Kategorija: Vijesti

  • Nezaposleno 350.000 osoba, a DNEVNICA ZA LIMARA iznosi 250 KM

    Nezaposleno 350.000 osoba, a DNEVNICA ZA LIMARA iznosi 250 KM

    U današnje vrijeme, pronalazak kvalificiranih majstora postaje sve veći izazov. Sve češće čujemo priče o ljudima koji su spremni platiti veću cijenu umjesto da provode sate tražeći dostupnog majstora. Građani širom zemlje suočavaju se s ovim problemom, a problem ne prestaje ni na ulazima u brojne firme i kuće.

    U jednom konkretnom slučaju, građanin iz okoline Sarajeva koristio je usluge limara i platio dnevnicu od 250 KM za obavljeni posao. No, sve to čini tek vrh ledenog brijega, piše Crna hronika.

    Deficitarnost majstora u raznim branšama postaje sve izraženija, ostavljajući nas s dugim listama čekanja i nemogućnošću cjenkarenja kad dođemo na red. Šta se krije iza ovog sveprisutnog problema, otkrivamo u nastavku.

    Majstori koji su ostali raditi u našoj zemlji često se odluče raditi samostalno, a ne za poslodavca, dok ima i onih koji radno vrijeme provedu u firmi, te ostatak dana rade samostalno, pažljivo birajući klijente.

    – Svih zanata fali, teško je doći do majstora, mladi nisu zainteresovani za te pozive, jer to su specifični i ozbiljni poslovi. Ne želi niko, svi žele da budu portparoli i menadžeri. Majstori su deficitarno zanimanje svugdje, ne samo kod nas. I pored dobrih dnevnica, dobrih plata, sve je čini mi se džabe, niko ne želi da radi. To će biti tako jedan period, a zanatstvo treba ozbiljno rehabilitovati, pa da možemo očekivati interesovanje mladih ljudi za majstorsko zanimanje. Sada mlađi jednostavno ne žele, žele lakše poslove, ne stvaraju radne navike, kod starih zanatlija vrijeme čini svoje…, govori nam Jovan Bratić, direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS-a.

    Evo pozitivan primjer. Banjalučka Građevinska škola, koja je godinama muku mučila sa upisom đaka, ove godine je za sva majstorska zanimanja popunila razrede, kaže Trivić.

    Ističe da će se vrlo brzo, zbog ogromnog nedostatka majstora, morati ozbiljno dizati dnevnice.

    – Bit će plaćeniji od visoke stručne spreme, što će, na kraju krajeva, probuditi interesovanje. Zanatstvo sigurno neće nestati, sada je u krizi koja će se prevazići, samo treba ovaj vakuum izdržati, kaže Bratić.

    Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, potvrđuje da majstora nema dovoljno.

    – Posljedica toga je i značajno povećanje cijena, a građani zbog takve situacije počinju sami raditi neke poslove. Imamo mi već i majstore koji su otišli pa se vratili ili su vidjeli da se čak za ta majstorska zanimanja bolje zarađuje u BiH, nego vani. Tako da mislim da nam je čak to i pozitivno, zato što kad se vrate iz inostranstva, donesu neke nove tehnologije, neki novi kvalitet. Majstori zarađuju i više od onog normalnog ako ih poredimo sa nekim drugim zanimanjima. Siguran sam da će povećanje cijena usluga dovesti do toga da ćemo imati dovoljan broj majstora, samo treba još neko vrijeme izdržati ili dok se neki ne vrate iz inostranstva ili dok mlađi ne završe školu, govori Trivić.

    U Agenciji za rad i zapošljavanje BiH nam kažu da je nezaposleno 350.000 osoba.

    – Međutim, evidencije nezaposlenih nisu precizne, jer se dio osoba, posebno u FBiH, nalazi na evidenciji zbog zdravstvene zaštite, a istovremeno radi na crno. Također, ni stopa aktivnosti u BiH nije na visokom nivou, te iznosi svega 47,4% u II kvartalu 2023, što znači da svaka druga osoba ne želi da radi. Zbog toga je moguće da postoji nedostatak određenih zanimanja, kažu u Agenciji.

    Činjenica je, dodaju, da su danas radnici u nešto boljem položaju da biraju poslove i dio njih to koristi, te odlazi tamo gdje su veće naknade i bolji uslovi rada.

    – Tako odlaze u inostranstvo ili biraju poslove u BiH koji im više odgovaraju. I pored toga, mi imamo značajan broj nezaposlenih osoba na evidenciji za koje tvrdimo da nedostaju tržištu rada. Imamo više od 800 nezaposlenih keramičara, više od 2.000 zidara, više od 700 vodoinstalatera i dalje, podaci su Agencije.



    (Pressmedia)

  • Njemačke banke sve teže odobravaju kredite firmama

    Njemačke banke sve teže odobravaju kredite firmama

    BERLIN – Njemačke banke sve teže odobravaju kredite firmama, zaključak je najnovijeg,  istraživanja Instituta za ekonomska istraživanja IFO iz Minhena.

    Foto: Pixabay

    U septembru je 29,2 odsto anketiranih kompanija u tekućim kreditnim pregovorima izjavilo da su banke uzdržane, što predstavlja porast u odnosu na 21,3 odsto firmi koliko je prijavilo ove poteškoće u junu.

    Banke postepeno povećavaju kamatne stope na kredite i nerado ih odobravaju”, komentarisao je šef istraživanja IFO Klaus Volrabe. Na uzdržanost banaka se žali 31,5 odsto kompanija koje pružaju usluge i 27,7 odsto firmi u proizvodnji.

    Nešto manje od 40 odsto proizvođača električne opreme se žali na otežane uslove dobijanja kredita, kao i 31,6 odsto proizvođača mašina i opreme i 31 odsto kompanija u stanogradnji.

    Trgovci na malo se žale da mušterije manje troše, a to se odražava i na kreditiranje banaka.

    Ukupno 28,2 odsto kompanija u maloprodaji navodi da su banke oprezne prilikom odobravanja zajmova.

    Agencije

    Objava Njemačke banke sve teže odobravaju kredite firmama prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Spoljni dug BiH skoro devet milijardi KM

    Spoljni dug BiH skoro devet milijardi KM

    SARAJEVO – Spoljni dug BiH, prema preliminarnim podacima, zaključeno sa 30. septembrom bio je osam milijardi i 927,76 miliona KM i u odnosu na 30. jun smanjio se za 167,38 miliona KM ili 1,84 odsto, saopšteno je iz Ministrastva finansija u Savjetu ministara.

    FOTO: Pixabay

    Kako se dalje navodi, u odnosu na 31. decembar 2022. godine spoljni dug smanjio se za 882,84 miliona KM ili devet odsto.

    U strukturi spoljnog duga najviše učestvuje Svjetska banka – IDA i IBRD sa 27,17 odsto, Evropska investiciona banka sa 24,12 odsto, Međunarodni monetarni fond sa 8,49 odsto, Evropska banka za obnovu i razvoj sa 9,25 odsto“, navodi se u saopštenju.

    Plaćanje spoljnog duga BiH od 1. januara do 30. septembra ove godine iznosilo je milijardu i 314,43 miliona KM.

    Srna

    Objava Spoljni dug BiH skoro devet milijardi KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • KIRIJA I REŽIJE U NJEMAČKOJ NEIZDRŽIVE ZA MNOGE BH. RADNIKE

    KIRIJA I REŽIJE U NJEMAČKOJ NEIZDRŽIVE ZA MNOGE BH. RADNIKE

    Život je preskup, od jedne plaće ne ostaje ništa, novca za slanje kući više nema, radikalne skupine redovito se sukobljavaju. Da je neko 2019. to govorio za Njemačku, vjerojatno bi ga proglasili neuračunljivim, međutim, spomenute stavke su nakon pandemije, rata u Ukrajini, novog rata u Izraelu i Palestini postale činjenica i pitanje je gdje će se sve završiti.

    Ovih dana isplivala je priča, odnosno ispovijest podstanarke iz Gelsenkirchena koja je stan plaćala 719 eura, a vlasnici su je obavijestili o novoj cijeni od čak 1265 eura. Nadoplata za režije toj podstanarki iznosit će čak 4139 eura i tvrdi da se boji kako će sa svojih troje djece završiti na ulici.

    Grijanje je najviše poskupjelo, a sve ostalo pratilo je taj rast, možda ne u tom obimu, međutim, činjenica je da nema toga čemu nije rasla cijena. I uz tu cijenu vrijedi spomenuti i da se grijanje svako malo kvarilo u Njemačkoj. Pa, jesu li to bile namjerne sabotaže da država nešto uštedi ili je uistinu baš toliko kvarova bilo u prošloj sezoni grijanja, pitanje je. Kompanija za promet nekretninama LEG, koja ima 167 hilada stanova i pola miliona stanovnika, povećala je dodatne troškove za režije svima, a samo su hladno objasnili da su se troškovi temeljili na uobičajenim prilagodbama tržišnih cijena i da je ranije najavljeno da će rasti i najamnine i režije.

    Također su kazali i kako će oni kojima se otkrije pogreška na računima dobiti povrat sredstava, no otkrivanje pogreški uglavnom ode na štetu onoga tko se žalio, što su u ovom slučaju korisnici njihovih stambenih jedinica. O problemu previsokih cijena stanova nedavno smo razgovarali i s najpoznatijim gastarbajterom Dinom Klepom iz Jablanice.

    – Cijene najma su “eksplodirale”, dok su cijene nekretnina – kuća i stanova u padu. Nagli porast vodeće kamatne stope centralnih banaka doveo je do zaustavljanja gradnje u Njemačkoj. Uz to, imali smo posljednjih godina nagli porast cijena materijala. Što to znači ukratko; manje se gradi, manje je stanova na tržištu, cijene najma rastu. Na sve to dolazi oko milion ukrajinskih izbjeglica i milioni migranata u posljednjih 10 godina. Znači, naši ljudi konkuriraju s masom ljudi na tržištu stanova. Najamnine su i do 15 posto porasle u posljednjih pet godina. U većim gradovima, poput Berlina, Stuttgarta, Münchena, Hamburga, Kölna, ne samo da je nemoguće naći stan nego u međuvremenu i plaćati ga. Divim se svim našim gastarbajterima koji od svoje srednje plaće uspiju izdvojiti 1500 eura za najam, na koji još idu struja i internet. To su za mene istinski borci – istaknuo je Klepo. Kaže i kako Njemačka dobrih 50 godina nije vidjela pravu krizu, od naftne krize iz 70-ih godina i sada je ponovno suočena s krizom.

    – Prvo je korona unijela nemir i ogromne izdatke u državni budžet. Nakon nje šok ukrajinskog rata koji naglo poskupljuje resurse, ali posebno hranu i ogrjev. Mislim da te stavke ljudi najviše osjete i ne ostaje više toliko novca od plaće na kraju mjeseca, što je i bio glavni argument za naše građane da dođe u Njemačku. Poskupljenje, pogotovo industrijske struje, dovest će do odljeva industrije u druge zemlje. Primjer, statistička činjenica da više od 30 posto kompanija i tvornica srednje veličine, takozvani Mittelstand, koji je srž njemačke ekonomije, planira relocirati svoju proizvodnju izvan Njemačke. Većinom se spominju Amerika, Kina, Indija, istočna Europa. Ne piše se dobro ekonomiji u skorijoj budućnosti. Kad-tad će se ekonomska i industrijska kriza odraziti na broj zaposlenih u Njemačkoj i od inflacije će nastati deflacija – istaknuo je za Večernji list.



    (Pressmedia)

  • Nihad iz Visokog proizvodi papuče koje kupuje cijeli svijet

    Nihad iz Visokog proizvodi papuče koje kupuje cijeli svijet

    U srcu Bosne i Hercegovine, gdje se susreću bogata historija i duboko usađena tradicija, stoljećima traje umijeće koje je postalo sinonim za izdržljivost, kreativnost i autentičnost – papučarstvo. Vjeruje se da sve dok postoji Bosna i Hercegovina, tako dugo će i zanat papučarstva ostati živ.

    Donosimo vam priču o ručno izrađenim papučama koje putuju iz male radionice na visočkom Kraljevcu u svijet, donoseći sa sobom nasljeđe jednog naroda i dušu jednog kraja.

    U razgovoru s vlasnikom papučarske radnje “Sehara” Nihadom Zubićem iz Visokog, svjedočili smo ne samo talentu jednog majstora, već i ljubavi prema tradiciji koja se prenosi s generacije na generaciju.

    “Moj otac se krenuo ovim baviti 80-tih godina. Mi smo malo pomagali, malo nismo i krenuli smo tako. Od moje majke babo se bavio opancima, u to vrijeme su radili se opanci, i to je tako ostalo. Ja sam prije 5-6 godina se bavim aktivno za rad papuča. Imam sina koji mi pomaže i pretpostavljam, ali ne znam hoće li ili neće, ali daje signale”, kaže za ITV Zemlja i ljudi.

    Kako bi pratili savremene trendove kaže kako ima i one koje su moderno izrađene, koje traže mlađe generacije.

    “Imamo mi papuče koje radimo za mlađe, imam kćerku koja je mlađa ta generacija i kaže nam trebalo bi ovo, trebalo bi ono i mi radimo to. Ja vama mogu pokazati papuče za mlađe s tim da je naša tradicionalna naša papuča vez. Kupuju je i mladi i stari. Imamo mi papuču i za van, za mlađe, za unutra, krznenu… sve su to papuče za generacije što se kaže od 7 do 77.”

    Made in BiH

    Njegove ručno izrađene papuče nisu samo obuća; one su čuvari priča i baštine. Nihadova strast i vještina prepoznate su širom svijeta, jer cijeli svijet je naučio cijeniti ovu posebnu vrstu umijeća.

    U njegovoj radionici uglavnom nastaju papuče, muške papuče, ženske krznene, ženske pape krznene i posebne baletanke koje možete samo kupiti u ovoj radnji.

    Sve to najviše kupuju građani cijele Bosne i Hercegovine ali papuče su slali u Australiju, SAD, Austriju, Njemačku, Norvešku, Dansku, Švedsku…

    “U papuči koje radimo je 95 posto koža, radimo vez na plišu. Sve ostalo je koža i džon gumeni. Ovo je papuča vrlo kvalitetna, radi se od najboljeg materijala – kože – pojašnjava Zubić”.

    Cijela porodica u biznisu

    Uz povremeni rad s ocem koji je počeo ovaj zanat 80-tih godina sa opancima, koji su bili cijenjeni u to vrijeme, naučio je zanat i danas radi isti posao uz pomoć sina ali i cijele porodice.

    “Otac je započeo ovo sve i još uvijek radi i pomaže. Moja majka isto pokaže, moja žena radi ove perlice, mi to kažemo “diketi se” po starinski. Kćerka je na reklamama, na društvenim mrežama a sin je trenutno u pripremi zbog škole”.

    U ovom poslu kaže da izazova uvijek ima i da dok je izazova u poslu to je dobro.

    “Ima još po gradu obućara, ima malo više prepodavaca i malo je njih koji proizvode. Za državu šta da kažem? Mi ćemo se boriti, ja nemam gdje drugo, ovo je moj zanat i moj posao i ja ću se boriti”, kazao je za ITV Zemlja i ljudi Nihad Zubić.



    (Pressmedia)

  • Zašto cijene nafte rastu u sjeni rata u Gazi?

    Zašto cijene nafte rastu u sjeni rata u Gazi?

    Britanski list The Guardian objavio je izvještaj o tome kako se izraelski rat na Pojas Gaze odražava na globalne cijene nafte.

    Na globalnim tržištima je došlo do velikih fluktuacija cijena nafte nakon izbijanja rata. Cijene su naglo rasle dvije sedmice zaredom otkako je, 7. oktobra, palestinski otpor, predvođen Brigadama Al-Qassam, vojnim krilom Pokreta Hamas, pokrenuo operaciju protiv izraelske okupacije.

    U izvještaju se navodi da je ovaj rat izazvao potres na naftnim tržištima, uzrokujući rast cijena na 94 dolara po barelu. To je, također, izazvalo strah među trgovcima naftom i ekonomistima da bi cijena mogla prijeći nivo od 100 dolara po barelu.

    Britanski list je istakao da su mnogi zabrinuti da bi eskalacija tenzija u regionu mogla dovesti do daleko viših cijena nafte tako što bi se ugušila ključna tranzitna ruta za isporuke nafte i plina pomorskim putem sa Bliskog istoka na globalno tržište, što bi predstavljalo prijetnju za napore centralnih banaka da ukrote visoku inflaciju.

    Hoće li to utjecati na zalihe nafte i plina?
    List je objavio da je nedavni rast cijena nafte i plina potaknut strahom da bi izvoz iz regiona bogatog energijom mogao biti poremećen, ali do sada su tokovi nafte i plina ostali relativno bez problema uprkos izraelskom ratu u Gazi.

    Britanski list dodaje da je Izrael, iako nema značajne rezerve plina, nakon 7. oktobra obustavio proizvodnju na plinskom polju Tamar. To je dovelo do smanjenja protoka plina prema susjednom Egiptu, koji ga obično reizvozi pomorskim putem, često prema Evropi.

    Uprkos rekordno visokim nivoima skladištenja plina u Evropi ove zime, cijene plina su porasle ove sedmice nakon što je tanker koji je pokušavao napuniti tečni prirodni plin (LNG) u Egiptu ostao prazan i preusmjeren je u luku u Alžiru, što je izazvalo zabrinutost za opskrbu plinom u Evropi, navodi britanski list.

    Eskalacija rata
    U izvještaju se citira Robert Ryan, glavni strateg u BCA Research-u, koji je rekao da postoji šansa jedan naprema četiri da bi se proizvodnja iranske nafte mogla smanjiti za milion barela dnevno kao rezultat strožih američkih sankcija Teheranu jer “podržava Hamas“. To bi moglo dovesti do povećanja cijene sirove nafte od 140 dolara po barelu iduće godine.

    Ryan dodaje da bi se utjecaj ovih sankcija mogao ublažiti ako bi Saudijska Arabija povećala svoj izvoz kako bi pomogla stabilizaciji tržišta.

    Neil Quilliam, stručnjak za bliskoistočnu energetsku politiku i geopolitiku, kaže: „Nema manjka u zalihama nafte, već je riječ o dostavljanju tih zaliha na tržište. Stvarnu brigu predstavlja sigurnost Hormuškog moreuza.“

    U izvještaju se navodi da kroz Hormuški moreuz prolazi više od 20 posto nafte koja se troši na globalnom nivou i trećina svjetskih isporuka plina pomorskim putem, što ga čini ključnom energetskom arterijom za globalna tržišta.

    „Mala je vjerovatnoća da će moreuz biti zatvoren, ali vojne aktivnosti u ovom području biti će dovoljne da poguraju cijene nafte vrlo visoko, makar i na kratko vrijeme“, rekao je Quilliam.

    Najveći proizvođači
    U izvještaju se navodi da je Saudijska Arabija najjači igrač u oblasti fosilnih goriva u regionu, jer trenutno proizvodi oko devet miliona barela nafte dnevno. Međunarodna agencija za energiju procjenjuje da Iran i Ujedinjeni Arapski Emirati proizvode više od tri miliona barela nafte dnevno. Rusija, glavni saveznik OPEC+, proizvodi oko devet miliona barela nafte dnevno.

    U izvještaju se navodi da bi rastuće cijene nafte ovim zemljama donijele značajne ekonomske koristi, ali samo do određene tačke, smatra Quilliam.

    Nakon što se cijene pomaknu znatno iznad 100 dolara po barelu, visoka cijena energije mogla bi uzrokovati usporavanje ekonomske aktivnosti i smanjiti potražnju za naftom. To bi moglo pružiti poticaj Saudijskoj Arabiji da poveća svoju proizvodnju kako bi obuzdala vrtoglave cijene nafte na tržištu, navodi list.

    Prema izvještaju, Saudijska Arabija i Rusija su prije otprilike mjesec dana potvrdile da će nastaviti smanjivati proizvodnju za 1,3 miliona barela nafte dnevno do kraja godine kako bi podržale cijene sirove nafte, koje su počele padati uslijed zabrinutosti oko globalnog ekonomskog rasta.

    U izvještaju se navodi da bi rast cijena nafte mogao značiti poraz američkog predsjednika Josepha Bidena na američkim izborima sljedeće godine, dok će u slučaju Rusije značiti podršku za blagajnu te zemlje dok Kremlj nastavlja svoj rat protiv Ukrajine.

    (Haber.ba)

  • Naša banka Banja Luka u misiji podrške održivom razvoju po ESG konceptu

    Naša banka Banja Luka u misiji podrške održivom razvoju po ESG konceptu

    BANJALUKA – Naša Banka Banja Luka je kao društveno odgovorna institucija, posvećena održivom razvoju cjelokupne zajednice u kojoj posluje, svjesna da se naša domaćinstva i naša privreda suočavaju sa sve većim izazovima u nabavci konvencionalnih energenata. Rast cijena nafte, gasa, ogrjevnog drveta i uglja u posljednje vrijeme ugrožavaju budžete mnogih porodica i preduzeća, a s obzirom na aktuelne svjetske probleme, kriza bi u narednim godinama mogla postati još složenija.

    Foto: Naša banka

    Sa punim razumijevanjem izazova sa kojima se suočavaju naša privreda i stanovništvo, Naša Banka je pokrenula inovativan proces podrške fizičkim i pravnim licima u prelasku na energetski efikasnija i dugoročno održiva rješenja. Javnom ponudom na Banjalučkoj berzi prve emisije ESG obveznica poznatih i kao zelene obveznice, Naša Banka postaje prva finansijska institucija na Balkanu koja će na lokalnoj berzi prikupiljati novčana sredstava i potom ih plasirati odobravanjem kredita za proizvode povezane sa održivim razvojem i smanjenjem emisija CO2. Sa početkom upisa i uplate 24. oktobra 2023, emitovaće se 70.000 obveznica, pojedinačne nominalne vrijednosti 100 KM.

    Na ovaj način, Naša banka je, praktično, započela kreiranje uslova u kojima će proizvodi kao što su toplotne pumpe, solarni paneli ili električni automobili uskoro biti dostupniji i mnogo pristupačniji fizičkim i pravnim licima u njihovim nastojanjima da postignu racionalan, stabilno održiv, isplativ i ekološki prihvatljiv način korišćenja energije.

    Budući da je koncept usmjeren na ekološki, društveni i upravljački uticaj preduzeća, Naša Banka ističe da njihovo usvajanje i primjena donosi brojne benefite cijeloj društvenoj zajednici.

    Prelazak na alternativne izvore energije i usvajanje savremenih i efikasnih načina njene uštede je jedino dugoročno održivo, ekološki prihvatljivo i višestruko isplativo rješenje. Kao društveno odgovorna finansijska institucija sa jasnom vizijom, Naša Banka je u tom pravcu pokrenula proces podrške fizičkim i pravnim licima u prelasku na energetski efikasnija i dugoročno održiva rješenja. Preduzeća koja usvoje ESG koncept biće konkurentnija na domaćem i stranom tržištu. ESG je nezaustavljiv proces koji već ulazi u evrospko zakonodavstvo i vodi ka smanjenju troškova, jačanju konkurentske prednosti i boljem upravljanju rizicima. Zalaganje za uspostavljanje ESG koncepta je zalaganje za našu bolju i sigurniju budućnost“, izjavio je Dejan Vuklišević, predsjednik Uprave Naše Banke.

    Naša Banka Banja Luka (www.nasa-banka.com), kao članica jedne od vodećih poslovnih grupacija iz Srbije (Galens Invest) svojim društveno odgovornim poslovanjem ostvaruje rast na održivoj osnovi, podržavajući profesionalni razvoj svojih zaposlenih, lokalnu sredinu i zajednicu.

    PR

    Objava Naša banka Banja Luka u misiji podrške održivom razvoju po ESG konceptu prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Pajić: Zbog posla sa Vladom RS izgubio sam reputaciju

    Pajić: Zbog posla sa Vladom RS izgubio sam reputaciju

    BANJALUKA – Mađid Pajić konsultant iz Švajcarske koji se sa Vladom Republike Srpske spori za tri miliona maraka posredničke naknade u emisiji obveznica vrijednoj 300 miliona maraka na Londonskoj berzi, kazao je da nije vjerovao da će ostati neisplaćen te da nikada nije imao slično iskustvo, kao i da je u ovom poslu izgubio dvije godine života i poslovnu reputaciju, a da za to nije dobio ništa. 

    On je svjedočeći na suđenju po tužbi njegove firme „Synergy Wealth Managament“ iz Ženeve u Okružnom privrednom sudu u Banjaluci rekao da ugovor o posredovanju nikada nije potpisan, ali da nije sumnjao da bi mogao ostati „kratkih rukava jer mu je ministarka finansija Zora Vidović rekla da o tome ne treba da brine.

    Vjerovao sam na riječ državnika, a iskustva koja sam imao do tada bila su pozitivna. Posao smo radili kako treba i nismo ništa sumnjali. Nacrt ugovora je bio odobren, ali nije potpisan. Međutim, nismo željeli da zbog toga uslovljavamo posao vrijedan 300 miliona evra. Tek kasnije sam čuo da je novac namijenjen nama isplaćen drugoj firmi, ja sam shvatio da smo prevareni“, kazao je Pajić.

    On je ispričao da je u posao sa Vladom Republike Srpske ušao preko advokata Miloša Stevanovića, koji je obećao da će ga spojiti sa ministarkom finansija Zorom Vidović i organizovati im sastanak.

    Sastanku sa Zorom Vidović prisustvovao i Igor Dodik

    To se i desilo u oktobru 2019. godine, a sastanku je, kako je posvjedočio pored njih troje prisustvovao i Igor Dodik, sin predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Međutim, nije objasnio u kojem svojstvu.

    Pajić je tu predstavio prisutnima kako će izgledati put Republike Srpske na međunarodnom tržištu, a nakon sastanka je dobio mandat da počne da ga istražuje i kontaktira banke preko kojih bi se zaduženje izvršilo.

    „Na naš zahtjev, a kako bi se olakšao postupak otvorena nam je e-mail adresa sa domenom Vlade RS. Sa te adrese smo slali dopise bankama, a Snježana Rudić iz ministarstva finansija je dobijala sve kopije“, ispričao je Pajić.

    Prema njegovim riječima, paralelno sa spremanjem Vlade za izlazak na Londonsku berzu, radilo se i na njegovom ugovoru.

    Nacrt tog ugovora, tvrdi on, dostavljen je u novembru 2019. godine Zori Vidović, a ona se sa njim usmeno složila. U njemu je stajalo da Pajić ima pravo na plaćene troškove i naknadu od 0,5 odsto od visine realizovane emisije.

    Na potpisivanje ga je slao sedam puta, a Vidovićeva se pravdala da problema neće biti te da se samo čeka saglasnost Vlade.

    Pajić je ocijenio da je riječ o skromnoj naknadi, te da provizija za ovakve poslove ide i do pet odsto, a što je bio slučaj kada se Vlada RS zaduživala na Bečkoj berzi.

    Kazao je da je komunicirao sa bankama iz Evrope i SAD-a, a da je rezultat toga bila njihova posjeta Banjaluci u maju 2020. godine, gdje su one predstavile svoje ponude.

    U pitanju su banke „JP Morgan“, Raiffeisen International, Citibank, Societe Generale, a preko koje je na kraju i realizovana emisija.

    Tom posjetom, Pajić smatra da je njegov posao kao konsultanta bio uspješno završen.

    Ubrzo nakon toga dolazi do pandemije i sve staje. Pajić tvrdi da je cijelo vrijeme ostao na vezi sa Vladom Srpske, ali i sa bankama koje je obavijestio da će njegov klijent na tržište izaći početkom 2021. godine.

    Međutim, u martu 2021. godine od njega je traženo da se više ne obraća bankama.

    „Doživjeli smo razočarenje, ali ipak nismo to govorili bankama jer nismo željeli da srušimo emisiju obveznica. Nakon emisije smo se sastali sa ministricom Vidović ali je ona smatrala da nema osnova da nam se bilo šta plati. Ipak da uvaži naš doprinos, ponudila nam je 100.000 evra. Tražili smo 300.000, a kasnije poslali ugovor na 250.000 evra jer sam htio da izađem iz posla u kojem sam izgubio dvije godine života i potopio svoju reputaciju“, kazao je Pajić.

    Rekao je i da sumnja da je kompaniji „Monet broker“ iz Banjaluke isplaćena naknada koja pripada njemu, a da se ime te brokerske kuće ni jednog momenta u cijeloj priči nije spomenulo, odnosno da nisu učestvovali ni u jednom dijelu postupka.

    Kroz ispitivanje pravobranioca Nevenke Uletilović, Pajić je rekao da nije bio na „due diligence sastanku“, kao i da nije učestvovao u „kick off“ pozivu i pisanju prospekta, ali i dodao da to i nije bio njegov posao.

    Kazao je i da je Vlada Republike Srpske mogla paralelno kontaktirati investitore i voditi ovaj proces bez njegovog znanja.

    Zanimljivo pitanje imala je i sudija Danijela Šarčević. Nju je zanimalo da li je Pajić ikada usmeno ili pismeno upozoren da nije ovlašten za posredovanje u emisiji, na šta je odgovorio da nije.

    Inače, na ročištu održanom prije nekoliko dana kao svjedok su se trebale pojaviti i ministrica Zora Vidović i njena pomoćnica Snježana Rudić, ali su pismeno opravdale svoj nedolazak.

    Podsjećamo, CAPITAL je u junu prošle godine otkrio spor između Vlade Srpske i ove kompanije.

    Iako su u Ministarstvu finansija Republike Srpske tvrdili da švajcarska firma nije učestvovala u bilo kojem segmentu emisije obveznica na Londonskoj berzi  CAPITAL je zatim objavio i prepisku između njenog direktora i ministara Zore Vidović i Alena Šeranića, te njihovih pomoćnika, a koja ukazuje na nešto sasvim suprotno.

    CAPITAL: Dejan Tovilović

    Objava Pajić: Zbog posla sa Vladom RS izgubio sam reputaciju prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • „Escrow“ račun skoro prazan

    „Escrow“ račun skoro prazan

    BANJALUKA – Vlada Republike Srpske je i u ovoj godini nastavila da prazni „escrow“ račun na kojem je na kraju juna bilo svega 2,08 miliona maraka.

    Foto: Pixabay

    U odnosu na kraj 2022. godine na ovom računu se na kraju juna nalazilo oko 600.000 KM manje.

    Konsolidovani izvještaj o izvršenju budžeta Srpske za prvih šest mjeseci ove godine pokazuje Vlada ima obavezu da vrati 18,5 miliona KM na ovaj račun, a da se ta obaveza godinama prolongira.

    Najveći dio tog iznosa, čak 17 miliona KM, odnosi se na novac posuđen za Novu bolnicu u Bijeljini. Obaveza vraćanja ovog iznosa prolongirana je do kraja januara iduće godine.

    Takođe, postoji i obaveza vraćanja 14,5 miliona КM pozajmljenih “Robnim rezervama RS“.

    Taj novac je trebao biti vraćen do kraja 2017., ali ovo preduzeće je godinama u stečaju i pitanje je da li će RS i koliko uspjeti naplatiti.

    Na „escrow“ računu nalazi se novac dobijen po osnovu privatizacije državnog kapitala i sukcesije imovine bivše SFRJ. Na njemu je nakon privatizacije „Telekoma“ i Rafinerije nafte Brod 2007. godine, bilo oko 1,5 milijardi KM.

    Najveći dio tih sredstava upotrijebljen je za osnivanje Investiciono-razvojne banke, ali dobar dio je otišao i na krpljenje budžetskih rupa.

    CAPITAL: M. Lj.

    Objava „Escrow“ račun skoro prazan prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Bh. tržište preplavio med plaćen 4,60 KM/kg

    Bh. tržište preplavio med plaćen 4,60 KM/kg

    Iako zvuči nevjerovatno, u BiH su prošle godine ušle ogromne količine meda čija je cijena po kilogramu iznosila 4,6 KM.

    Ovim podatkom zaprepašteni su domaći pčelari koji potrošače pozivaju na oprez, a čak su i iz Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH naveli da je pitanje kakav se to med uvozi i šta to konzumiraju građani BiH.

    A upravo su iz STK BiH naveli da se uvoz meda količinski iz godine u godinu povećava pa tako kad poredimo 2022. godinu sa 2017. primjećujemo rast za 137 odsto. Ili, ako ćemo biti još konkretniji, uvezeno je 370 tona meda više.

    “U prošloj godini najviše je meda uvezeno iz Hrvatske (45 odsto) i Srbije (22 odsto), mada je primjetno značajno povećanje uvoza meda iz Turske (673 odsto) i to sa 24 tone u 2021. na 185,3 tone u 2022. Takođe, u prethodnim godinama na tržištu BiH značajnije količine meda uvozile su se i iz Moldavije. Treba istaći činjenicu da je prosječna jedinična vrijednost uvoznog meda iz Turske po kilogramu iznosila 4,6 KM”, naveli su iz STK BiH.

    Dok su nam, dakle, stigle ogromne količine meda iz Turske, čija cijena je 4,60 KM, nešto veći je uvozni prosjek, ali je i on višestruko manji od cijene našeg, domaćeg meda, koji po kilogramu košta oko 25 maraka pa i više.

    “Što se tiče prosječne uvozne jedinične vrijednosti meda, ona je već godinama gotovo ista i po kilogramu iznosi 7,6 KM”, naveli su iz STK BiH.

    Aleksandar Masal, predsjednik Udruženja pčelara Višegrad, kaže da u toj opštini kilogram meda košta 25 maraka, ali, kako dodaje, u nekim regionima cijena iznosi i do 30 KM.

    “Turska je veliki proizvođač meda i velika pčelarska zemlja, ali da u BiH iz Turske stigne med po toj cijeni  to je nemoguća priča. Ako uzmete transportne troškove, to je apsolutno nemoguća misija. Jedino što mogu da kažem jeste da građani med ne kupuju u trgovinama, već kod poznatih pčelara”, rekao je Masal za “Nezavisne novine”.

    On ističe da postoji problem na globalnom nivou te da je čak i EU prestala da radi kontrolu uvoznog meda, a procjene su, dodaje, bile da je do 20 odsto meda patvorenog, odnosno lažnog, dok se sada procjenjuje da taj procenat nadmašuje 60 odsto.

    I na području Istočnog Sarajeva domaći med košta 25 KM/kg. Dražen Lučić, predsjednik Udruženja pčelara Istočni Stari Grad, iznenađen je podatkom da nam stiže med koji je koštao 4,60 KM po kilogramu.

    “To nije med. Ima samo boju i ukus. Ko zna šta je to i šta stavljaju unutra”, naglašava u izjavi za “Nezavisne novine” Lučić, koji takođe dodaje da je najbolje da potrošači kupuju med od onih pčelara koje poznaju.

    Iz STK BiH kažu da BiH raspolaže izvanrednim prirodnim resursima koji su osnov za razvoj pčelarstva, što ukazuje na ogromne potencijale ove privredne djelatnosti te da sve veća potražnja za medom otvara velike mogućnosti za ozbiljniji razvoj ove djelatnosti.

    Ipak, upozoravaju i na sve češći problem s kojim se suočavaju proizvođači, ali i potrošači, a u pitanju je patvorenje, što je prisutno ne samo u BiH, nego i na tržištu regiona, ali i Evropske unije.



    (Pressmedia)