pixsell objavila je mapu koja prikazuje broj milijardera u evropskim zemljama.

    FOTO: Pixabay

    Njemačka u 2023. godini ima najviše milijardera – čak 126. Iza Njemačke je Rusija sa 104 milijardera.

    Na trećem mjestu je Italija (64), na četvrtom Velika Britanija (52), na petom Francuska (43), a iza nje je Švajcarska sa 41 milijarderom. U Švedskoj živi 49 superbogataša, a u Španiji 27.

    U zemljama bivše Jugoslavije i Albaniji, nema milijardera. Rumunija ih ima 6, Mađarska 3, Bugarska 2, a Austrija i Češka po 11.

    Rafael Badziag je proveo pet godina razgovarajući s milijarderima kao bi uspio da sazna zbog čega su tako uspješni. Svoja zapažanja je zabilježio u knjizi „The Billion Dollar Secret“.

    „Razlika između finansijski uspješnih ljudi (milionera) i finansijski super uspješnih ljudi (milijardera) svodi se na činjenicu da ovi drugi uživaju u zarađivanju novca, ali ne uživaju u trošenju“, napisao je između ostalog, prenosi Bankar,me. Bankar.me

    Objava Evo gdje ima najviše milijardera u Evropi prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Evo koji radnici u BiH najviše, a koji najmanje zarađuju

    Evo koji radnici u BiH najviše, a koji najmanje zarađuju

    Ko najviše, a ko najmanje zarađuje u Bosni i Hercegovini? Ovoga puta govorimo o običnim građanima, onima koji žive od svog rada i svoje plate. Izuzećemo političare.

    Radom do boljeg života – odnosno radom do preživljavanja, kada je riječ o Bosni i Hercegovini. Ako uzmemo u obzir da je sindikalna potrošačka korpa izašla na 3.322 KM postavlja se pitanje ko je može priuštiti?

    Donosimo listu najviše i najmanje plaćenih poslova u državi.

    Najveću platu od 4.244 KM primaju menadžeri, slijede IT arhitekte s platom od 3.559 KM, te IT direktori s platom od 3.549 KM, generalni direktori su plaćeni 3.447 maraka.

    S druge strane, najmanje zarađuju krojači, čija plata u prosjeku iznosi 700 KM, slijede čistači s prosječnom mjesečnom zaradom od 709 KM i portiri sa platom od 724 KM.

    Prosječna mjesečna isplaćena neto plata u Bosni i Hercegovini u prvom polugodištu 2023. godine iznosila je 1.244 KM. Većina bh. radnika nezadovoljna je svojom platom, a trećina smatra da bi rast od 11 do 20 posto bio zadovoljavajući.

    Na tržištu rada, kažu ekonomisti, dolazi do nove situacije da pri traženju posla radnici sve više postavljaju svoje uslove, pa poslodavci moraju reagovati u skladu sa tržinim pritiscima.

    “Predviđanja su da će u skorijoj budućnosti, mjesecima pa čak godinama sve više dolaziti do tržišnih pritisaka na način da će poslodavci imati nekoliko alternativa ili značajno unaprijediti radnički standard ili krenuti ka kapitalnim intenzivnim ulaganjima, dakle mašine, roboti itd. ili u konačnici uvoziti radnu snagu iz nekih drugih zemalja, prije svega istoka.”, rekao je u izjavi za BN ekonomista Admir Čavalić.

    Analize su pokazale da je fleksibilno radno vrijeme nešto što najviše muči radnike u BiH.

    “Mi imamo dosta država koje već razmišljaju i o slobodnom četvrtku, a mi se još nismo prilagodili da imamo slobodne vikende, a šta bi trebalo biti pod broj jedan da svi radnici imaju slobodan vikend.”, izjavio je za BN Dominik Raškaj, portparol portala za zapošljavanje.

    Poslodovaci u BiH moraju shvatiti da unapređenje radničkih prava, uslova i standarda nužno vodi i boljoj produktivnosti rada, smatra struka i dodaje da ne treba zanemariti ni visok nivo sive ekonomije u državi gdje radnik nije odgovoran što radi na crno, jer je prinuđen birati između „imati ili nemati hljeba“, ali naši sagovornici ističu da bi se ovim pitanjem trebala pozabaviti inspekcija.



    (Pressmedia)

  • Stolarija iz Dervente ima budućnost u međunarodnoj utakmici

    Stolarija iz Dervente ima budućnost u međunarodnoj utakmici

    Rastući izvoz aluminijske i PVC stolarije iz Bosne i Hercegovine na regionalna i evropska tržišta, kao i sve veći broj kompanija koje se bave ovom djelatnošću, ukazuju na kvalitetu i potencijal bh. proizvoda.

    Andrej Nagradić, direktor kompanije Niwex iz Dervente, ističe kako je njegova firma izrasla iz male porodične kompanije u respektabilnog igrača u industriji.

    -Prešli smo s trgovine na proizvodnju prije 16 godina, prepoznajući potencijal u AL i PVC stolariji i zaštiti od sunca. U 2020. godini, odlučili smo proširiti svoje poslovanje izgradnjom nove multifunkcionalne hale. Iako je pandemija Covid-19 odgodila ovu investiciju, uspješno smo je dovršili 2022. godine s investicijom od oko 400 hiljada KM – objašnjava Nagradić.

    Jedan od uspješnih poteza kompanije bio je ulaganje u inovativne tehnologije koje omogućuju poboljšanje proizvoda i proizvodnje.

    -Ulaganjem u nove strojeve i tehnologije, smanjujemo ekološki otisak i istovremeno povećavamo proizvodne kapacitete. To nas čini atraktivnim partnerom na sve zahtjevnijem tržištu – kaže Nagradić.
    Sektor PVC i aluminijske stolarije prolazi kroz značajne promjene, posebice sa sve većim fokusom na energetsku efikasnost i održivost. Povećana svijest o klimatskim promjenama donosi i nove standarde, što stvara dodatne prilike za kompanije koje su već usvojile održive prakse.

    Međunarodna tržišta, posebno u Evropi, sve više traže proizvode koji su ne samo visokokvalitetni, nego i ekološki održivi. To otvara nove prilike za izvoz, ali i zahtjeva od kompanija da se prilagode novim ekološkim standardima, što može predstavljati izazov za one koji zaostaju.

    Nagradić naglašava da danas imaju kompletan proizvodni proces, piše indikator.

    -Radimo sve, od nabave i skladištenja AL i PVC materijala, do finalne montaže i isporuke gotovog proizvoda. U saradnji s USAID projektom ‘Diaspora Invest’ i posrednicima za izvoz na norveško tržište, trenutno istražujemo nove mogućnosti za širenje – kaže Nagradić.

    Dodaje da norveško tržište pokazuje veliko zanimanje za visokokvalitetne i energetski efikasne proizvode, što odgovara profilu proizvoda koje proizvodi ova kompanija.

    Još jedan važan aspekt je fokus kompanije na obuku i edukaciju zaposlenih.

    -Vjerujemo da su naši zaposleni najveći kapital. Stalnim obukama i radionicama osiguravamo da su u toku s najnovijim trendovima i tehnologijama, što direktno utječe na kvalitetu naših proizvoda. Vidimo se kao pretežno izvozno orijentiranu kompaniju u narednih 10 godina. Investicije u automatizaciju i edukaciju zaposlenih će nam omogućiti da održimo kontinuirani rast. Povezivanje s dijasporom preko USAID-a je od izuzetnog značaja za našu kompaniju, pogotovo jer planiramo otvaranje poslovnica u zemljama zapadnog tržišta. Nećemo stati i nastavljamo raditi dalje – zaključuje Nagradić, sapćeno je iz USAID projekta ‘Diaspora Invest’.

    (Haber.ba)

  • Trapist, sir koji je iz BiH obišao svijet mogao bi dostići proizvodnju od pet tona mjesečno

    Trapist, sir koji je iz BiH obišao svijet mogao bi dostići proizvodnju od pet tona mjesečno

    U toj se zadruzi po originalnoj recepturi, koju zna veoma mali broj ljudi na svijetu, proizvodi nadaleko poznati sir trapist koji se nekada proizvodio u samostanu Marija Zvijezda u Banjoj Luci.

    Ovo je jedan od projekata Caritasa, s ciljem otvaranja novih radnih mjesta i zapošljavanja stanovništva te razvoja i unaprjeđenja stočarske proizvodnje.

    – Od početka pokretanja farme rasla je ideja za preradu mlijeka i obnovu proizvodnje sira trapista po originalnoj recepturi. Nekadašnja proizvodnja sira trapista u samostanu Marija Zvijezda, pokrenuta je 1882. godine, a kasnije je izmještena u Windthrost, današnja Nova Topla i Josipovac ili današnji Aleksandrovac. Nakon Drugog svjetskog rata i pod novom komunističkom vlašću došlo je do oduzimanja skoro svih posjeda trapista i uništavanje svega, što su trapisti stvorili. Ime trapist se neovlašteno koristilo od strane raznih mljekara. Međutim, samu tajnu ovoga sira nitko nije uspio dobiti – rekao je u izjavi za Fenu Draženko Budimir, direktor ZZ Livač.

    Naglasio je kako je ta zadruga uspjela zaštiti naziv i logo sira trapist kod Instituta za intelektualno vlasništvo BiH 2009. godine.

    Povećanje proizvodnje i izvoz

    – Tijekom 2007. godine pater Tomislav Topić odlazi u Francusku u samostan, odakle je nekada došla receptura originalnog sira trapista. U isto vrijeme, a uz pomoć njemačke vlade i Renovabisa gradi se suvremena sirana u kojoj se poštuju sve sigurnosne norme, ali i zadovoljava tradicionalni način proizvodnje sira. Početkom 2008. godine sirana je završena, a probna proizvodnja započinje 10. jula 2008. godine s 500 litara mlijeka, a uveli smo i standarde ISO 9001 i HACCAP – pojašnjava Budimir te dodaje kako dio profita od prodaje sira ide za potrebe samostanske zajednice Marija Zvijezda.

    Danas se proizvede oko dvije do dvije i pol tone sira mjesečno, s ciljem povećanja kapaciteta, a sir se prodaje diljem Bosne i Hercegovine i izvozi u Hrvatsku, Švedsku.

    – Sir je izvezen i u Italiju i to je jedini put da su sirevi s ovih područja izvoženi za talijansko tržište, budući da mi uglavnom uvozimo njihove sireve. Dogovoren je bio izvoz i za Japan, ali zbog nepostojanja sporazuma između BiH i Japana ovaj posao nismo mogli realizirati – kaže direktor ZZ Livač Biznis.ba.

    Brojna međunarodna priznanja

    Sir je dobio brojna priznanja na raznim manifestacijama na kojima se pojavio, kao npr.: velika zlatna medalja na poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu 2009. godine, najatraktivniji eko-etno proizvod na Eko-etno sajmu u Zagrebu 2009., šampion kvalitete na Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu 2010., prvo mjesto po ocjeni posjetitelja na Sajmu sira u Zaboku 2010., prvak u kategoriji tvrdih i polutvrdih sireva na Sajmu sira u Grubišinom polju 2010. godine, zlatna i velika zlatna medalja s Poljoprivrednog sajma u Novom Sadu 2017. godine te ostale nagrade.

    – S povećanjem proizvodnje mlijeka i omogućavanjem izvoza cilj nam je dostići proizvodnju od pet tona sira mjesečno. Pored originalnog sira trapista počeli smo sa proizvodnjom i tvrdih sireva, a u planu nam je uvođenje i novih proizvoda. Proizvodimo i sir ricotta za domaće tržište – naveo je Budimir.

    Suradnja s lokalnim poljoprivrednicima

    Zadruga trenutno ima zaposlenih 18 stalnih radnika, s tim da povremeno angažiraju sezonsku radnu snagu.

    – Postoji poslovna jedinica u samostanu Marija Zvijezda u Banjoj Luci, gdje se prodaje sir trapist. Vrši se otkup poljoprivrednih proizvoda od lokalnog stanovništva i koriste usluge od lokalnih zanatlija i time se povećava broj korisnika ovoga projekta. Pored toga, na farmi se vrši kontinuirana obuka poljoprivrednih proizvođača iz različitih oblasti. Treninge organiziramo mi sami ili u suradnji s našim partnerima iz EU-a. Održali smo i tri treninga za farmere koji hoće da započnu s proizvodnjom sira – istaknuo je Budimir.

    U ZZ Livač ne proizvode samo sir, već su aktivni i na drugim područjima. Caritas biskupije Banja Luka je kao jednu od svojih aktivnosti imao i razvoj poljoprivredne proizvodnje, a jedan od ciljeva je i da se dio profita usmjeri na financiranje drugih Caritasovim socijalnih projekata.

    U ove projekte se ušlo kako bi podržao održivi povratak izbjeglih osoba i pomoglo onima koji su ostali na svojim ognjištima.

    Sve se to nametalo kao logičan nastavak ranijih aktivnosti koje su se ogledale u donacijama u stoci, sjemenskom materijalu, poljoprivrednim mašinama i priključcima. Posebna pozornost se posvećivala i edukaciji poljoprivrednih proizvođača o suvremenim načinima proizvodnje, koje se koriste u razvijenim zemljama Europske unije, a koje domaći proizvođači zbog ratnih događanja nisu mogli pratiti.

    – U Aleksandrovcu, gdje se nalazi danas Zemljoradnička zadruga “Livač”, Caritas je kupio parcelu i počeo s poljoprivrednom proizvodnjom. U početku se to ogledalo u uzgoju poljoprivrednih proizvoda: mrkve, krompira, žitarica koje smo mijenjali za različite prehrambene artikle, a onda ih dijelili potrebitima – istaknuo je ravnatelj ZZ Livač.

    U tim je trenutcima, kako kaže, nastala i ideja o pokretanju vlastite farme.

    Uz pomoć donatora i vlastitu građevinsku operativu, napredovala je izgradnja nove štale u Aleksandrovcu. Savjetodavnu i određenu financijsku pomoć za farmu su dali Caritas Mantova iz Italije kao i tamošnje lokalne zadruge, s kojima je nastavljena suradnja i do današnjih dana.

    – Koncem 2003. godine, štala kapaciteta cca 140 grla, s porodilištem i telećnikom je bila pri kraju i moglo se početi s radom. U isto vrijeme Caritas Italiana, se odlučuje da nam donira 48 steonih junica. U cilju proširenja kapaciteta proizvodnje mlijeka i otvaranja novih radnih mjesta, Caritas banjalučke biskupije odlučio da izgradi još jednu štalu. Kreditnim sredstvima izgrađena je objekt kapaciteta 170 muznih grla. S ovim objektom cilj nam je proširiti proizvodnju na 300 muznih grla i povećati proizvodnju teladi i junadi. Ukupna proizvodnja mlijeka bi trebala biti 6.000 kg mlijeka na dan, koliko je i kapacitet laktofriza. Na žalost, ovaj objekt još nije u svojoj funkciji, odnosno, proizvodnji mlijeka, jer nam vlasti ne odobravaju korištenje zemljišta za proizvodnju hrane – poručio je Budimir.

    Obuka žena i pomoć migrantima

    Kako pojašnjava, muška grla se ostavljaju za tov i hrane se do težine 500-650 kg kada se prodaju lokalnim mesarima, dok se ženska grla odgajaju za dalji priplod i obnovu stada. Trenutno dio mesa ide za potrebe Caritasovih projekata, pomoć migrantima u kampovima.

    Bitan dio u ZZ Livač je poljoprivreda, a proizvodnja ratarskih kultura i žitarica prvih godina, bila je namijenjena za karitativnu pomoć ljudima u potrebi.

    – S razvojem farme ta se proizvodnja sve više okreće osiguranju nužne hrane za stoku. Nakon prvotnih teškoća kod osiguranja dovoljnih površina zemljišta, Caritasu i Zemljoradničkoj zadruzi ‘Livač’ uspijeva 2006. potpisati ugovor o koncesiji na zemljište. Dolaskom nove vlade u RS-u taj ugovor na 15. godina se ponovo potpisuje u veljači 2007. Zbog većih potreba traženo je 300 ha, a uspjelo se dobiti 150 ha, a na tim se površinama proizvode žitarice, kukuruzna silaža, sijeno i stočni grašak – rekao je Budimir.

    Dok je farma u početku morala kupovati stočnu hranu ili skupo plaćati iznajmljeno zemljište od privatnika, ponekad i udaljeno od farme, nakon potpisivanja ugovora o koncesiji, Zadruzi je omogućeno da sama proizvede najveći dio potrebne stočne hrane.

    – Od okolnih poljoprivrednih proizvođača farma kupuje sijeno i viškove njihovih poljoprivrednih proizvoda, prije svega žitarica i kukuruza. Na ovaj način je još oko 100 obitelji vezano za Zadrugu – ističe on.

    Proizvodnja električne energije iz bioplina

    U sklopu farme, a posebno s izgradnjom nove štale, započela je 2006. godine realizacija ideje za proizvodnju električne energije iz bioplina koji nastaje fermentacijom iz stajnjaka, ali tu imaju određenih problema s kompenzacijom za proizvedenu struju.

    – Ovo je prvi projekt takve vrste u Bosni i Hercegovini. Financijska sredstava su, posredstvom Deutsch-kroatische Gesellschaft iz Hannovera, osigurali Deutsche Bundesstiftung Umwel iz Osnabrucka Renovabis iz Freisinga. Postrojenje je pušteno u pogon 15. novembra 2011. godine, ali su ostali neriješeni zakonski problemi priključenja i ubacivanja proizvedene struje u javnu mrežu. Trenutno se dio struje koristi za vlastitu potrošnju na farmi, a višak se distribuira u mrežu, nažalost, bez ikakve nadoknade od strane države. Naša ponuda je bila da se proizvedena i isporučena struja u mrežu kompenzira s potrošnjom struje u drugima Caritasovim objektima, bez traženja dodatne subvencije, ali niti ovaj prijedlog nije usvojen – poručio je Budimir, prenosi Biznis.ba.

    Dodatno, od 2016. godine krenuli su u plasteničku proizvodnju iz dva plastenika površine 1.000 m2.

    – Posebna pozornost se stavlja na obuku žena koje žive u ruralnim područjima, da bismo im na ovaj način osigurali materijalnu neovisnost. U plastenicima gajimo povrtlarske kulture, krastavac, rajčicu, papriku. Pored toga, na otvorenom smo zasnovali povrtlarsku proizvodnju gdje uzgajamo rajčicu, tikvice, patlidžan, lubenice, dinje, bijeli luk. Sve proizvode plasiramo preko Caritasovih ustanova, ali ih i prodajemo na tržištu svima koji žele da konzumiraju, domaću i ekološku hranu – kazao je direktorj ZZ Livač.

    Proizvodnja piva

    Redovnici trapisti, osim po proizvodnji sira, poznati su i po proizvodnji piva pa su se iz ZZ Livač odlučili i na ovaj korak.

    – Godine 2019. smo obnovili proizvodnju domaćeg trapističkog piva. Trenutno radimo skromnim kapacitetima i prodaja je u samostanu Marija Zvijezda. Iako smo tek nedavno krenuli pivo je već izvoženo u Hrvatsku i Italiju – otkriva nam Budmir.

    Na kraju se osvrnuo i na odnos između Grada Laktaši i njihove zadruge.

    – Odnos s gradom Laktaši je korektan, ranije je bio i na nešto boljoj razini. Nažalost, nemamo nikakve podrške od strane lokalne zajednice, iako uplaćujemo znatna sredstva u budžet grada. Mi smo i jedan od brendova BiH sa kojim bi svaka zajednica bila ponosna. Nažalost, zbog ‘vlasničke’ strukture zadruge, često puta nema razumijevanja za naš rad. Nama nedostaje poljoprivrednog zemljišta, kojega su prethodnici obećali biskupu mons. Franji Komarci, da ćemo dobiti na korištenje, ali se to nikada nije realiziralo. Na ovaj način nam se onemogućava dalji rast proizvodnje mlijeka, ali i sira – smatra on.

    S druge strane, rad Zadruge više je puta pomagala Vlada Republike Hrvatske.

    – Podrška se ogledala putem raspisanih natječaja za pomoć Hrvatima izvan Hrvatske, na koje smo se javljali te u nabavci priključaka i repromaterijala za sjetvu. Jedno vrijeme to nam je i bila jedina podrška, pored naših partnerskih Caritasa iz EU-a – ističe Budimir.

    On se zahvalio i Federalnom ministarstvu za izbjegle i raseljene osobe, koje im pomaže zadnjih godina, putem zajedničkih projekta, a napomenuo je i kako imaju dobru suradnju s resornim Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a, koje im isplaćuje redovno poticaje za mlijeko i određena sredstva za nabavku repromaterijala za rad Zadruge, a nedavno im je prvi put data podrška i od strane Ureda dopredsjednika RS-a Davora Pranjića za rad.

    Za kraj, direktor Zadruge još je jednom apelirao na vlasti da im pomognu u rješavanju problema s poljoprivrednim zemljištem kako bi mogli povećati proizvodnju mlijeka i sira, a čime bi se otvorio prostor i za nova radna mjesta, piše Biznis.ba.

    (Haber.ba)

  • Studio-Moderna dobio u BiH nove vlasnike

    Studio-Moderna dobio u BiH nove vlasnike

    Studio-Moderna d.o.o. Sarajevo dobio je nove vlasnike kao rezultat reorganizacije usljed stečaja slovenskog dijela grupe u vlasništvu Sandija Češka krajem augusta ove godine, saznaje Indikator.ba.

    Nov vlasnik Studija Moderena u BiH je tvrtka Valnadin d.o.o., marketing in oglaševanje Zagorje ob Savi, Slovenija, sa 100-postotnim udjelom.

    Nekada jedan od najbogatijih Slovenaca Sandi Češko uspio je od povjerilaca spasiti zdravi dio svog propalog carstva, kako bi moglo nesmetano poslovati. Djelatnost je u Sloveniji preuzela tvrtka Valnadin u vlasništvu Mateje Dolanc, bivše direktorice Studija Moderna i sestre Češkove supruge.

    Sandi Češko pojasnio da će se priča Studia Moderna nastavlja u partnerstvu s kineskim investitorom ( kompanija Matratzen Concord iz Njemačke u vlasništvu kineskog biznismena,bivšeg dobavljača i kupca Studija Moderna) sa novom tvrtkom Valnadin d.o.o., gdje svi zaposlenici dobijaju nove ugovore.

    Tvrtka Valnadin sada je preuzela poslovanje u Bosni i Hercegovini na osnovu ugovora sklopljenog 15.septembra. Društvo u BiH poslovalo je stabilno, za razliku od društava u Hvatskoj i Srbiji gdje su zabilježeni problemi u poslovanju, otpuštanja radnika i zatvaranja podružnica.

    Studio Moderna ima u Bosni i Hercegovini 20 registrovanih podružnica, od kojih je glavnina smještena u najvećim tržnim centrima širom zemlje.

    Studio-Moderna u Sloveniji otišao je u stečaj zbog nelikvidnosti tvrtke koja se suočila s nedostatkom obrtnog kapitala, nižim prihodima, te nije bila u stanju podmirivati obaveze prema povjerioccima i zaposlenicima.

    Sandi Češko tvorac brendova Dormeo, Delimano,Top Shop… pravio je u 20 zemalja svijeta po pola milijarde eura prihoda godišnje, piše indikator.

    (Haber.ba)