Kategorija: Vijesti

  • Trebinje, Trebinje… U gradu sunca bit će izgrađen pogon za pakovanje proizvoda!

    Trebinje, Trebinje… U gradu sunca bit će izgrađen pogon za pakovanje proizvoda!

    Da bi se proizvodi naših lokalnih poljoprivrednika našli na tržištima u inostranstvu, neophodno je da se prođu određene procedure i testiranja. Važnu ulogu ima i adekvatna ambalaža, bez koje izvoz ne bi bio moguć.

    Takva situacija, navela je da Razvojna agencija grada Trebinja u saradnji sa Agrarnim fondom i Gradom Trebinjem, pokrene novu investiciju u oblasti poljprivrede. Riječ je o projektu izgradnje pogona za pakovanje proizvoda u Popovom polju, sa ciljem da se domaćim proizvođačima olakša mogućnost izvoza.

    Veselin Dutina, direktor Agrarnog fonda Trebinje, istakao je ovo četvrti put za redom da su prošli poljoprivredni projekat Investicione razvojne banke RS, gdje su im odobrane sredstva u iznosu od 120.000 KM, te je dodao da je Trebinje jedina lokalna zajednica u RS, kojoj su odobrene takve vrste projekata.

    – U planu je da u Petrovom polju, izgradimo pogon za pakovanje, za početak će biti objekat od 50 kvadratnih metara. Nabavit ćemo sve mašine za pakovanje džemova, sireva, sokova, etiketirke, sterilizatori za flaše, tegle i tako dalje – naglasio je Dutina, prenosi Trebinje Danas.

    Prema riječima Veselina Dutine, tenderske procedure su završene i u toku je izvođenje građevinskih radova na objektu.

    Postavlja se pitanje, koje benefite će dobiti lokalni proizvođači i koliko će im ovaj projekat pomoći u izvozu svojih proizvoda?

    – Sa proizvođačima sa kojima sarađujemo imat ćemo potpisan ugovor o otkupu proizvoda. To znači da će oni u pogonima Agrarnog fonda pakovati proizvode, mi ćemo dobiti sva odobrenja koja su potrebna i na takav način će se proizvodi naših poljoprivrednika moći naći na drugim tržištima – objašnjava direktor Agrarnog fonda.

    Projekat izgradnje pogona za pakovanje proizvoda donijet će olakšice u izvozu hercegovačkih proizvoda a proizvođačima širenje na druga tržišta.



    (Pressmedia)

  • UBS otpušta investicione bankare Credit Suissa u Španiji

    UBS otpušta investicione bankare Credit Suissa u Španiji

    CIRIH – UBS Grupa AG otpušta sve zaposlene u investicionoj banci Credit Suisse u Španiji, u nastojanju da smanji hartije od vrijednosti svog nekadašnjeg rivala.

    Foto: Tanjug

    Švajcarska banka rekla je zaposlenima da počinje proces restruktuiranja koji će pogoditi 147 zaposlenih.

    Otkazi će pogoditi i manji broj zaposlenih u pozadinskim i srednjim kancelarijama u upravljanju bogatstvom, dodaje izvor.

    Centralna banke Švajcarske signalizirala je da će “ugasiti” oko dvije trećine poslovanja svog bivšeg rivala.

    Hitno preuzimanje Credit Suissea, u martu ove godine, povećalo je globalnu radnu snagu UBS-a na oko 120.000, što je broj koji namjerava da na kraju smanji, a očekuje se da će desetine hiljada ljudi ostati bez posla, izvijestio je Blumberg.

    U Španiji će ostati usluge privatnog bankarstva Credit Suissea. UBS je prethodno prodao sopstvenu jedinicu za bogatstvo u zemlji 2021. godine, dok je tamo zadržao svoj posao investicionog bankarstva.

    “UBS je u potpunosti posvećen Španiji. Sa akvizicijom Credit Suissea, sada smo u još boljoj poziciji da ubrzamo našu postojeću strategiju rasta i produbimo mogućnosti naših proizvoda kako bismo dodatno poboljšali našu ponudu klijentima”, rekao je portparol banke.

    Objava UBS otpušta investicione bankare Credit Suissa u Španiji prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • ŠTA SE DEŠAVA? PAD POSLOVNE AKTIVNOSTI U EUROZONI PRODUBLJEN U OKTOBRU

    ŠTA SE DEŠAVA? PAD POSLOVNE AKTIVNOSTI U EUROZONI PRODUBLJEN U OKTOBRU

    [ad_1]

    Pad poslovne aktivnosti u eurozoni produbljen je u oktobru, odražavajući ubrzani tempo slabljenja potražnje za robom i za uslugama, pokazalo je izvješće S&P Globala.

    Indeks menadžera nabave (PMI) u privatnom sektoru eurozone pao je u oktobru za 0,7 bodova u odnosu na septembar, na 46,5 bodova, najnižu vrijednost od novembra 2020. godine, izračunala je Hamburška komercijalna banka (HCOB) koja sastavlja izvješće za S&P Global.

    S LOŠEG NA GORE

    Ako se izuzmu pandemijske godine, vrijednost je najniža od marta 2013. godine i niža je od 50 bodova, što znači da signalizira pad aktivnosti.

    • U eurozoni stvari idu s loših na gore – konstatira Cyrus de la Rubia, glavni ekonomist Hamburške komercijalne banke.

    BLAGA RECESIJA?

    Ne bismo se iznenadili kada bi eurozona u drugoj polovini godine kliznula u blagu recesiju, s dva uzastopna kvartala pada aktivnosti, dodao je De La Rubia.

    Kompanije su u oktobru uglavnom ‘odrađivale’ stare narudžbe, što znači da se ne nazire skora promjena trenda.

    MENADŽERI POKAZALI PESIMIZAM

    Aktivnost u uslužnom sektoru ponovo se smanjila u oktobru, a pala je i potražnja, najsnažnije od početka 2021. godine. U industriji aktivnost je smanjena 16. mjesec zaredom, a narudžbe su se naglim padom približile razini s kraja finansijske krize 2009. godine.

    U takvom okruženju menadžeri su ponovo pokazali pesimizam u prognozama poslovanja u idućih 12 mjeseci, uz neznatno poboljšanje u uslužnom sektoru, ali i pogoršanje u industriji, utvrdila je njemačka banka u istraživanju.

    (E.F. / SEEbiz)

    Hayat.ba

  • Norveški državni fond u gubitku 34 milijarde dolara

    Norveški državni fond u gubitku 34 milijarde dolara

    OSLO – Norveški državni fond vrijedan 1.400 milijardi dolara izgubio je 2,1 odsto, ili 34 milijarde dolara, u trećem kvartalu, nakon što su tržišta akcija bila pogođena, ali i zabrinuta za globalni rast i izgledima za duže kamatne stope.

    FOTO: Agencije

    „Na berzi je zabilježen slabiji kvartal u poređenju sa prethodna dva“, rekao je zamjenik glavnog izvršnog direktora Trond Grande, i dodao da su „naročito tehnološki, industrijski i diskrecioni sektori potrošača doprinijeli negativnom rezultatu“, prenosi Bloomberg.

    Inflacija ostaje problematična, rekao je u avgustu glavni izvršni direktor Nikolaj Tangen (Nicolai Tangen), dodajući da vrućina i ekstremno vrijeme povezano sa klimatskim promenama otežavaju stavljanje cijena pod kontrolu.

    Nastao 1990-ih za ulaganje norveških prihoda od nafte i gasa u inostranstvu, fond, takođe poznat kao Norges Bank Investment Management (NBMI), posjeduje oko 1,5 odsto globalnih akcija, uglavnom prateći referentni indeks zasnovan u domenu koji je donio parlament.

    NBIM je izgubio 3,3 procenta na nepokretnostima koje se ne listiraju na berzi, dok je gubitak na infrastrukturi obnovljivih izvora energije iznosio 2,4 procenta.

    Vlada je deponovala 13 milijardi dolara u fond u ovom kvartalu.Bankar.me

    Objava Norveški državni fond u gubitku 34 milijarde dolara prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Rezultati Deutsche banke nadmašili očekivanja

    Rezultati Deutsche banke nadmašili očekivanja

    BERLIN – Deutsche bank je u srijedu objavio podatke o neto dobiti u trećem kvartalu od 1,031 milijarde eura, što je neznatno nadmašilo očekivanja uprkos padu od osam odsto u odnosu na prethodnu godinu i tekućim borbama u investicionoj jedinici kompanije.

    FOTO: Agencije

    Analitičari su očekivali kvartalni neto profit od 997 miliona eura, prema podacima LSEG-a.

    Neto dobit je bila 35 odsto veća u odnosu na prethodni kvartal uprkos padu u odnosu na isti period prošle godine. To je bio trinaesti uzastopni profitabilni kvartal Deutsche Bank od kada je pokrenuto veliko restrukturiranje 2019.

    Za isti period 2022. godine, njemački zajmodavac je zabilježio neto profit od 1,115 milijardi eura zahvaljujući višim kamatnim stopama i povećanoj volatilnosti tržišta koja je povećala njegov fiksni prihod i poslovanje trgovine valutama.

    Banka je ostvarila snažan učinak u poslovanju korporativnog bankarstva — koje ima koristi od viših kamatnih stopa — gdje su prihodi porasli 21 posto u odnosu na prethodnu godinu na 1,89 milijardi eura, prenosi Seebiz.eu.

    Međutim, banka je nastavila da bilježi usporavanje u svom investicionom ogranku, gdje su neto prihodi pali 4 posto u odnosu na prethodnu godinu na 2,27 milijardi eura i 12 posto u prvih devet mjeseci ove godine na 7,3 milijarde.

    Finansijski direktor Deutsche Bank James von Moltke rekao je Silviji Amaro iz CNBC-a da je učinak jedinice za investiciono bankarstvo u osnovi „prilično u skladu sa tržištem“.

    “Ono što se dešava je normalizacija fiksnog prihoda i prihoda od valute na koju smo tražili, posebno u makro biznisima, dakle stopama, deviznom i tržištima u razvoju, koja su prošle godine imala koristi od veoma visokog nivoa volatilnosti”, rekao je von Moltke.

    Došlo je do rotacije aktivnosti banke fokusirajući se na druge proizvode, posebno kredite i finansiranje, koji su dobili snagu, rekao je.

    Ostali naglasci za kvartal

    Ukupni prihodi iznosili su 7,13 milijardi eura, u odnosu na 6,92 milijarde u trećem kvartalu 2022.

    Rezervisanja za kreditne gubitke iznosila su 200 miliona eura, u poređenju sa 350 miliona u istom kvartalu prošle godine.

    Koeficijent osnovnog kapitala prvog reda CET1, mjera finansijske otpornosti, iznosio je 13,9 odsto u odnosu na 13,8 odsto na kraju drugog kvartala i 13,3 odsto u trećem kvartalu 2022. godine.

    Povrat na materijalni kapital iznosio je 7,3 odsto u odnosu na 5,4 odsto u prethodnom kvartalu.

    Banka je saopštila da očekuje prihod od oko 29 milijardi eura za cijelu godinu, što je najviše u odnosu na prethodne procjene.

    Takođe je rečeno da ima prostora za oslobađanje do dodatnih 3 milijarde eura kapitala i da će povećati i ubrzati raspodjelu dividendi.

    “Materijalno smo poboljšali naše izglede za kapital zahvaljujući našim snažnim rezultatima i fokusiranim mjerama kapitalne efikasnosti”, rekao je izvršni direktor Deutsche Bank Christian Sewing u izjavi.

    Brojni izazovi ostaju za banku, uključujući slabljenje evropskog poslovnog okruženja, makroneizvjesnost i IT probleme u dvije njene maloprodajne jedinice.

    Akcije Deutsche Banke su pale oko 13 odsto od početka godine.

    Objava Rezultati Deutsche banke nadmašili očekivanja prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Ovo je ekonomski “najjača” općina u Federaciji BiH

    Ovo je ekonomski “najjača” općina u Federaciji BiH

    Prema dva kriterija, ili statistička pokazatelja, ova općina je apsolutni lider u Federaciji BiH, barem prema tvrdnjama načelnika Semira Efendića.

    Kako je napisao, prvi kriterij je ukupni promet koji se evidentira putem fiskalnih uređaja, gdje je u Novom Gradu za prvih devet mjeseci ove godine evidentiran promet od 3,6 milijardi KM, što je za 300 miliona ili 9,03 posto više nego prošle godine, dok je ukupni rast u Federaciji BiH bio 6,9 posto, što pokazuje trend Novog Grada koji je iznad prosjeka.

    Drugi pokazatelj je broj zaposlenih po mjestu prebivališta gdje je Novi Grad Sarajevo sa 42.614 zaposlenih daleko ispred ostalih, a to je podatak koji govori o konkurentnosti radne snage i procentu radno sposobnog stanovništva.

    Poređenja radi, sljedeća lokalna zajednica po broju zaposlenih prema mjestu prebivališta je grad Tuzla koji ima oko 10 hiljada manje zaposlenih 31.964, zatim grad Mostar 31.241, a koji imaju približno jednak broj stanovnika kao i Novi Grad Sarajevo.

    – Zanimljivo je također da naša općina ima više zaposlenih stanovnika nego pet od deset kantona u Federaciji BiH – napisao je Efendić.

    Treći podatak koji objavljuje Poreska uprava je broj zaposlenih prema sjedištu poslodavca gdje je općina Novi Grad Sarajevo na 4. mjestu sa 31.598 zaposlenih. Ispred se nalaze općina Centar, grad Tuzla i Mostar.

    – Ovdje je važno napomenuti da općine/gradovi u kojima su sjedišta kantona evidantiraju prema sjedištu poslodavca sve zaposlene u kantonalnim institucijama, pa npr. svi zaposleni u zdravstvu, obrazovanju ili policiji, koji mogu da žive i rade u našoj općini, po sjedištu poslodavca ipak su evidentirani u općini Centar – naveo je načelnik Novog Grada.

    Privredna aktivnost čije podatke najpreciznije prati Poreska uprava FBiH rezultat je zajedničkog napora privrednih subjekata i državne administracije na svim nivoima.

    – U prilogu ove informacije su fotografije nekoliko investicija u poslovnu i stambenu infrastrukturu, a koje se u ovoj godini realiziraju u općini Novi Grad Sarajevo. To je samo mali dio naših mogućnosti i na lokalnom i višim nivoima, ali nažalost viši nivoi vlasti uglavnom blokiraju investicije i razvoj u svim oblastima, pa se tako donose različiti propisi u različitim oblastima koji u konačnici onemogućavaju ili maksimalno otežavaju svaki razvoj. Novi Grad je primjer da može bolje – zaključio je Efendić.

    (Haber.ba)

  • Hrvatska ekonomija na bh. pogon: Deset domaćih preduzetnika “vladaju” susjednom zemljom

    Hrvatska ekonomija na bh. pogon: Deset domaćih preduzetnika “vladaju” susjednom zemljom

    Poduzetnici iz Bosne i Hercegovine ubrajaju se među najuspješnije poslovne ljude u Hrvatskoj. Oni stoje iz vodećih kompanija, a u njihovoj režiji se realizuju neke od trenutno najvećih investicija u susjednoj državi.

    BiznisInfo.ba je izdvojio samo neke od njih čiji su projekti trenutno aktuelni, ili koji su dali nemjerljiv doprinos razvoju hrvatske ekonomije. Kako će se vidjeti, oni dolaze iz svih krajeva BiH, a ne samo iz Hercegovine, i spadaju među najbogatije i najuspješnije ljude u Hrvatskoj ali i cijelom Balkanu.

    Marko Pipunić
    Marko Pipunić, vlasnik Žito grupe, investicijom od 46 miliona eura ulazi u zdravstveni biznis. Ove sedmice su završena i otvorena dva velika projekata Žito grupe, ukupne vrijednosti 46 miliona eura – specijalna bolnica i hotel u Čepinu u Slavoniji.

    BiznisInfo.ba podsjeća da se 62-godišnji Marko Pipunić smatra najmoćnijim čovjekom u Slavoniji. On je rođen u Bosni i Hercegovini gdje je živio sve do rata i gdje se i počeo baviti biznisom. Tek početkom rata seli u Hrvatsku.

    Pipunić upravlja Žito grupom, pod čijim je kapom 36 većih i manjih firmi. Zbirni prihod im je, prema gruboj procjeni, veći od 600 miliona eura, a ukupno zapošljavaju više od 2.500 ljudi. Trenutno je vodeći proizvođač svinja, mlijeka, jaja, brašna, šećera, junadi i stočne hrane. Grupacija bavi se i obnovljivim izvorima energije, a u Osijeku ima i nekoliko građevinskih poduhvata u stanogradnji.

    Pipunića mediji vole nazivati “kraljem žita”, “kraljem pršuta” ili “najmoćnijim Slavoncem”.

    Porodica Grbešić
    Mepas grupa iz Širokog Brijega vlasnik je nekih od najpoznatijih hrvatskih kompanija, a ovih dana su u procesu kompletiranja vlasništva, odnosno istiskivanja manjinskih dioničara. Hrvatska agencija za nadzor finansijskih usluga odobria je 12. oktobra 2023. godine ponudu širokobriješkog Mepasa za preuzimanje preostalih dionica splitskog Brodomerkura.

    Mepas je u vlasništvu porodice Grbešić odnosno šest nasljednika pokojnoga vlasnika Mirka Grbešića. U prošloj godini ostvario je oko 85 miliona eura prihoda. Sličan proces istiskivanja preostalih dioničara događa se i u bjelovarskom Koestlinu.

    Mepas ima sjedište u Širokom Brijegu. Glavna djelatnost na tržištu Bosne i Hercegovine mu je distribucija robe široke potrošnje. Robu isporučuje na preko 5.000 prodajnih mjesta, ima četiri distributivna centra a zapošljava 386 radnika u Bosni i Hercegovini. Mepas je u Mostaru izgradio veliki poslovno prodajni centar i hotel. U Hrvatskoj je osim Brodomerkura vlasnik osječke Saponije i Kandita, bjelovarskog Koestlina i odnedavno hotela Park u Makarskoj.

    Luka Rajić
    RALU Logistika, transportno-logistička kompanija u vlasništvu biznismena Luke Rajića, ušla je u novi investicijski ciklus vrijedan 15 miliona eura. Proširit će skladišne kapacitete u poslovnoj zoni Dragošička u Rugvici (kod Zagreba) te otvoriti 100 novih radnih mjesta.

    Luka Rajić je biznismen rođen u Konjicu za koji je i danas čvrsto vezan.

    O njemu je BiznisInfo.ba pisao prošlog mjeseca nakon što je njegova druga kompanija – PharmaS, početkom septembra preuzela vlasništvo nad španskom firmom Mabo Farma. O Rajićevom životnom putu, poslovnom uspjehu i njegovoj vezanosti za Konjic koji često posjećuje, također je pisano.

    Rajić je, prema podacima iz 2016., nalazio među 300 najbogatijih Švicaraca, a bio je drugi po bogatstvu u Hrvatskoj (odmah iza tadašnjeg vlasnika Agrokora Ivice Todorića).

    Mate Rimac
    Mate Rimac je čovjek kojeg ne treba posebno predstavljati. Osnivač je firme Rimac Automobila koja danas posluje u saradnji s čuvenim Bugattijem, kroz zajedničku firmu Bugatti Rimac.

    On je rođen 1988. godine u Livnu koji i danas često posjećuje i čak je pokrenuo inicijativu za ekonomski razvoj livanjskog kraja. Suvlasnik je i jedne kompanije u BiH – Continental Adventure d.o.o.

    Enver Moralić
    Enver Moralić, Bosanac koji živi u Hrvatskoj, je multimilioner i vlasnik više kompanija, među kojima je i vinarija Kutjevo. Moralić je rođen u Kotor Varošu (BiH), srednju školu je završio u Banjaluci, a početkom šezdesetih na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu diplomirao agronomiju.

    Osamdesetih godina prošlog vijeka u Njemačkoj je osnovao kompaniju Kemokomplex, koja je se bavila trgovini naftom i petrohemijskim proizvodima i gdje je zaradio prve milione. Sredinom devedesetih kupuje poljoprivredno dobro Božjakovinu, a deceniju poslije postaje vlasnik Kutjeva, vinarije čija se proizvodnja mjeri u milionima litara. Danas za njega kažu da je teško pobrojati šta sve posjeduje.

    Dubravko Grgić
    Dubravko Grgić iz Ljubuškog važi za balkanskog “kralja osiguranja”. Grgić stoji iza Agram grupe koja, a svoj poslovni put je započeo upravo iz Ljubuškog odakle se proširio na cijelu BiH, Hrvatsku, a potom i druge evropske zemlje. Grgićev poslovni uspon počeo je 1992. kada je s nekoliko partnera u Ljubuškom (BiH) osnovao osiguravajuću kuću Euroherc, koja je ubrzo proširila svoje poslovanje u Hrvatsku.

    Grgić je početkom 2022. godine od kompanije Fortenova kupio poslovni toranj Cibona u Zagrebu. Riječ je o tornju u kojem je Ivica Todorić izgradio svoj koncern Agrokor. Sa svojim firmama Grgić ima pokriva oko 25 posto tržišta osiguranja u Hrvatskoj i veliki udio na tržištu osiguranja u BiH kroz Adriatic i Euroherc osiguranja.

    Krajem prošle godine proglašen je za najbogatiju osobu u regionu bivše Jugoslavije.

    Petar Ćorluka
    Petar Ćorluka iz Gruda je vlasnik Violete koja je regionalni lider u branši papira za domaćinstvo, a osim u BiH ima fabriku i u Hrvatskoj. Osim toga, Ćorluka u posljednje vrijeme intenzivno investira u hotelijerstvo na Jadranu.

    Čorluka je, između ostalog, kupio hotel Hrvatska u Baškoj Vodi te najavio ulaganje od čak 20 miliona eura u njegovu obnovu.

    Milenko Bašić
    Grupacija Lager iz Posušja investirala je i izgradila vjetroelektranu u Hrvatskoj VE Krš-Pađene na području Grada Knina. Kada je gradnja počela prije nekoliko godina, mediji su pisali da je riječ o najvećoj vjetroelektrani u Hrvatskoj i generalno jednom od najvećih projekata u toj zemlji.

    Vrijednost projekta bila je vrtoglavih 1,8 milijardi kuna (237 miliona eura). Za usporedbu, Pelješki most je koštao Hrvatsku nešto više od dvije milijarde kuna. Vlasnik Lagera je Milenko Bašić.

    Porodica Stanić
    Zagrebačka firma Stanić Beverages u vlasništvu je Svjetlana Stanića iz Bosne i Hercegovine. Osnovna djelatnost firme je proizvodnja voćnih sokova pod robnom markom Juicy koju je Stanić prije desetak godina preuzeo od hrvatske firme Jamnica. Osim toga, nedavno je ova firma od Pivovarne Laško Union kupila brendove pića Sola i Zala.

    Porodica Stanić iz Kreševa je lider u distribuciji negaziranih bezalkoholnih pića u Adria regiji, a bave se i raznim drugim biznisima.
    Stanić grupa osnovana je davne 1983. godine kao mala porodična firma. Malo ko je tada vjerovao kako će biti riječ o povijesno važnom potezu koji će u decenijama koje su uslijedile oblikovati ekonomsku sliku BiH, ali i okruženja.

    Od zastupništva svjetski poznatih kompanija u tehnološkom sektoru, preko brojnih brendova pića pa do vlastite proizvodnje pića koja su toliko prepoznatljiva da su postala dio porodičnih tradicija u Hrvatskoj i BiH, Stanić grupa danas se pozicionira kao lider koji svojim potezima, kako poslovnim tako i onim u odnosu s lokalnim zajednicama, pokazuje kako treba funkcionirati jedna savremena kompanija.

    Luxury Gradnja
    Kompanije iz BiH provode neke od najvećih projekata u stanogradnji. Primjer za to je kompleks u Makarskoj koji će biti jedan od najatraktivnijih objekata novogradnje u Dalmaciji, a iz kojeg, kako je BiznisInfo.ba otkrio, stoji jedan hercegovac, bivši suvlasnik firme Kramar.

    Makarska će, naime, do sezone 2025. godine dobiti još tri nove zgrade s ukupno 120 stanova, dakle po 40 stanova u svakoj, ali ovog puta nije riječ o tipičnom betonskom sivilu, već o modernoj zelenoj oazi na predjelu Požara, ispod Velikog Brda.

    Kompanija Luxury gradnja iz Mostara (BiH) još u martu je započela radove na prvom od tri objekta, a planirano je useljenje za dvije godine. Riječ je o ulaganju vrijednom 30 miliona eura, a kako su kazali investitori, u svakoj od zgrada nalazit će se jednosobni, dvosobni i trosobni stanovi.

    Biznisinfo



    (Pressmedia)

  • Prodaje se imovina nekadašnjeg bh. giganta za 32 miliona KM

    Prodaje se imovina nekadašnjeg bh. giganta za 32 miliona KM

    Stečajni upravnik jednog od nekadašnjih giganata bh. industrije – firme “Konjuh Živinice”, raspisao je novi oglas za prodaju imovine.

    Riječ je imovini koja je podijeljena u 12 lotova, a ukupna vrijednost iznosi gotovo 32 miliona maraka, bez PDV-a, prenosi BiznisInfo.ba.

    Prodaju se proizvodno-poslovni objekti, izgrađeni unutar kruga Tvornice, više objekata koji predstavljaju funkcionalnu cjelinu…

    Prodaja imovine usmenim javnim nadmetanjem, pojedinačno po lotovima, održat će se 16. novembra 2023. godine u prostorijama “Konjuha” u Živinicama.



    (Pressmedia)

  • Idućeg mjeseca isplata dividende akcionarima HE na Vrbasu

    Idućeg mjeseca isplata dividende akcionarima HE na Vrbasu

    BANJALUKA – Skupština akcionara „Hidroelektrana na Vrbasu“ usvojila je odluku o isplati 28,7 miliona KM dividende akcionarima koja će početi 21. novembra.

    Foto: Capital.ba

    „Dividenda u iznosu od 28,7 miliona KM isplatiće se akcionarima srazmjerno njihovom broju akcija po principu svakoj akciji isti nominalni dio od 0,28 KM. Dividenda će se isplaćivati u novcu putem odgovarajućih računa. Dividenda će se isplatiti svim akcionarima HE na Vrbasu koji imaju taj status na dan 14. novembra“, navodi se u odluci o raspodjeli akumulirane dobiti HE na Vrbasu na kraju 2021. godine.

    Ovo je prvi put da se dividenda u ovom preduzeću isplaćuje još od 2016. godine, a zanimljivo je i da je ovo jedino preduzeće iz sistema „Elektroprivrede RS“ koje će ove godine isplatiti dividendu.

    Većinski akcionar HE na Vrbasu je Matično preduzeće Elektroprivrede RS koje ima sa 65 odsto akcija.

    Iza njih najveći akcionar je Penzijski rezervni fond (PREF) RS sa 10,04 odsto vlasništva, te Fond za restituciju RS koji ima udio u preduzeću od pet odsto.

    CAPITAL: M. Lj.

    Objava Idućeg mjeseca isplata dividende akcionarima HE na Vrbasu prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • OVO SU PROFESIJE BUDUĆNOSTI: Tehničari za elektroniku, građevinski mehaničari i špediteri

    OVO SU PROFESIJE BUDUĆNOSTI: Tehničari za elektroniku, građevinski mehaničari i špediteri

    Profesije kojima se doprinosi održivom svijetu i nezavisnosti od fosilnih goriva će doći do izražaja, saopćili su iz Bečke privredne komore. U narednim godinama će biti potrebno sve više tehničara za elektroniku, građevinskih mehaničara i špeditera.

    Zeleni poslovi se odnose na profesije koje pomažu u ublažavanju utjecaja negativnih promjena u životnoj sredini i doprinose društvu koje živi održivo i učinkovito koristi resurse. Stoga će najtraženije kompetencije budućnosti biti zelene vještine, tj. vještine, znanje i stavovi koji podržavaju postizanje tih ciljeva. Dizajnersko razmišljanje, kreativnost, prilagodljivost, otpornost i empatija imat će sve važniju ulogu.

    Kao rezultat promjena razvijat će se ne samo nove profesije, već će i stare nestajati. I u tradicionalnim profesijama stručno osposobljavanje treba prilagoditi zelenom razmišljanju. Prema istraživanju koje je naručila Austrijska privredna komora, 75 posto mladih već je zainteresovano za poslove s fokusom na održivost i ekološke principe, pa ponude za obuku moraju biti u skladu s tim.

    Elektronski tehničari će biti jedna od najtraženijih profesija u budućnosti, jer je za instaliranje solarnih sistema, rješenja za pametne kuće ili punjača za električne automobile potrebno sve više stručnjaka. Trenutno u Beču studira 1.345 studenata.

    Vodoinstalateri i tehničari za grijanje, ventilaciju i klima uređaje (HVAC tehničari) također su jedna od profesija budućnosti, jer su oni ti koji sisteme grijanja i hlađenja u zgradama mogu učiniti klimatski prihvatljivim – na primjer s toplotnim pumpama i solarnim kolektorima. Špediter je, kako su naveli, profesija koja će uvijek biti tražena, jer je potrebna svakoj kompaniji koja trguje robom.

    Osim toga, špediteri tačno znaju kako da koordiniraju nabavku, transport i skladištenje robe i sirovina na takav način da minimiziraju ekološki otisak procesa i održe kvalitet robe nepromijenjenim.

    Trenutno u pogonima i fabrikama austrijske prijestolnice ima 15.087 pripravnika, što je za 12,4 posto više u odnosu na prethodnu godinu.



    (Pressmedia)