Kategorija: Vijesti

BANJALUKA – Relaksirana nakon što je dobila spor sa firmom “Bitminer Factory”, Unicredit banka Banjaluka odlučila je svojim akcionarima isplatiti dividendu od 56,8 miliona KM.

Akcionarima će biti isplaćena dividenda iz dobiti ostvarene u prethodne tri godine.

„Isplata dividende izvršiće se iz neto dobiti ostvarene 2020., 2021. i 2022. godine, koja je na osnovu odluka Skupštine o utvrđivanju i raspodjeli dobiti raspodijeljena u neraspoređenu dobit sa mogućnošću isplate akcionarima u obliku dividende u novcu“, navodi se u odluci o isplati dividende koju je Skupština akcionara banke donijela prije dva dana.

Isplata dividende će početi 17. novembra.

„Stranim pravnim licima dividenda će se prije isplate umanjiti za iznos poreza po odbitku koji će banka uplatiti na račun javnih prihoda RS u skladu sa Zakonom o porezu na dobit“, dodaje se u dokumentu.

Glavni akcionar Unicredit banke Banjaluka je Unicredit SPA iz Italije koja ima 99,6 odsto akcija.

Podsjećamo, Unicredit banka Banjaluka zadnje tri godine bila je suočena sa najvećim kriptovalutnim sporom u Evropi.

Naime, preduzeće “Bitminer Factory” je u oktobru 2019. godine tužilo Unicredit banku Banjaluka tražeći odštetu od 256 miliona maraka zbog jednostranog gašenja računa i propasti projekta zasnovanog na blockchain tehnologiji, vezanog za proizvodnju struje i rudarenje kriptovaluta.

Suđenje je počelo godinu dana kasnije, a nakon što je „Bitminer“ dobio prvostepenu presudu, Viši privredni sud je početkom ove godine tu presudu preinačio i odbio tužbeni zahtjev.

Spor se trenutno nalazi pred Vrhovnim sudom RS po žalbi firme „Bitminer Factory“.

CAPITAL: M. Lj.

Objava Unicredit banka Banjaluka isplaćuje 57 miliona KM dividende prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

LONDON – Evropski berzanski indeksi su danas uglavnom u padu, kao i američki.

Indeks frankfurtske berze DAX je danas u 10.15 sati pao na 14.734,85 poena, kao i francuski CAC 40 – na 6.865,89 poena i londonski FTSE 100 – na 7.360,28 poena, dok je moskovski MOEX porastao na 3.274,46 poena.

Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je prije današnjeg otvaranja berzi u SAD pala na 33.035,93 poena, kao i vrijednost indeksa S&P 500 – na 4.186,77 poena i vrednost indeksa Nasdaq – na 12.821,22 poena.

Prema podacima sa berzi, cijena sirove nafte je pala na 85,337 dolara za barel, dok je cijena nafte Brent porasla na 90,192 dolara.

Evropski fjučersi gasa su se danas na otvaranju berze TTF prodavali po cijeni od 51,450 evra za megavat-sat. Cijena zlata je porasla na 1.989,28 dolara za uncu, dok je cijena pšenice pala na 5,6738 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg).

Vrijednost evra u odnosu na dolar je iznosila 1,05503, što je otprilike isto kao u srijedu.B92/Tanjug

Objava Evropski berzanski indeksi u crvenom prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Važnu ulogu ima i adekvatna ambalaža, bez koje izvoz ne bi bio moguć.

Takva situacija, navela je da Razvojna agencija grada Trebinja u saradnji sa Agrarnim fondom i Gradom Trebinjem, pokrene novu investiciju u oblasti poljprivrede. Riječ je o projektu izgradnje pogona za pakovanje proizvoda u Popovom polju, sa ciljem da se domaćim proizvođačima olakša mogućnost izvoza.

Veselin Dutina, direktor Agrarnog fonda Trebinje, istakao je ovo četvrti put za redom da su prošli poljoprivredni projekat Investicione razvojne banke RS, gdje su im odobrane sredstva u iznosu od 120.000 KM, te je dodao da je Trebinje jedina lokalna zajednica u RS, kojoj su odobrene takve vrste projekata.

– U planu je da u Petrovom polju, izgradimo pogon za pakovanje, za početak će biti objekat od 50 kvadratnih metara. Nabavit ćemo sve mašine za pakovanje džemova, sireva, sokova, etiketirke, sterilizatori za flaše, tegle i tako dalje – naglasio je Dutina, prenosi Trebinje Danas.

Prema riječima Veselina Dutine, tenderske procedure su završene i u toku je izvođenje građevinskih radova na objektu.

Postavlja se pitanje, koje benefite će dobiti lokalni proizvođači i koliko će im ovaj projekat pomoći u izvozu svojih proizvoda?

– Sa proizvođačima sa kojima sarađujemo imat ćemo potpisan ugovor o otkupu proizvoda. To znači da će oni u pogonima Agrarnog fonda pakovati proizvode, mi ćemo dobiti sva odobrenja koja su potrebna i na takav način će se proizvodi naših poljoprivrednika moći naći na drugim tržištima – objašnjava direktor Agrarnog fonda.

Projekat izgradnje pogona za pakovanje proizvoda donijet će olakšice u izvozu hercegovačkih proizvoda a proizvođačima širenje na druga tržišta, piše Biznisinfo.

Norveški državni imovinski fond vrijedan 1,4 biliona dolara, najveći na svijetu, u utorak je izvijestio o gubicima od 2,1 podsto u trećem tromjesečju, jer je svim klasama imovine pala vrijednost, piše biznisinfo.

Takozvani državni penzioni fond Global zabilježio je gubitak od 374 milijarde norveških kruna (34 milijarde dolara) u trećem kvartalu, navodeći slabije tromjesečno razdoblje u usporedbi s prvom polovinom godine.

Fond je posljednji put izvijestio o kvartalnom gubitku prije godinu dana.

Ovo dolazi u trenutku kada je tržište i dalje opterećeno dugoročnim zabrinutostima za šire ekonomsko okruženje.

– Tržište dionica zabilježilo je slabije tromjesečje u usporedbi s dva prethodna tromjesečja – izjavio je Trond Grande, zamjenik izvršnog direktora Norges Bank Investment Managementa.

Posebno su tehnološki, industrijski i diskrecijski sektori potrošača negativno pridonijeli povratu.

Norveški gigantski državni fond osnovan je 1990-ih kako bi uložio višak prihoda sektora nafte i plina u zemlji. Do danas je fond uložio novac u više od 9.200 kompanija u 70 zemalja svijeta.

Fond je izvijestio o tromjesečnom gubitku od 3,3 posto na svojim ulaganjima u nekretnine, dok je gubitak u trećem tromjesečju na njegovim ulaganjima u infrastrukturu za obnovljivu energiju iznosio 2,4 posto.

Na kraju trećeg tromjesečja dionice su činile 70,6 posto ulaganja fonda, što je blagi pad u odnosu na prethodna tri mjeseca.

BANJALUKA – Direktor Poreske uprave Republike Srpske Goran Maričić izjavio je Srni da je planirana naplata za ovu godinu 3,3 milijarde KM prihoda, što je povećanje u odnosu na prošlu godinu za šest odsto ili za gotovo 200 miliona KM.

Maričić je rekao da je plan naplate za ovu godinu, kao i za sve prethodne, utvrđen na osnovu republičkog, budžeta lokalnih zajednica, kao i finansijskih planova fondova i javnih preduzeća, određenih makroekonomskih projekcija kretanja, kao i eventualnih promjena propisa koji direktno utiču na naplatu javnih prihoda u nadležnosti Poreske uprave.

On je naveo da je za devet mjeseci ove godine naplaćeno 2,68 milijardi KM prihoda, odnosno 297 miliona KM na mjesečnom nivou.

“Ako nastavimo ovim trendom do kraja godine smatramo da ćemo premašiti plan za osam procenata ili za iznos od 268 miliona KM. Ako posmatramo u odnosu na naplatu iz prošle godine, očekujemo da ćemo do kraja godine premašiti prošlogodišnju naplatu do pola milijarde KM”, istakao je Maričić.

On je podsjetio da je naplata prihoda iz nadležnosti Poreske uprave za devet mjeseci od 2,68 milijardi KM povećanje za oko 15 odsto u odnosu na prošlu godinu, navodeći da se bilježi povećanje naplate po svim vrstama javnih prihoda.

Maričić je rekao da su za devet mjeseci ove godine direktni porezi naplaćeni u visini od oko 600 miliona KM, što je u odnosu na isti prošlogodišnji period povećanje od oko 86 miliona KM.

“Najviše povećanje od 29 odsto zabilježeno je kod poreza na dohodak, dok je kod poreza na dobit povećanje osam odsto, što ukazuje na povećanje ličnih primanja i broja zaposlenih, odnosno registrovanih subjekata po osnovu zaposlenja. Takođe i povećanje naplate doprinosa od 15 odsto je posljedica povećanja plata”, naglasio je Maričić.

On je dodao da je kod ostalih javnih prihoda zabilježeno povećanje naplate od 47 miliona KM ili za 13 odsto.

Maričić je naveo da su za devet mjeseci ove godine nadležnim tužilaštvima u 30 slučajeva podneseni izvještaji za utaju poreza i doprinosa zbog osnova sumnje da je republički budžet oštećen za nešto više od četiri miliona KM.

On je dodao da je podneseno i 28 obavještenja tužilaštvima o osnovu sumnje da je počinjena šteta po budžet Srpske od 1,15 miliona KM. Srna

Objava Maričić: Planirana naplata 3,3 milijarde KM javnih prihoda prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Hajrudin Bilalić je prije 25 godina doselio u Tuzlu i kupio imanje u naselju Požarnica. Kada je krenuo u čišćenje parcele, uz samu rječicu je pronašao staru bušotinu iz koje je izvirala crna tečnost, po mirisu je shvatio da je u pitanju nafta. Prva ispitivanja koja je uradio pokazala su da je u pitanju nafta, benzin i plin..

Uz prvu, stotinjak metara dalje, pronašao je još jednu bušotinu.

„To je bilo prije 25 godina. Kako je izviralo tada, tako izvire i sada. Nikad u ovom periodu se nije desilo da izvorišta presuše. Sve to ide u rijeku, ne iskorištava se ništa”, kaže za Vijesti.ba Hajrudin Bilalić.

Prva ispitivanja nalazišta nafte na ovom području rađena su za vrijeme Austro – Ugarske vladavine. Tada je ustanovljeno da je područje Svjeveroistočne Bosne bogato naftom. Ispitivanja ovog područja, kao i samih izvorišta u dvorištu Hajrudina Bilalića nikad nisu rađena ozbiljno, nego parcijalno i na nivou profesorskih i studentskih radova.

„Studenti iz BiH i još neki iz inostranstva su dolazili i uzimali uzorke, dokazano je da ovdje postoji nafta, plin i benzin. Nikad niko ozbiljno nije dolazio ko bi mogao u konačnici eksploatisati ova nalazišta. Ja bih volio da dođu iz Vlade TK, premijer Halilagić, premijer Federacije Nermin Nikšić, pa i gradonačelnik Tuzle Zijad Lugavić i da vide da je ovo nafta, da vide koliko toga ima, da to neprekidno izvire, pa valjda bi se pronašao neko ko bi i radio na ovome”, dodaje naš sagovornik.

Bilalić je mišljenja da se ovakav energetski potencijal može i mora iskoristiti:

„Ovo da je u bilo kojoj državi Evrope, ne bi propalo ni litra. Kod nas sve može, kod nas sve ovo propada već dvadeset i nešto godina. Zamislite da se ispitivanjem utvrdi da je isplativo raditi bušotine, eksploatisati. Pa mi bismo ovdje bili Saudijska Arabija, ljudi bi se zaposlili, progledali bi svi.”

Na konstataciju da bi on u tom slučaju bio šeik iz Požarnice, Bilalić ističe da se ne bi bunio:
„Meni realno i ne treba ništa, ja sam svoje proživio, ali lijepo bi bilo zaposliti ljude. Odavde ljudi ionako samo odlaze, to bi bio projekat koji bi narod vratio u Požarnicu i u Tuzlu“, zaključuje Bilalić.

O količinama nafte koje se nalaze ispod Tuzle teško je govoriti, dosadašnja ispitivanja su išla do 1.000 metara dubine, a stručnjaci koji su dolazili u Požarnicu, iz Makedonije, ali i domaći inžinjeri, smatraju da je potrebno bušiti znatno dublje.

Upravo zbog obećavajućih naznaka o ležištima nafte u TK, Ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH je početkom 2020. raspisalo međunarodni javni poziv naftnim kompanijama za dodjelu koncesije za istraživanja i eksploataciju nafte i plina na području Federacije. Međutim, zbog pandemije, poziv je bio neuspješan, drugi poziv nikad nije raspisan.