Kategorija: Vijesti

LONDON – Zlato je tek početkom nedjelje imalo ulogu sigurnog utočišta, poskupivši postotak i po, pa je njegova vrijednost premašila 1.875 dolara za uncu.

Cijene zlata pale su sedam posto od kraja jula na najniži nivo u osam mjeseci, što je djelimično povezano s jačim dolarom, ali puno više s restriktivnom politikom centralnih banaka ili sve višim kamatama, zbog čega su mnoga ulaganja, kao što su državne obveznice, postaju privlačniji u poređenju sa zlatom.

U SAD-u obveznice već donose gotovo pet posto garantovanog povrata (najviše od 2007.).

Očit je bijeg ulagača od “papirnog” zlata, zlatni fond ETC (Exchange Traded Commodities) ove je godine imao odlive u protivvrijednosti 190 tona zlata, što je već znatno više nego u cijeloj prošloj godini.

Agencije

Objava Zlato se podiglo sa osmomjesečnog minimuma prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila niža za 78 centi nego na prekjučerašnjem zatvaranju trgovine i iznosila je 86.87 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 84 centa nižoj cijeni, od 85.13 dolara.

U ponedjeljak cijene su snažno poskočile zbog bojazni da bi sukob između Izraela i Hamasa mogao eskalirati i proširiti se na druge zemlje na Bliskom istoku. Prekjučer je uzlazni trend zaustavila Saudijska Arabija objavom da radi s regionalnim i međunarodnim partnerima na sprječavanju eskalacije. Rijad je ponovio i da podupire nastojanja da se tržišta nafte stabiliziraju.

U nedjelju Saudijska Arabija, Bahrain, Irak, Kuvajt, Oman i Ujedinjeni Arapski Emirati naglasili su da su spremni “dobrovoljno prilagoditi proizvodnju nafte, pojedinačno i kolektivno”, i poduzeti dodatne mjere, u svakom trenutku, kako bi poduprli stabilnost tržišta.

Vodeći proizvođači trenutno smanjuju opskrbu kako bi je prilagodili potražnji i podržali cijene.

“Cijene su prekjučer pale i u Londonu i na američkom tržištu, jer je zasad otklonjena prijetnja naglog i neočekivanog prekida u opskrbi”, rekao je Tamas Varga iz PVM-a.

Eskalacija sukoba na Bliskom istoku podigla bi cijene nafte na 100 dolara, domeće Magid Shenouda iz trgovačke kuće Mercurije. Rusija i Saudijska Arabija sastale su se jučer u Moskvi, a ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je kontinuiranu koordinaciju Organizacije zemalja izvoznica nafte i njezinih saveznika kako bi situacija na tržištima nafte bila “predvidiva”.

Putin je ujedno pozvao domaće proizvođače da im prioritet bude opskrba ruskog tržišta.

Moskva je prošle sedmice ukinula zabranu izvoza dizela cjevovodima preko morskih luka. Zabrana izvoza benzina ostaje na snazi. Investitori će pozorno proučiti i zapisnik s septembarske sjednice američke centralne banke Fed u potrazi za naznakama o kretanju kamatnih stopa u idućim mjesecima.

Američka ministrica finansija Janet Yellen izjavila je u srijedu da i dalje očekuje tek postupno usporavanje privrede, uprkos bojaznima koje je raspirila situacija u Izraelu.

OPEC je odvojeno saopćio da je barel košarice nafte njegovih članica u utorak poskupio 79 centi, na 90.78 dolara, pišu Vijesti.ba.

BANJALUKA – Kreditna zaduženost Grada Banjaluka je zaključno sa junom ove godine iznosila 112,7 miliona KM, što je za 11,14 odsto više u odnosu na decembar prošle godine, kada je taj dug iznosio 101,4 miliona KM.

Navedeno je u to Informaciji o zaduženju grada Banjaluka i datim garancijama na dan 30. jun 2023. godine, dokumentu koji će se naći na pred odbornicima na idućem zasjedanju Skupštine grada Banjaluka.

Zaduženje veće sa nepovučenim sredstvima

U dokumentu je navedeno da se ta suma odnosi na povučena kreditna sredstva i emisiju obveznica, od čega 91,6 miliona KM ide na glavnicu duga, a 21,1 miliona KM na kamate.

Međutim, ako se uzmu u obzir i nepovučena kreditna sredstva ukupno zaduženje Grada Banjaluka je znatno veće.

Prema podacima navedenim u ovoj informaciji ukupan dug sa povučenim i nepovučenim sredstvima i iz emisije obveznica iznosi 137,7 miliona KM, što je više za 28,34 odsto od ukupnog duga kraju prošle godine  kada je iznosio 107,3 miliona KM.

„Na rast duga uticalo je novo zaduženje u nominalnom iznosu od 25 miliona KM, kao i rast kamatnih stopa kod postojećih zaduženja, što je dovelo do povećanja ukupnog neotplaćenog duga. Ako se ukupan dug sa povučenim i nepovučenim kreditnim sredstvima, posmatra u odnosu na kraj 2020. godine, kada je stanje bilo 135,2 miliona  KM, saldo duga povećan je za svega 1,8 odsto. Ovo je rezultat činjenice da je u proteklom periodu otplata duga bila veća od novog zaduživanja. Posmatrano no glavnici zaduženja, otplaćen je 31 milion KM, dok glavnica novog zaduženja iznosi 25 miliona KM“, navedeno je u ovoj Informaciji .

Najviše sredstava iz povučenih kredita otišlo na teniski teren

Precizirano je da Grad Banjaluka zaključno sa junom ove godine otplaćuje 13 dugoročnih zaduženja, od kojih je 11 kredita te dva zaduženja po osnovu emisije obveznica.

Navedeno je da je Grad u prvih pola godine za otplatu kredita izdvojio ukupno 8,8 miliona KM od čega je 6,4 miliona potrošeno na glavnicu, a 2,3 miliona KM na kamate. Ostali troškovi vezani za servisiranje kreditnih zaduženja i usluga po osnovu emisije obveznica su iznosila 41.783 KM.

Navedeno je da planirani priliv sredstava po osnovu zaduživanja u budžetu grada Banjaluka u 2023. godini iznosi 29,8 miliona KM, a da je do šestog mjeseca ove godine ostvareni priliv sredstava po tom osnovu iznosio 11,3 miliona KM.

Precizirano je da se taj priliv sredstva odnosio na izgradnju kanalizacione i vodovodne mreže, te teniske dvorane kod parka Mladen Stojanović na koju je otišlo 10 miliona KM kredita.

U informaciji je navedeno i da Grad Banjaluka nema kratkoročnog duga, dok godišnji anuitet po tekućim dugoročnim zaduženjima, koja podliježu zakonskom ograničenju u 2023. godini iznosi 18,3 miliona KM, sa stepenom zaduženosti od 12,55 odsto redovnih prihoda ostvarenih u 2022. godini.

U dokumentu je naglašeno da ni u jednoj projektovanoj godini, a procjenom su obuhvatili period do 2033. godine, stepen zaduženosti ne prelazi propisanih 18 odsto.

Grad otplaćuje kredite „Toplane“

Kada su u pitanju garancije koje izdao Grad Banjaluka zaključno sa 30. junom ove godina evidentirane su četiri izdate garancije.

Tri se odnose na staro preduzeće „Toplana“, a jedno na preduzeće DEP-OT. Obrazloženo je da ukupan iznos svih garancija iznosi 19,5 miliona KM, što je 13,34 odsto u odnosu na prihode iz 2022. godine, čime nije prekoračena zakonska granica od 30 odsto redovnih prihoda.

„'Toplana’ nije ostvarivala dovoljno poslovnih prihoda da bi mogla uredno plaćati obaveze po zaduženjima, te je Grad kao garant, u prvoj polovini 2023. godine izmirio navedene obaveze u ukupnom iznosu od 1,8 miliona KM a što je u skladu sa planiranim budžetom“, precizirano je u informaciji.

CAPITAL: V. P.

Objava Dug Grada Banjaluka povećan za 11 miliona KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BANJALUKA – „Hidroelektrane na Vrbasu“ isplatiće svojim akcionarima 28,7 miliona maraka akumulirane neraspoređene dobiti, što je prvi put da se dividenda u ovom preduzeću isplaćuje još od 2016. godine, saznaje portal CAPITAL.

Svaki akcionar biće isplaćen u skladu sa brojem akcija koje posjeduje, odnosno za svaku akciju koju ima dobiće 0,28 KM.

Odluku treba da potvrdi Skupština akcionara, ali nema sumnje da će se to desiti s obzirom na to da prijedlog o isplati dobiti ide iz Matičnog preduzeća Elektroprivrede RS koje je većinski akcionar HE na Vrbasu sa 65 odsto akcija.

Iza njih najveći akcionar je Penzijski rezervni fond (PREF) Republike Srpske sa 10,04 odsto vlasništva, te Fond za restituciju RS koji ima udio u preduzeću od pet odsto.

HE na Vrbasu su u 2022. godini imale 5,44 miliona maraka dobiti iz 23 miliona maraka prihoda, te oko 160 zaposlenih radnika.

U prvom kvartalu ove godine prijavljena je dobit od 2,14 miliona KM.

CAPITAL: D. T.

Objava HE na Vrbasu isplaćuju 29 miliona KM dividende prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.