Kategorija: Vijesti

Bugatti Rimac je objavio kako trenutno traži više od 50 radnika za koje nudi cjelokupnu obuku.

Kompanija je dio Rimac Grupe zadužen za dizajn, razvoj i proizvodnju hiperautomobila. Planira zaposliti više od 50 novih zaposlenika u sljedećih šest mjeseci u odjelu lakirnice u novom Rimac Kampusu u okolici Zagreba.

Novi radnici pridružit će se postojećem timu od 26 stručnjaka te će nakon obuke učestvovati u izradi sadašnjih i budućih modela Rimac i Bugatti. Zanimljivo je da za ovo zanimanje kompanije pokreće Painting Academy, odjel u okviru kojeg će se vršiti obuka za rad u lakirnici hiperautomobila.

Novi tim će sljedeće godine započeti s radom na Rimac Kampusu u savremeno opremljenoj lakirnici na više od 2000 kvadratnih metara u kojoj će se lakirati dijelovi karoserije i interijera hiperautomobila.

Kompanija traži tehničare lakiranja u tri kategorije procesa rada – priprema, lakiranje i poliranje, a radni zadaci zaposlenika bit će određeni ovisno o specijalizaciji te po završetku usavršavanja. Dobra je vijest da su dobrodošli i kandidati bez iskustva u lakiranju i pripremi, ali će se određena prednost dati autolakirerima i kandidatima tehničke struje, poručuju iz kompanije, prenosi Index.hr.

Kurs za tehničare lakiranja započinje osnovnom teorijskom i praktičnom obukom. Polaznici će se upoznati sa svim aktivnostima unutar lakirnice, nakon čega nastavljaju s jednom od specijaliziranih obuka za područje pripreme, poliranja ili lakiranja. Kroz mentorski period će početi raditi na serijskim automobilskim dijelovima pod vodstvom mentora dok ne steknu sve potrebne vještine, znanja te iskustvo za odgovarajuću poziciju i samostalan rad.

Obuka traje između pet do devet mjeseci, ovisno o postojećim vještinama radnika, području specijalizacije i nivoa stečenih vještina. Za vrijeme trajanja obuke radnici stupaju u radni odnos i dobivaju plaću. Nude se ugovor o radu na neodređeno vrijeme, privatno zdravstveno osiguranje, naknada za prijevoz, minimalno 25 dana godišnjeg odmora, zona za opuštanje na poslu, svježe voće i zdrave grickalice te popusti za kupovinu, putovanja i zabavu. Radi se pet dana u sedmici.

Svi zainteresirani više informacija o ovim otvorenim pozicijama mogu doznati na web stranici karijera kompanije Bugatti Rimac.

“Prodaja Hidrogradnje, koja je bila raspisana, odmah će biti poništena zato što je nezakonita, jer je prije osam mjeseci kupac trebao da položi kupoprodajnu cijenu, a on to nije uradio. Stečajni upravnik će na osnovu Zakona o otpisu kamata, koji je stupio na snagu, odmah sazvati Odbor povjerilaca, napraviti novi plan i raspisati novi konkurs za prodaju imovine Hidrogradnje”.

POLITIČKI STEČAJ

Zaključak je ovo, kako za Oslobođenje kaže Miralem Terzo, predstavnik radnika Hidrogradnje, sastanka sa federalnim ministrom energije, rudarstva i industrije Vedranom Lakićem, stečajnim upravnikom ovog društva Zijadom Fazlagićem i direktorom Porezne uprave Federacije BiH Šerifom Isovićem.

Terzo ističe da su radnici na sastanku predstavili dokaze i dokumentaciju o sistemskoj pljački Hidrogradnje koja se provodi i koja je sad doživjela vrhunac. Naime, firma je u stečaju od 2016.

“Ono što se dešava u Hidrogradnji ravno je katastrofi. Firma je više od 70 miliona maraka prihoda ostvarila u stečaju, od čega radnici nisu dobili ni fening. Ovo je dokaz da u Hidrogradnji nije bio funkcionalni stečaj nego politički, da se firma izgura sa građevinskog tržišta ne bi li ovladale građevinske kompanije političkih oligarhija na koridoru 5c, a baš je Hidrogradnja bila ta koja je radila prvu dionicu, postavila kamen temeljac na dionici Jošanica – Podlugovi”, tvrdi on i podvlači da su radnici izmanipulisani od stečajnog upravnika, što su i rekli na sastanku.

“Nije ispunio nijedno obećanje niti ono što je po zakonu određeno. Otpušteni radnici potražuju 29,5 miliona maraka neisplaćenih plata i 72,5 miliona neuplaćenih doprinosa. To prevazilazi skoro duplu vrijednost stečajne mase. U svemu tome radnici su suočeni sa ogromnim kriminalom u preduzeću. Stečajni upravnik je uposlio svoje kćerke i zetove koji su glavni dileri betona, betonske galanterije i uzimaju i plate i procenat od prodatih proizvoda. Sve smo to uz dokaze predstavili resornom ministru. Znamo i to da je Zijad Fazlagić 2019. godine dobio grant od ovog ministarstva za penzionisanje 117 ljudi, međutim, nakon toga je prekrižio 36 radnika da bi umjesto njih ubacio neke svoje ljude i napravio štetu Ministarstvu od 754 hiljade maraka. I to smo prijavili ministru”, tvrdi Terzo.

Ipak, vjeruje da će ministar, koji je, kako kaže Terzo, bio iznenađen svim ovim dešavanjima, poduzeti zakonom propisane korake.

“Dali smo rok do kraja ovog mjeseca. Ako do tada ne bude ništa, slijede protesti, a mi ćemo u skladu sa Zakonom o stečaju podnijeti zahtjev Ministarstvu pravde da izbriše sa liste Zijada Fazlagića kao stečajnog upravnika, jer on po zakonu to ne može da bude. Ministarstvo mora revidirati listu stečajnih upravnika. Inače, samo sposobni će moći onesposobiti stečajnu mafiju”, mišljenja je Terzo.

RJEŠAVANJE PROBLEMA

Iz resornog ministarstva nisu bili toliko detaljni o razgovoru. Samo su kratko kazali da su teme sastanka bile penzionisanje bivših radnika, dug spram Porezne uprave, otpis kamate, prodaja Hidrogradnje i iznalaženje rješenja za rješavanje nagomilanih problema u ovom preduzeću.

Prema riječima ministra Lakića, bivši radnici Hidrogradnje neće biti prepušteni sami sebi i zajednički će se raditi na rješenju koje će rezultirati pravednim odnosom prema svim uključenim stranama.

“Želimo da ove ljude vidimo u penziji koju su svojim radom zaslužili”, istakao je Lakić, dodavši da je predložena prodaja preduzeća, što će biti predmetom daljnjih razgovora.

A zanimljivo je i to da je stečajni upravnik, koji je također prisustvovao sastanku, tvrdio da nijedna optužba protiv njega nije tačna iako to ničim nije potkrijepio. Na sastanku jedino nije bio Hakija Zaimović, stečajni sudija, kojeg radnici Hidrogradnje također prozivaju za nezakonite radnje.

Prije nekoliko dana nam se jedna nezadovoljna čitateljka obratila nakon posjete jednom ugostiteljskom objektu u srcu Sarajeva – na Baščaršiji.

Inače, riječ je o osobi iz dijaspore. 

Ona je neugodnost doživjela pri plaćanju računa jer se cijena bosanske kafe razlikovala na meniju i na računu, konkretno, na računu je bila skuplja za 1 KM.

Prema njenim tvrdnjama, objašnjenje konobara je bilo da je zbog inflacije došlo do toga, ali konkretnog objašnjenja nije bilo zbog čega se cijena razlikuje na meniju i na računu.

Fotografija koju nam je poslala čitateljka

I vlasniku ugostiteljskog objekta (identitet poznat redakciji portala Source) smo dali mogućnost da ponudi objašnjenje.

On je kazao za naš portal da je bio odsutan zbog bolesti, te da zbog toga nije uskladio cijene na meniju i na fiskalnom računu i da je na nekim menijima korektorom prepravljena cijena. Poslao nam je i fotografiju menija gdje se vidi da je ispravljena cijena korektorom.

“Čitave sezone je četiri marke, svuda okolo. Korektorom je ispravljeno na nekim menijima. Bosanska kafa je bila tri marke, ali je prilikom ovih poskupljenja otišla na četiri”, objašnjenje je vlasnika.

Fotografija koju nam je vlasnik poslao

Kantonalnu upravu za inspekcijske poslove smo pitali šta kaže zakon u ovakvim slučajevima.

“Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti FBiH (Sl. novine FBiH broj 32/09)precizirano je članom 11. da ugostitelj mora utvrditi normative o utrošku namirnica za pojedino jelo, piće i napitak, pružiti uslugu u količinama i kvalitetu u skladu sa normativima, te na zahtjev-normative predočiti gostu. Takođe, dužan je vidno istaknuti cijene usluga koje se nude na način dostupan gostima i pridržavati se istaknutih i ovjerenih cijena, a kod pružanja usluge smještaja u cjenovnicima istaći i iznos boravišne takse, te iste staviti na raspolaganje gostima u dovoljnom broju primjerakai i izdati fiskalni račun gostu za svaku pruženu uslugu. Fiskalni račun obavezno mora sadržavati naziv ugostiteljskog objekta, porezni ID broj, broj fiskalnog računa, datum i vrijeme izdavanja računa, vrstu, količinu i cijenu pruženih usluga, a kod pružanja usluga smještaja u računu navesti i iznos boravišne takse. Normativi i cjenovnici se ovjeravaju kod nadležnog organa koji se mogu primjenjivati sljedećeg dana od dana ovjere”, navode u odgovoru Source portalu.

Kakve su sankcije zbog utvrđenih nepravilnosti?

“Za utvrđene nepravilnosti prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti za navedene prekršaje propisane su novčane kazne u iznosu od 500,00KM do 5.000,00KM za pravno lice, od 200,00KM do 2.000,00 KM za odgovorno lice u pravnom licu, te od 150,00KM do 1.500,00KM za fizičko lice (samostalni ugostitelj). 

Zakonom o kontroli cijena u FBiH (Sl. novine FBiH broj 2/95 i 70/08) članom 2.propisano je da su u uvjetima slobodnog formiranja cijena svi privredni subjekti dužni utvrditi pravila o načinu formiranja cijena i pridržavati se utvrđenog načina formiranja cijena i na vidnom mjestu, a za potrošače dostupnom mjestu, istaknuti cjenovnik i pridržavati se istaknute cijene.

Novčanom kaznom u iznosu od 500,00KM do 5.000,00KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako ne utvrdi pravila ili se ne pridržava pravila o formiranju cijena i ako se ne pridržava istaknute cijene na usluzi. Za navedeni prekršaj kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 200,00KM do 2.000,00KM, kao i fizičko lice, ako se radi o samostalnoj ugostiteljskoj radnji novčanom kaznom u iznosu od 500,00KM do 1.500,00KM”, rečeno nam je iz KUIP-a.

Šta građani koji uoče nepravilnosti mogu uraditi?

“Građani koji uoče navedene pojave mogu podnijeti zahtjev za inspekcijski nadzor nadležnoj inspekciji i upisati primjedbu u knjigu žalbi koja mora postojati u objektu. U tom slučaju ugostitelji sa rokom od tri dana dužni su izjavljenu žalbu dostaviti Inspektoratu tržišno-turističke inspekcije na nadležni postupak”, zaključuju iz KUIP-a.

Mladi i uspješni bh. biznismen, magistar ekonomskih nauka Admir Rahimić, rođen u Dubravama kod Mostara, već 30 godina živi u njemačkom gradu Hamburgu.
– Meni je sada 40 godina, a s dvanaest sam došao u Njemačku, gdje sam se školovao. Njemačka kultura se mnogo razlikuje od naše, ali mi smo kao narod veoma emocionalni i srčani, tako da su nas Nijemci brzo prihvatili – kazao je Rahimić u razgovoru za Dnevni avaz.

Njego glavni biznis u Njemačkoj je riziko menadžment i osiguranje, a kroz to je počeo da se bavi i vjetro i solarnom energijom. Prije šest godina počeo je projektirati vjetro i solarne parkove u BiH.

­- Trenutno je u izgradnji jedan vjetropark u mjestu Grebak. Projekt je vrijedan 90 miliona eura. Ako sve bude teklo prema planu, taj projekt bi trebao biti pušten u pogon 2025. godine – navodi Rahimić.