Kategorija: Vijesti

Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo obavještava javnost da je u saradnji sa KJKP “Toplane-Sarajevo” izvršilo analizu prihoda i rashoda za mjesec oktobar, te su nakon ove analize i zbog izuzetno povoljnih vremenskih uslova odlučili da se oktobarski računi za centralno grijanje umanje do 10 posto svim korisnicima KJKP “Toplane-Sarajevo”.

– Ovom prilikom Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša upućuje riječi zahvalnosti KJKP “Toplane-Sarajevo” zato što su u ovoj saradnji s resornim ministarstvom pronašli način kako da za oktobar umanje račune i time, nadamo se, obraduju sve korisnike centralnog grijanja u Sarajevu – poručuju iz Ministarstva.

Kako su zaključili, u vezi s tim, “Toplane” će uz račune za novembar izvršiti dogovoreno umanjenje za oktobar, saopćeno je iz Službe za protokol i press KS, piše FENA.

NJUJORK – Najveća američka banka JPMorgan objavila je tromjesečne poslovne rezultate koji su bili malo iznad tržišnih očekivanja, zahvaljujući višim kamatnim stopama Feda i preuzimanju posrnule First Republic Bank.

Prihodi u trećem tromjesečju skočili su 21,9 posto na 39,87 milijardi dolara i nadmašili konsenzusne procjene od 39,40 milijardi dolar, piše Momentum.

Zarada po dionici (EPS) skočila je 39 posto na 4,33 dolara i bila je iznad očekivanja od 3,94 dolara, odnosno neto dobit skočila je 35 posto na 13,2 milijarde dolara.

Rast profitabilnosti najvećim je dijelom posljedica rasta neto prihoda od kamata nakon što je Fed nastavio intenzivan ciklus povećanja kamatnih stopa tokom godine. Neto prihod od kamata skočio je 30 posto na 22,9 milijardi dolara, dok je ovo povećanje bez učinka imovine First Republic Bank iznosilo 21 posto.

Uspješno treće tromjesečje omogućilo je upravi banke da ponovno poveća prognozu u pogledu očekivanog neto prihoda od kamata u 2023. godini sa 87 na 89 milijardi dolara. Banka očekuje da će se oba faktora koji su omogućili veoma dobar rezultat, neto prihod od kamata i rashodi po kreditima, “s vremenom normalizovati”.

Kompanija ove godine očekuje rekordan iznos neto prihoda od kamata. Momentum

Objava JPMorgan: Rastuće kamatne stope snažno povećale dobit prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

NJUJORK – Ne očekujte da će cijene kuća u SAD uskoro pasti uprkos rekordno visokom nivou nepriuštivosti, upozorava investiciona kuća Goldman Sachs.

Prosječne cijene će skočiti 1,8 odsto na godišnjem nivou u 2023, a zatim još 3,5 odsto do kraja 2024. pod uslovom da ne dođe do neočekivanih ekonomskih previranja, navodi banka u prognozi objavljenoj u srijedu.

“Priuštivost za postepenog kupca je gora nego što je bila na vrhuncu 2006. prije kraha”, napisao je tim na čelu s glavnim kreditnim strategom Goldmana Loftijem Karouijem u istraživačkoj bilješci koju prenosi Insider.

“U nedostatku bilo kakvih negativnih šokova za širu ekonomiju koji bi ili povećali višak ponude domova na tržištu ili podstakli porast nezaposlenosti, i dalje očekujemo da će cijene kuća rasti sporim tempom”, dodali su.

Uprkos tome što su stanovi bili još manje pristupačni nego što su bili prije finansijske krize 2008. godine, Karouijev tim očekuje ograničenu ponudu i da će mnogi zajmoprimci biti “zaključani” nižim hipotekarnim stopama kako bi cijene podigle još više.

Pad nivoa zaliha stisnuo je tržište nekretnina u posljednjih nekoliko godina, a SAD-u nedostaje između 1,5 i 5,5 miliona domova, prema procjenama Nacionalne asocijacije posrednika za nekretnine (NAR) i američke državne administracije. NAR indeks koji prati pristupačnost stanova u SAD pao je na rekordno nizak nivo u junu i julu, prema najnovijim podacima.

U međuvremenu, Federalne rezerve su agresivno povećale kamatne stope od marta 2022. u pokušaju da slome inflaciju – a to je poskupilo zaduživanje, s prosječnom 30-godišnjom hipotekom s fiksnom kamatnom stopom koja je porasla sa 3,8 odsto na 7,6 odsto u istom periodu, po podacima Freddie Mac-a.

Postojeći vlasnici kuća odlučili su da se drže istorijski niskih stopa koje su zaključali u posljednjih 15 godina, sa samo jedan odsto Amerikanaca koje je prodalo svoje kuće u prvoj polovini 2023.

Goldman Sachs je napomenuo da je jedna od prednosti trenutne zategnutosti na stambenom tržištu to što se neće ponoviti 2008, kada su cijene nekretnina pale oko 20 odsto u odnosu na svoj vrhunac nakon finansijske krize.

“Gledajući na posljednji krah tržišta nekretnina, upoređujemo uslove koji su doveli do oštre korekcije cijena nekretnina i smatramo da su tržišni uslovi trenutno daleko stabilniji”, rekao je Karouijev tim, identifikujući bolje kreditne standarde i kraj složenih finansijskih proizvoda kao što su drugorazredne hipotekarne hartije kao faktore koji će zaustaviti krah slične veličine. Investitor.me

Objava Goldman Sachs: Cijene stanova će rasti prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

MARAKEŠ – Zemlje Međunarodnog monetarnog fonda nisu postigle dogovor o planu povećanja kvota za finansiranja Fonda, bez davanja većeg udjela Kini i drugim velikim tržištima u razvoju, ali su obećale “značajno povećanje” resursa za kreditiranje do kraja godine.

Riječ je o planu koji podržavaju SAD.

Predsjednik Upravnog odbora MMF-a Nadija Kalvino rekla je na konferenciji za novinare da će obećano povećanje kvota osigurati da MMF raspolaže adekvatnim resursima za garantovanje finansijske stabilnosti, ali je odbila da opiše detalje.

Kalvinova, španski ministar ekonomije, rekla je da Međunarodni monetarni i finansijski komitet nije mogao da postigne konsenzus o zajedničkom saopštenju zbog neslaganja o jeziku dokumenta iako mnoge zemlje članice osuđuju i akciju Rusije u Ukrajini i ubijanje civila u Izraelu i Gazi.

Ona je rekla da će saopštenje predsedavajućeg biti objavljeno nakon zatvaranja godišnjih sastanaka MMF-a i Svjetske banke u Maroku. Pregovari o tom dokumentu još traju.

Upućeni zvaničnik iz jedne od zemalj G7 rekao je da nema konsenzusa o povećanju kvota niti je jasno da li je rok do kraja godine težak za ispunjavanje. MMF treba da završi poslednju reviziju kvota do 15. decembra.

U saopštenju koje su poslali nisu precizirani iznosi finansiranja, ali su otvorena vrata za potencijalno kratkoročno povećanje finansiranja bez promjena u akcionarskom udjelu u samom Fondu.

“Da bismo zadržali trenutni okvir sredstava Fonda dok povećanje kvota ne stupi na snagu, pozivamo Izvršni odbor da predloži prelazne aranžmane”, navodi se u saopštenju.

Godišnji sastanci MMF-a i Svjetske banke održani su u Marakešu.

Objava Marakeš: Nema dogovora o povećanju kvota za finansiranje  prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Uprkos dosadašnjem otporu izazovima koje nosi rat u Ukrajini, ekonomije zemalja srednje, istočne i jugoistočne Evrope sve su više pod pritiskom, dok su izgledi za privredni rast u jugoistočnoj Evropi nešto bolji, navodi jesenska prognoza Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WiiW).

– Recesija u Njemačkoj, pogoršanje međunarodnog okruženja, kontinuirano visoka inflacija, stroža monetarna politika i nedovoljne mjere fiskalne politike opterećuju ekonomski rast – rekao je ekonomist WiiW-a i glavni autor jesenske prognoze Branimir Jovanović.

Za sve 23 zemlje te šire evropske regije ekonomski rast u 2023. bit će 0,6 posto, dakle sličan rastu u zemljama eurozone od 0,5 posto, prenosi Beta.

Prema toj prognozi, privredni rast u šest zemalja zapadnog Balkana bit će nešto bolji 2023. godine i prosječno će iznositi 2,1 posto. Na Zapadnom Balkanu predviđa se rast Crne Gore od 4,5 posto, Albanije od 3,5 posto, a Bosne i Hercegovine od 1,7 posto.

Nešto veći rast regionalnog prosjeka očekuje se u Hrvatskoj i Rumiji, članicama Evropske unije – po 2,5 posto.

Te dvije članice EU-a, smatraju analitičari, svoj rast dijelom mogu zahvaliti novcu iz fonda Next Generation EU koji bi trebao sanirati posljedice pandemije korona virusa.

U Turskoj će prognozirani rast biti 3,2 posto.

U zemljama srednje i istočne Evrope EU, Poljskoj, Češkoj i Mađarskoj, ekonomije su nakon slabog prvog tromjesečja sredinom godine skliznule u negativan rast.

S obzirom na moguću recesiju u cijeloj eurozoni, ta bi se negativna dinamika mogla ubrzati, posebice u zemljama Višegradske skupine koje su snažno isprepletene s oslabljenom njemačkom industrijom, kazao je Jovanović.

Prema prognozi WiiW-a, Ukrajina također ove godine može očekivati rast od 3,2 posto, a Rusija od 2,3 posto zahvaljujući industriji oružja.

Iako je inflacija u svim zemljama tog dijela Evrope već premašila svoj vrhunac, još će neko vrijeme ostati visoka. Glavni pokretač inflacije je rast cijena hrane, što dovodi do sve većih socijalnih problema, piše Biznisinfo.

Iz BiH je u zemlje Evropske unije za osam mjeseci ove godine izvezeno robe u vrijednosti 8,4 milijarde KM, što je za pet odsto manje u odnosu na isti period prošle godine, dok je uvezeno proizvoda za 12,3 milijarde KM, što je za jedan odsto više nego u osam mjeseci 2022. godine.

To znači da je spoljnotrgovinski deficit s EU u osam mjeseci ove godine iznosio 3,9 milijardi KM.

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH (STK BiH), po ukupnom obimu razmjena, naša najznačajnija tržišta u EU su Hrvatska, Njemačka, Italija, Slovenija i Austrija, prenosi Biznis.ba.

“Sa Njemačkom i Austrijom ostvarili smo suficit u robnoj razmjeni, tako da je pokrivenost uvoza izvozom sa Njemačkom 112 odsto, a s Austrijom 118 odsto”, istakli su iz STK BiH.

Istakli su da je na tržište CEFTA izvezeno robe u vrijednosti od 2,1 milijardu KM, što je smanjenje od 11 odsto u odnosu na osam mjeseci prethodne godine.

“Uvezeno je robe sa tržišta CEFTA u ukupnoj vrijednosti od 2,9 milijardi KM, što je smanjenje od dva odsto. Zaključujemo da je smanjen ukupan obim razmjene sa zemljama CEFTA, te isti iznosi 4,9 milijardi KM. Najznačajniji partneri su Srbija i Crna Gora. Sa Srbijom je smanjen i izvoz i uvoz, dok je sa Crnom Gorom samo uvoz. Ostale zemlje članice bilježe povećanje i izvoza i uvoza”, naveli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Dodali su da je sa zemljama CEFTA smanjen ukupan obim razmjene usljed smanjenja uvoza za 38 odsto, a isti iznosi u ovoj godini 508,6 miliona.

“Ovaj pad uvoza je posljedica smanjenja uvoza iz Švajcarske, sa kojom se uglavnom obavlja i skoro sva robna razmjena sa EFTA. Izvoz iznosi 324,8 miliona KM, što predstavlja povećanje od 9% u odnosu na isti period prethodne godine. I ove promjene kod izvoza su zbog povećanja izvoza na tržište Švajcarske”, kazali su iz STK BiH.

Robna razmjena sa trećim tržištima je uglavnom nepromijenjena, izvoz iznosi 747,3 miliona KM i veći je za dva odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

“Uvoz je vrijedan 2,9 milijardi KM, što je smanjenje od jedan odsto u odnosu na osam mjeseci 2022. godine. Naši najznačajniji partneri od ovih zemalja su Turska i Kina”, kazali su iz STK BiH.

Siniša Pepić, doktor ekonomske diplomatije, rekao je za “Nezavisne novine” da je EU, kao najvažnije izvozno tržište za bh. preduzeća, za ovu godinu značajno smanjivala prognoze rasta BDP-a uz predviđanje tehničke recesije, a što najviše zavisi od situacije u Ukrajini i oko nje, što je zasigurno proizvelo negativan uticaj po naš spoljnotrgovinski bilans. “Evropa se potrudila da rješenje nađe u domaćoj privredi na način da joj pruži podršku kako bi proizvela ono što bi inače uvezla iz BiH, tako da ne bih bio toliko optimističan u vezi s pitanjem prognoza i za nadolazeću godinu. Najbolje rješenje za BiH jeste snažna podrška domaćem privredniku da postigne što veći stepen vertikalne integracije proizvodnje, što treba da rezultira supstitucijom uvoza tj. povećanjem ponude domaćih proizvoda na tržištu nauštrb onih iz uvoza”, objasnio je Pepić, pišu Nezavisne novine.