Kategorija: Vijesti

Općinski sud u Cazinu je prije nekoliko dana imao prvo ročište na kojem je odredio za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nekoliko nekretnina u vlasništvu Agrokomerca.

Riječ je o poslovnoj zgradi u privredi površine 31.898 m2 i zemljištu uz zgradu površine 80.815 m2, a što ukupno iznosi 112.713 m2, upisanih u posjedovni list broj 476 k.o. Pjanići na dioničko društvo Agrokomerc, te Mesna industrija Pjanići, odnosno poslovnoj zgradi u privredi površine 29.046 m2, upisanoj u posjedovni list broj 420 k.o. Tržačka Raštela na dioničko društvo Agrokomerc.

– Na ročištu se niko nije pojavio, pa je Sud prodaju prolongirao za naredni period – kazao je za Oslobođenje advokat Omer Abdagić, koji zastupa dio povjerilaca.

Jučer je dostavljena i korespondencija Kluba laburista BiH koju su uputili Općinskom sudu u Cazinu, a u vezi s prodajom državne imovine, kako navode, u vrijednosti od 35.157.150 KM.

– U aktima smo skrenuli pažnju Općinskom sudu u Cazinu, ali i postupajućoj sutkinji da se radi o sudskoj prodaji, za čije radnje je utvrđena ništavost važećim zakonima koji regulišu državnu imovinu – kazao je Amir Đogić iz ovog kluba.

Naime, vlasnik nad imovinom koja se prodaje je država, a državna imovina može ići samo u privatizaciju, a ne u direktnu prodaju, pa ni putem suda.

Predsjednik Suda Erol Husić im je praktično odgovorio da on nema nikakve ovlasti nad predmetom koji se vodi kod drugog sudije, osim u slučaju da predmet vodi on lično, što nije slučaj. A što se tiče zabrane raspolaganja i tu se ograđuje riječima da nije ovlašten.

Advokat koji zastupa dio potražilaca Omer Abdagić smatra da će Općinski sud u Cazinu, ipak, ići u prodaju bez obzira na ove primjedbe. To što se na prvom ročištu nije pojavio niko od kupaca, ne znači da nema zainteresovanih.

– Obično se tako propusti par krugova da bi se moglo ići na manju otkupnu cijenu – prokomentarisao je bivši stečajni upravitelj Agrokomerca Šefik Smlatić.

Ostaje nepoznanica kako će Ured visokog predstavnika reagirati, s obzirom na to da je pritužba iz Velike Kladuše upućena i njemu.

Ustavni sud BiH utvrdio je da nijedan zakon ne može derogirati državni Zakon o zabrani raspolaganja imovinom, te da je on lex specialis u odnosu da druge koji regulišu materijalno pravo, navodi se u pismu OHR-u, uz napomenu da Općinski sud Cazin nema odluku o izuzimanju imovine od zabrane raspolaganja.

U Srebreniku, u sklopu firme za preradu i ugradnju lima “Bekrić d.o.o.”, desila se inspirirajuća priča koja će vam vratiti vjeru u nesebičnost i zahvalnost. Adnan Bekrić, vlasnik ovog uspješnog preduzeća, odlučio je iznenaditi jednog od svojih najvrijednijih radnika, Edmira Džaferovića, na jedan nevjerojatan način.

Džaferović, dugogodišnji zaposlenik i pouzdan član tima, nije samo obavljao svoj posao temeljito, već je uvijek išao korak dalje kako bi pomogao tvrtki da raste i razvija se. Njegova predanost, stručnost i radna etika istaknuli su ga kao izvanrednog radnika.

U znak zahvalnosti za sve što je Džaferović učinio za firmu “Bekrić d.o.o.”, Adnan Bekrić, vlasnik firme, donio je odluku koja će zasigurno ostati urezana u sjećanju svih prisutnih. Na posebnom okupljanju u prostorijama firme, pred nekoliko zaposlenika i kolega, Bekrić je uručio je ključeve prekrasnog automobila Volkswagen Golf 6 Edmiru Džaferoviću, te mu je poklonio i bon u iznosu od 1000 KM na benzinskoj pumpi “Bingo petrol”, koja je dio grupacije “Bingo d.o.o.” piše StudioD.

– Edmir Džaferović naš je vjerni zaposlenik od prvog dana – sa nama je već deset godina. Česte promjene radne okoline danas su svakodnevnica i samim time ovolike godine vjernosti prava su rijetkost. Ovim skromonim poklonom odajemo priznanje njegovom doprinosu za uspjeh naše firme. Njegova predanost i naporan rad inspiracija je svima. Ponosni smo što u našem timu imamo nekog poput njega, rekao je Bekrić tokom emotivnog trenutka predaje ključeva.

Emocionalni Edmir Džaferović nije mogao sakriti svoje iznenađenje i radost. “Ovo je nevjerojatan dar, i ne znam što reći. Hvala, gospodine Bekrić. Ovo će mi zauvijek ostati u sjećanju”, istaknuo je Džaferović.

Ovaj nesebičan čin Adnana Bekrića i gesta zahvalnosti prema Edmiru Džaferoviću svakako će ostati zapamćeni kao primjer kako se dobar rad i predanost prepoznaju i nagrađuju u poslovnom svijetu. Osim što je dobio automobil, Edmir je dobio i snažnu potvrdu da njegov trud vrijedi.

Cijela priča podsjeća nas na važnost prepoznavanja i nagrađivanja izvanrednih zaposlenika u svim sferama života. Adnan Bekrić i firma “Bekrić d.o.o.” ne samo da su dobili odanog radnika, već su i pokazali kako zahvalnost i velikodušnost mogu stvoriti pozitivan radni okoliš i osnažiti zajednicu.

Ova inspirirajuća priča iz Srebrenika služi kao podsjetnik da se dobar rad i predanost isplate, i da geste poput ove mogu napraviti veliku razliku u životima ljudi.

Vijesti o otvaranju novih radnih mjesta u našoj zemlji raduju Bosance i Hercegovce.

Posljednjih sedmica nekoliko firmi bilo je prisiljeno otpustiti desetine i stotine radnika, zbog čega otvaranje novih radnih mjesta u ovom trenutku ima dodatnu težinu.

Tešanj je posljednjih desetak godina sinonim za uspješnost i raj za investitore, a rijetke su sredine u Bosni i Hercegovini kao ovaj gradić gdje je pozitivan prirodni priraštaj i gdje je zaposleno više radnika nego prije rata. Sada su tu brojne uspješne kompanije i firme koje svoje proizvode plasiraju na svjetsko tržište. U Tešnju će uskoro “Delta Marketing” otvoriti 60 novih radnih mjesta.

– Nismo slučajno izabrali Tešanj za proširenje našeg poslovanja. Ovdje investitori imaju vrhunske uslove i podršku lokalne zajednice. Nakon deset godina rada u Sarajevu, gdje imamo 70 radnika, odlučili smo se na proširenje poslovanja. Moramo istaći susretljivost nadležnih općinskih struktura u Tešnju – ističu iz “Delta Marketinga”.

“Delta Marketing” jedna je od najuspješnijih firmi za telemarketing u našoj zemlji u oblasti odlaznih poziva (outbound calls) .

– Mi pomažemo da kupce pretvorite u zadovoljne kupce. Iza nas je decenija uspješnog rada. Kod nas se tačno zna šta ko radi i nema prostora za improvizacije. Naša najveća snaga su vrijedni i profesionalni radnici. Pažljivo biramo svakog radnika. Ako želite uspješno komunicirati za brendove i s ljudima, morate ih razumjeti. Zato ne radimo uvijek sve za svakoga, već vam nudimo upravo ono rješenje koje vama odgovara. Kako bi na kraju vaši kupci bili više nego zadovoljni vama i vi nama. Ne možete kupiti zadovoljstvo kupaca, ali možete uložiti u njega. Imamo modernu korisničku službu koja radi sa dosta strasti, znanja i ideja. Imamo iskustvo, stručnost i uspjehe iz 30 projekata u svim industrijama, od opskrbe energijom i telekomunikacija, preko anketa i planiranja, do potencijalnih kupaca u svim mogućim kategorijama – kažu iz “Delta Marketinga” te dodaju da zbog proširenja poslovanja i u Sarajevu traže deset novih radnika, a koji uslovi su potrebni za radno mjesto možete pogledati na ovom linku.

Kako ističu, ova firma postavlja standarde za svoju industriju u pogledu sigurnosti, tehnologije i inovacija i uvijek može ponuditi najbolja rješenja.

– Naša grupacija ima i tri firme koje se nalaze u Evropskoj uniji i sve radimo po njihovim standardima. Širom Bosne i Hercegovini su smješteni izvršni i servisni centri za telekomunikaciju, a logistika i ostali segmenti kompanije nalaze se u Njemačkoj i u još nekoliko zemalja Evropske unije. Nakon otvaranja filijale u Tešnju nastavljamo sa drugim bh. gradovima i daljim razvojem. Plan nam je da do 2025. godine imamo 200 zaposlenih. Imamo velike planove, a sigurno da ćemo ih realizirati bez većih problema jer nudimo plate iznad prosjeka i ostale uslove koji su bolji nego kod konukrencije. Uslov je poznavanje njemačkog jezika i godinu dana rada u telefoniji – poručuju iz ove firme.

Nakon skoro tri decenije konstantnog ekonomskog rasta Poljske, ekonomski šokovi koje cijeli svijet osjeća u posljednje dvije godine došli su po svoje.

“Post-sovjetsko ekonomsko čudo” i “zemlja koja će prestići Veliku Britaniju do 2030”, ove godine, zbog eksternih šokova jedva drži glavu iznad vode, a ako je suditi prema broju ljudi koji je prisustvovao nedavno održanim mitinzima opozicije u Poljskoj, građani svog “čuda” ne žele da se odreknu.

Od pada Berlinskog zida i kasnijeg priključenja u EU, Poljska je postala jedna od najvećih evropskih ekonomija i postala jedan od motora ekonomskog rasta. Tako bar kaže Poljski ekonomski institut, “think-tank” koji je uradio istraživanje uticaja članstva EU na ekonomiju Poljske, piše Blic.

Oni su došli do zaključka da je BDP po glavi stanovnika, zasnovan na paritetu kupovne moći, trenutno veći 31 posto nego što bi bio da nisu postali članica bloka. Agregatno od pristupanja EU porasli su preko 90 posto!

Da je nazivati ih “ekonomskim čudom” opravdano pokazuje i činjenica da dok je 1989. godine BDP po glavi stanovnika u Poljskoj bio tek 10. dio BDP po glavi stanovnika u Njemačkoj, danas su ti podaci drastično drugačiji.

Preko tri decenije ekonomskog rasta, dovelo je do situacije da BDP po glavi stanovnika poraste na nivo u Poljskoj od 32.320 eura, dok je u Njemačkoj taj indikator na nivou od 45.941 eura, u Francuskoj 34.200 eura, Velikoj Britaniji 39.477 eura. Prema procjenama Poljska će Veliku Britaniju prestići do 2030. godine.

Pored toga za posljednih 20 godina zemlja je uspjela da postane i centralni tehnološki hab za taj dio Evrope, a dva sektora gdje su se istakli je IKT i proizvodnja baterija.

Prema indeksu kompetetivnosti IT sektora, Poljska je ove godine došla na 3. mjesto u regionu, odmah iza Estonije i Litvanije, a mjereno po broju dostupnih talenata Poljska je broj jedan.

Posljednjih godina, sa promjenom makroekonomske strategije globalnog Zapada, Poljska je postala i jedna od najbitnijih “nearshoring” destinacija na “Starom Kontinentu”. To je prepoznala i automobilska industrija, i sijaset kompanija se okrenulo investiranju u Poljsku.

Najbolji primjer tog trenda je Mercedes, koji trenutno gradi svoju prvu fabriku isključivo za električne kombije.

Sa druge strane, poljske kompanije su u tom periodu stigle do globalnih tržišta. Na primjer, PKN Orlen, multinacionalna rafinerija nafte u vlasništvu države, operiše na svim tržištima sjeverne Evrope, a brendovi kao što su CMYK mogu se vidjeti u šoping centrima širom kontinenta.

Ekonomsko čudo je počelo da “štuca”

I pored stabilnosti koju su gradili godinama posljednjih nekoliko godina pokazalo se ipak kao pogubno za ekonomski motor tzv. CEE regiona.

Prema poslednjem izvještaju OECD-a, privreda poljske je ipak oslabila u uslovima visoke inflacije i opšte neizvijesnosti.

– Industrijska proizvodnja je porasla 5,4 posto u 2022. godini, ali kvartalni rast je ostao volatilan, ekonomija je značajno usporila prvenstveno zbog pada potrošnje privatnih lica i usporavanja investicija – pišu iz OECD-a.

BDP Poljske je tako ove godine u prvom kvartalu rastao 3,8 posto, u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjem nivou on iznosio 0,3 posto u prvom i 0,5 posto u drugom kvartalu, a procjene do kraja godine nisu ništa manje bajne.

Iako analitičari tvrde da će Poljska uspjesti da izbjegne recesiju, na primer ING banka u svojim izvještajima ističe da će BDP na kraju godine biti samo 0,4 posto u plusu u odnosu na 2022. godinu. Kako nastavaljaju u svojoj analizi, cijene u maloprodaji i industrijska proizvodnja Poljske nastavljaju da slabe.

Na vrhu liste problema, kao i u većini drugih privreda ovog dijela Evrope, rat u Ukrajini. Dvije najveće posljedice koje Poljska trpi sada već skoro dvije godine su inflacija i masovna emigracija Ukrajinaca.

Kako je upozorila Svjetska banka, “Nacionalni plan obnove i otpornosti” koji finansira EU, može da održi nivo javnih investicija na dovoljno visokom nivou da se izbjegne recesija, ali samo u slučaju da isplate ne budu kasnile.

Što se tiče same inflacije ona je u februaru u Poljskoj bila na vrhuncu, od 18,4 posto, da bi već u julu ona pala na 11 posto. Ipak, glavni razlog pada nisu oštri monetarni rezovi i druga finansijska gimnastika, već popuštanje eksternih šokova, piše u izvještaju Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW).

Dolazak Ukrajinaca Poljskoj ipak ide u korist

Sa dolaskom velikog broja ukrajinskih izbjeglica u Poljsku, tamošnje tržište rada je dobilo priliku da popuni veliki broj rupa koje su nastale posljednjih godina. Prema procjenama oko 1,6 miliona ukrajinskih izbjeglica se sjatilo u Poljsku, a pozamašan broj njih je uredno registrovan i dobilo je radne dozvole (njih oko 700.000).

Adam Zuravski iz WIIW ističe da su plate u velikoj mjeri pratile rast inflacije, cijena rada je pala neznatno dok se produktivnost održala na istom nivou, i zaključuje da je inflacija u ovom pogledu čak i “pogodovala Poljskoj”.

Također, dolazak ovako velikog broja izbjeglica otvorilo je vrata Poljskoj i za plan EU da se alocira velika količina sredstava u zemlje u kojima postoje ogromne baze migranata i ljudi koji traže azil.

Ipak, trenutna vladajuća partija “PiS” se protivi ovom dogovoru tvrdeći da će na taj način imati veći priliv ljudi iz Afrike i sa Bliskog Istoka. Da li će Poljska učestvovati ili neće zavisit će od rezultata referenduma koji je zakazan istog datuma kada i parlamentarni izbori, tj. kasnije ovog mjeseca.