Biznis info portal – Bilans.ba

Kategorija: Vijesti

  • Atos banka u sedmici djeteta obradovala djecu iz vrtića “Pčelica Maja” iz Novog Grada

    Atos banka u sedmici djeteta obradovala djecu iz vrtića “Pčelica Maja” iz Novog Grada

    NOVI GRAD – Prva sedmica u mjesecu oktobru se tradicionalno u svijetu obilježava kao sedmica djeteta, čime se posebna pažnja posvećuje djeci i njihovim pravima. Upravo u ovoj važnoj sedmici, sedmici naših najmlađih Atos banka Banja Luka donirala je finansijska sredstva za opremanje dvorišta vrtića “Pčelica Maja” u Novom Gradu.

    FOTO: Atos banka

    Dvorište ovog vrtića opremljeno je modernism rekvizitima, a sve to na radost mnogobrojne djece koji borave u ovom vrtiću.

     “Atos banka se odazvala ovoj akciji i donirala sredstva kako bi dvorište ovog vrtića zasijalo u novom ruhu, te kako bi na ovaj način izmamili osmijehe mališanima koji borave u ovom vrtiću. Svjesni smo da je lokalnim zajendicama u kojim poslujemo potrebna naša podrška, te se trudimo iz godine u godinu da svojim društveno odgovornim projektima pokažemo da podrškom pravim vrijednostima stvaramo bolje okruženje za sve nas. Izuzetno nam je zadovoljstvo što smo ovaj put našim najmlađim sugrađanima obezbijedili lijep prostor za igru, a koji će im sigurno izmamiti osmijeh na lica” izjavio je ovim povodom Predrag Turudija, rukovodilac Filijale Prijedor Atos banke Banja Luka.

    Iz Javne ustanove “Pčelica Maja” Novi Grad  na donaciji za pomoć koje je opremljeno dvorište ovog vrtića.

    “Želimo prije svega da izrazimo veliku zahvalnost Atos banci na ovoj značajnoj donaciji za našu ustanovu. Na ovaj način će naša dječica moći da uživaju u moderno opremljenom dvorištu, te smo uz pomoć ove donacije obezbijedili dječi bolje uslove, kako bi svoje vrijeme provodili na što kvalitetniji i raznovrsniji način, razvijajući tako ne samo svoje fizičke sposobnosti nego i maštu i kreativnost” izjavila je ovim povodom Radmila Japundža, direktorica Javne ustanove “Pčelica Maja” Novi Grad.

    PR

    Objava Atos banka u sedmici djeteta obradovala djecu iz vrtića “Pčelica Maja” iz Novog Grada prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Depoziti u avgustu 30,51 milijardu KM

    Depoziti u avgustu 30,51 milijardu KM

    Iz Centralne banke (CB) BiH saopćili su da je rast depozita na mjesečnom nivou registrovan je kod svih sektora, a idući redom, kod stanovništva su veći za 107,7 miliona KM ili 0,7 odsto, privatnih preduzeća za 153,1 milion KM (2,3 odsto), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 18,3 miliona KM ili jedan odsto.

    “Kod vladinih institucija rast je bio za 47,2 miliona KM ili 1,1 odsto, a kod ostalih sektora za 16,9 miliona KM ili 0,9 odsto”, navode iz CB BiH.

    Dalje se ističe da je godišnja stopa rasta ukupnih depozita u avgustu iznosila 6,8 odsto, a u apsolutnom iznosu 1,93 milijarde KM.

    “Godišnji rast depozita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,32 milijarde KM ili 9,3 odsto, privatnih preduzeća za 979,5 miliona KM ili 16,8 odsto, te kod ostalih domaćih sektora za 5,2 miliona KM ili 0,3 odsto. Kod nefinansijskih javnih preduzeća depoziti su na godišnjem nivou smanjeni za 118,9 miliona KM ili 5,9 odsto, te vladinih institucija za 252,9 miliona KM ili 5,3 odsto”, naglasili su iz ove finansijske institucije, prenose Nezavisne.

    (Haber.ba)

  • U Njemačkoj zabilježen pad izvoza i uvoza 

    U Njemačkoj zabilježen pad izvoza i uvoza 

    BERLIN – Njemački izvoz je u avgustu 2023. godine opao za 1,2 odsto, a uvoz za 0,4 odsto u odnosu na jul , saopštio je njemački Savezni zavod za statistiku Destatis.

    FOTO: Pixabay

    U Njemačkoj zabilježen pad izvoza i uvoza u avgustu: Izvoz pao za 5,8 odsto, a uvoz 16,8. Pad je zabilježen i na međugodišnjem nivou, pošto je izvoz opao za za 5,8 odsto, a uvoz za 16,8 odsto u odnosu na avgust 2022. godine, navodi se na sajtu ove organizacije sa sjedištem u Visbadenu.

    Problemi u Njemačkoj polako prelivaju i na komšiluk! Kompanije na sjeveru Hrvatske imaju sve manje narudžbina

    Ukupna vrijednost izvezene robe u avgustu je 127,9 milijardi evra, dok je u Njemačku u istom periodu uvezena roba u vrijednosti od 111,4 milijarde evra.

    Izvoz u zemlje EU je mjesečno pao za 1,5 odsto, od toga u zemlje evrozone za 2,6 odsto, dok je uvoz iz zemalja EU porastao za 1,9 odsto, od toga za 3,2 odsto iz država evrozone.

    Izvoz u zemlje van EU je mjesečno pao za 0,9 odsto, prije svega izvoz u SAD – za 1,3 odsto, Veliku Britaniju – za 4,2 odsto, Rusiju – 0,5 odsto, dok je izvoz u Kinu porastao za 1,2 odsto.

    Uvoz iz zemalja van EU je u avgustu takođe pao, za 3,0 odsto, posebno uvoz iz SAD – za 3,1 odsto, Velike Britanije – 0,9 odsto i Rusije – 23,4 odsto. Blic/Tanjug

    Objava U Njemačkoj zabilježen pad izvoza i uvoza  prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Dolar oslabio nakon 11 sedmica rasta

    Dolar oslabio nakon 11 sedmica rasta

    Dolarov indeks, koji prati vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je prošle sedmice 0,06 posto, na 106,10 bodova.

    Pritom je dolar prema evropskoj valuti oslabio 0,07 posto, pa je cijena eura dosegnula 1,0585 dolara.

    Tečaj dolara skliznuo je i prema japanskoj valuti, za 0,06 posto, na 149,30 jena.

    Tokom sedmice dolarov indeks osjetno je oscilirao. Polovinom sedmice probio se, po prvi put nakon 11 mjeseci, iznad nivoa od 107 bodova, no do kraja sedmice skliznuo je znatno ispod tog nivoa.

    Oscilacije tečajeva valuta ponajviše se ovisile o špekulacijama hoće li američka centralna banka još jednom do kraja godine povećati kamatne stope, prenosi Hina.

    (Haber.ba)

  • U SARAJEVU VIŠE TURISTA NEGO U OSTATKU DRŽAVE: PROCVJETAO TURIZAM U GLAVNOM GRADU BIH

    U SARAJEVU VIŠE TURISTA NEGO U OSTATKU DRŽAVE: PROCVJETAO TURIZAM U GLAVNOM GRADU BIH

    [ad_1]

    U istom periodu turisti su ostvarili 2.167.603 noćenja, što je za 45,1 posto više u odnosu na isti period 2021. godine.

    U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz Srbije (15,1 posto), Hrvatske (13,1 posto), Ujedinjenih Arapskih Emirata (5,8 posto), Slovenije i Njemačke (sa po 5,4 posto), Saudijske Arabije (4,9 posto) i Turkiye (4,6 posto), što je ukupno 54,3 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 45,7 posto noćenja.

    Što se tiče dužine boravka stranih turista u BiH, na prvom mjestu je Kuvajt, s prosječnim zadržavanjem od 3,8 noći, Irska i Ujedinjeni Arapski Emirati s po 3,1 noć, Francuska s tri noći, Katar s 2,9 noći te Egipat i Japan s po 2,8 noći.

    U istovrijeme, Turistička zajednica Kantna Sarajevo, objavila je podatak da je u prvih osam mjeseci ove godine zabilježeno pola miliona dolazaka i milion noćenja na podrčju Sarajevskog kantona. Najbrojniji su turisti iz Srbije i Hrvatske, ali generalno Evropljani dominiraju, pa iz Sjedinjenjih Američkih Država, zemalja Zaliva i Turske.

    Od 11. do 18. augusta ove godine, tokom Sarajevo film festivala, u Kantonu Sarajevo prijavljen je dolazak 34.157 gostiju, a ostvareno je više od 76.810 noćenja. Ukoliko se ove brojke uporede s prethodnim godinama vidljivo je povećanje dolazaka za 33,7 posto u odnosu na 2022. godinu i 47,5 posto u odnosu na 2019. Broj noćenja veći je za 34,5 posto u odnosu na 2022. godinu i 52 posto u odnosu na 2019.

    Najviše gostiju tokom SSF-a, zabilježeno je iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Slovenije, Italije, SAD-a, Njemačke, Turske, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije… Gosti su se zadržavali u prosjeku nešto manje od tri noći.

    (E. P.)

    The post U SARAJEVU VIŠE TURISTA NEGO U OSTATKU DRŽAVE: PROCVJETAO TURIZAM U GLAVNOM GRADU BIH first appeared on Hayat.ba.

    Hayat.ba

  • Dobre vijesti za vozače u BiH, pojeftinit će benzin i dizel

    Dobre vijesti za vozače u BiH, pojeftinit će benzin i dizel


    Nakon perioda poskupljenja benzina i dizela na benzinskim pumpama u cijeloj BiH, danas stižu najave da će u narednim danima vozači točiti rezervoare po nižim cijenama.

    Prema prvim najavama, smanjenje cijena će se kretati od pet do 15 feninga.

    Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, danas u Sarajevu cijena litra benzina se kreće od 2,61 do 2,91 KM, dok se litar dizela kreće od 2,71 do 3,06 KM.

    I na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj cijene će biti korigovane, također u prosjeku od 5 do 15 feninga po litru, zavisno od vrste goriva i benzinske pumpe.

    Napominjemo, benzinske pumpe u BiH još nisu snizile cijene, a pojeftinjenje se očekuje od ponedjeljka.

    Cijene nafte na svjetskom tržištu su pale, i to dva puta ove sedmice. U petak rano ujutro iznosile su oko 83 dolara po barelu nafte. Nove cijene sirove nafte su zabilježile najveći sedmični pad od marta ove godine.

    Pomak “prema dole” već se počinje pojavljivati ​​i na benzinskim pumpama u svijetu pa je tako prosječna cijena u SAD-u bila oko 3,75 dolara po galonu u petak, u odnosu na 3,83 dolara prije sedam dana.


    (Pressmedia)
  • Poznati lanac cipela, popularan i u BiH, gasi vlastiti brend i zatvara 28 poslovnica: ‘Otpuštanja se ne mogu izbjeći’

    Poznati lanac cipela, popularan i u BiH, gasi vlastiti brend i zatvara 28 poslovnica: ‘Otpuštanja se ne mogu izbjeći’

    Lanac cipela Deichmann s oko 1.400 poslovnica diljem Njemačke opskrbljuje cijelu obitelj pristupačnim cipelama. Deichmann SE također uključuje brendove Snipes, MyShoes i Onygo, prenosi Fenix-magazin.

    Osnovan 2016., Onygo se brzo širio i posljednjih godina otvorene su brojne trgovine ovog brenda u većim gradovima.

    U Njemačkoj trenutno postoji 28 poslovnica s oko 280 zaposlenih. Onygo je zamišljen kao mladi nasljednik Deichmanna s poslovnim modelom usmjerenim na “mlade, moderne kupce”.

    Iz Deichmanna je njemačkim medijima rečeno kako se unatoč “godinama ulaganja, uključujući tijekom i nakon pandemije koronavirusa”, tvrtka morala odlučiti na odustajanje od ovog poslovnog modela.

    Krajem kolovoza 2023. godine odlučeno je da će Onygo prestati poslovati “najkasnije do 31. kolovoza 2024. godine”. Ova odluka utječe na mnogobrojne podružnice i internetsku trgovinu.

    Razlozi za gašenje Onyga

    Proteklih mjeseci dogodili su se brojni bankroti u modnom sektoru, a razlozi su uglavnom slični.

    Prema vlastitim izjavama, Deichmann SE također je pogođen ovim negativnim trendom. “Kao što vrlo dobro znate, cijeli maloprodajni sektor prolazi kroz velike strukturne promjene, koje su pogoršane učincima pandemije koronavirusa, rata u Ukrajini i rastuće inflacije.

    “Situacija u cijelom svijetu ostaje napeta i obilježena krizama, posebice u maloprodajnom sektoru mode”, stoji u priopćenju Deichmanna.

    “U interesu cijele naše radne snage, naša je poduzetnička dužnost prekinuti poslovne modele koji donose gubitke kako bismo mogli usmjeriti svoj kapital na ekonomski održiva poslovna područja”, navedeno je iz Deichmanna.

    Pogođeno je 280 zaposlenika

    Ovim događajima pogođeno je oko 280 zaposlenika.

    “Nažalost, otpuštanja se ne mogu izbjeći”, nastavlja se u priopćenju. Tvrtka ne isključuje isplatu otpremnina radnicima.

    Kada će točno pojedine poslovnice biti zatvorene, utvrdit će tvrtka zajedno s pojedinim iznajmljivačima u sljedećim tjednima, prenosi Fenix-magazin



    (Pressmedia)

  • Centralna banka BiH: U avgustu depoziti iznosili 30,51 milijardu KM

    Centralna banka BiH: U avgustu depoziti iznosili 30,51 milijardu KM

    SARAJEVO – Ukupni depoziti domaćih sektora u BiH na kraju avgusta iznosili su 30,51 milijardu KM i veći su za 343,2 miliona KM ili 1,1 odsto u odnosu na prethodni mjesec, podaci su Centralne banke BiH.

    FOTO: Capital

    Rast depozita na mjesečnom nivou registrovan je kod svih sektora – stanovništva za 107,7 miliona KM ili 0,7 odsto, privatnih preduzeća za 153,1 milion KM ili 2,3 odsto, kod nefinansijskih javnih preduzeća za 18,3 miliona KM ili jedan odsto.

    Kod vladinih institucija rast je bio za 47,2 miliona KM ili 1,1 odsto, a kod ostalih sektora za 16,9 miliona KM ili 0,9 odsto.

    Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u avgustu iznosila je 6,8 odsto, u apsolutnom iznosu 1,93 milijarde KM.

    Godišnji rast depozita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,32 milijarde KM ili 9,3 odsto, privatnih preduzeća za 979,5 miliona KM ili 16,8 odsto, te kod ostalih domaćih sektora za 5,2 miliona KM ili 0,3 odsto.

    Kod nefinansijskih javnih preduzeća depoziti su na godišnjem nivou smanjeni za 118,9 miliona KM ili 5,9 odsto, te vladinih institucija za 252,9 miliona KM ili 5,3 odsto. Srna

    Objava Centralna banka BiH: U avgustu depoziti iznosili 30,51 milijardu KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Svjetska tržišta: Vlada nesigurnost

    Svjetska tržišta: Vlada nesigurnost

    NEW YORK – Na svjetskim se berzama prošle sedmice trgovalo nesigurno jer bi američka centralna banka mogla još jednom do kraja godine povećati kamatne stope i zadržati ih na povišenim nivoima duže nego što se očekivalo.

    FOTO: Pixabay

    Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna oslabio 0,3 odsto, na 33.407 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,5 odsto, na 4.308 bodova, a Nasdaq indeks 1,6 odsto, na 13.431 bod.

    Na svjetskim se berzama trguje nesigurno već dvije sedmice, od kada su čelnici američke centralne banke poručili da bi kamatne stope do kraja godine mogle dodatno porasti i da bi se mogle zadržati na povišenim nivoima duže nego što se očekivalo.

    Zbog toga se prinosi na američke 10-godišnje državne obveznice kreću na najvišim nivoima u 16 godina, što loše utieče na tržište dionica.

    Zbog toga je polovicinom sedmiceS&P 500 indeks pao na najniži nivo od 1. juna, a Dow Jones i Nasdaq od kraja maja.

    „Većina investitora donedavno je zamišljala scenario da će Fed uskoro morati smanjiti kamate i da ćemo se vratiti u okruženje sa povoljnim kamatnim stopama. No, sada je najizgledniji drugačiji scenario – povišene kamate, i to na duži period”, objašnjava Rick Meckler, partner u tvrtki Cherry Lane Investments.

    No, u petak su S&P 500 i Nasdaq indeks nadoknadili gubitke od početka sedmice i sedmicu završili u ‘plusu’, što se ponajviše zahvaljuje snažnom rastu cijena dionica nekoliko tehnoloških divova, nakon pada prethodnih dana.

    Uz to, u petak je objavljeno da je u SAD-u u septembru broj zaposlenih povećan za 336.000, gotovo dvostruko više nego što su analitičari u anketi Reutersa očekivali.

    To pokazuje da američka ekonomija  i dalje stabilno raste, no sa druge strane, ulagači se plaše da bi se zbog toga inflacija mogla zadržati na povišenim nivoima duže nego što se očekivalo.

    No, ulagače je ponešto ohrabrio podatak da je prosječna plata po satu porasla za 0,2 posto u odnosu na avgustu, dok je u odnosu na septembar prošle godine bila veća za 4,2 posto. To predstavlja blago usporavanje rasta plata.

    A na evropskim su berzama cijene dionica pale treći tjedan zaredom. Londonski FTSE indeks skliznuo je 1,5 odsto, na 7.494 boda, dok je frankfurtski DAX pao 1,1 odsto, na 15.229 bodova, a pariški CAC 1 odsto, na 7.060 bodova.SEEbiz

    Objava Svjetska tržišta: Vlada nesigurnost prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Neboder od 100 metara: Sprema se izgradnja jednog od najvećih kompleksa u Bosni i Hercegovini

    Neboder od 100 metara: Sprema se izgradnja jednog od najvećih kompleksa u Bosni i Hercegovini

    Na Trgu rudara u Zenici uskoro bi trebala početi gradnja stambeno-poslovnog kompleksa višemilionske vrijednosti.

    Ovo će biti jedan od najvećih kompleksa ove vrste u cijeloj Bosni i Hercegovini, piše BiznisInfo.ba.

    Projekt podrazumijeva četiri etaže u zemlji, četiri lamele spratnosti od dva do osam spratova (plus prizemlje), te toranj P+31 visok 100 metara.

    Radi o 7.053 kvadratna metra poslovnih prostora, 403 stambene jedinice i 635 parking mjesta.

    Investitor je kompanija Euro-mont Zenica. Direktor ove kompanije Šefik Smlatić, kazao je za BiznisInfo.ba da su trenutno u fazi ishodovanja građevinske dozvole.

    “Ja računam da smo pri kraju. Dok ne dobijemo građevinsku dozvolu, dok ne bude pravosnažna, mi nećemo ništa početi. Predali smo za načelnu građevinsku dozvolu prije nekih 15 dana, s obzirom da se radi o složenom projektu. Čim to dobijemo, onda predajemo za prvu dozvolu kompletiranu građevinsku dokumentaciju, radi se revizija i sve ono što se radi”, pojasnio nam je Smlatić.

    Vrijednost kompletne investicije, prema njegovim riječima, kreće se oko 100 miliona KM.

    Što se tiče rokova izgradnje, kazao je da je rok za fazu A tri godine, a za fazu B, odnosno neboder, dodatne dvije godine.

    “Dakle, za cijeli projekt rok je pet godina i nadam se da ćemo uspjeti, ustvari moramo naprosto radi finansija. Nadamo se ćemo dobiti prvu građevinsku dozvolu u martu, jer ostalo smo sve već na neki način pripremili, i pregovore s izvođačima, dobavljačima…”, ističe Smlatić.

    Radovi bi, dakle, trebali krenuti u proljeće…

    “Ogroman je to projekt, ogromna je garaža, četiri etaže u zemlji, tako da to traži kompleksnu pripremu i infrastrukturu koja će biti u stanju da prati to sve”, zaključuje Smlatić.



    (Pressmedia)