Kategorija: Vijesti

“Na povećanje cijene prirodnog gasa je uticao porast cijene naftnih derivata koji utiču na formiranje proizvođačkih cijena prirodnog gasa. Također je došlo do trenda povećanja vrijednosti USD u odnosu na EUR i KM, što je sumarno rezultiralo gore navedenim povećanjem. Ukoliko Vlada FBiH odobri navedeni zahtjev, nova prodajna cijena prirodnog gasa prema distributeru Sarajevogas iznosiće 0,837 KM/m3 u odnosu na cijenu iz prethodnog kvartala koja je iznosila 0,797 KM/m3, i primjenjivaće se od 01.10.2023. godine”, navode iz Energoinvesta.

Napominju kako je ovo “prvo povećanje cijene prirodnog gasa u 2023. godini, i do sada u periodu od 01.01.2023 do 30.09.2023. godine cijena gasa je umanjena za 37,4% u odnosu na zadnji kvartal 2022. godine”. prenosi N1

BANJALUKA – Naša Banka Banja Luka kao društveno odgovorna institucija, konstantno osluškuje potrebe lokalnih zajednica u kojoj posluje, te pružanjem svoje nesebične podrške radi na stvaranju čvrstih i dugoročnih veza i odnosa.

U prostorijama RK “BORAC m:tel“ potpisan je Ugovor o sponzorstvu, sa kojim je Naša Banka potvrdila obostrano razumijevanje i zajedničke interese u cilju promocije rukometa kao rekreativnog i profesionalnog sporta.

“Promocija sporta i zdravog života, jedna je od vrijednosti koju Naša Banka njeguje, a ova saradnja za nas predstavlja još jedan korak dalje u pravcu ispunjenja strateškog opredijeljenja za razvoj boljeg i zdravijeg života zajednice. Ponosni smo što smo podržali RK “BORAC m:tel“, koji je  jedan od najpoznatijih rukometnih kolektiva na našim prostorima i šire, a zajedničkim snagama nastojaćemo da realizujemo niz pozitivnih stvari za promociju sporta, kao bitnog faktora” izjavila je Biljana Ševa, rukovodilac samostalnog Odjeljenja za kartično poslovanje, marketing i komunikaciju.

Igor Jovanović, predsjednik kluba RK “BORAC m:tel“ izrazio je veliku zahvalnosti Našoj Banci koja je prepoznala značaj kluba i pružila podršku.

“Drago nam je što je Naša Banka uvidjela značaj podrške RK “BORAC m:tel“ te ćemo na najbolji način opravdati sponzorska očekivanja, kako bismo  učvrstili našu saradnju i ostvarili najbolje rezultate na obostrano zadovoljstvo” izjavio je Igor Jovanović, predsjednik kluba RK “BORAC m:tel“.

 Naša Banka Banja Luka (www.nasa-banka.com), kao članica jedne od vodećih poslovnih grupacija iz Srbije (Galens Invest) svojim društveno odgovornim poslovanjem, ostvaruje rast na održivoj osnovi, podržavajući profesionalni razvoj svojih zaposlenih, lokalnu sredinu i zajednicu.

Objava Naša Banka a.d. Banja Luka ponosni sponzor RK “BORAC m:tel“ prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Izvoz je u augustu iznosio 127,9 milijardi eura, što predstavlja pad od 5,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, objavio je Destatis.

Uvoz je smanjen za 0,4 posto u odnosu na prethodni mjesec i iznosi 111,4 milijarde eura. Trgovinski suficit zemlje je skromno porastao, na 16,6 milijardi eura.

Međutim, saldo izvoza za osam mjeseci 2023. bio je pozitivan, pri čemu je vrijednost izvezene robe porasla za 1,7 posto na 1,05 biliona eura. Njemačka vanjskotrgovinska razmjena je prošle godine ostvarila rekordan nominalni rezultat, dijelom i zbog rasta cijena.

Ekonomist ING banke Carsten Brzeski izjavio je za AFP da, kao i ostatak njemačke privrede, izvoz ostaje zaglavljen u zoni sumraka između recesije i stagnacije.

– Rizik od ponovnog pada njemačke privrede u recesiju u trećem kvartalu i dalje je visok – rekao je Brzeski, javlja DW, prenosi Fena.

Dok u medijima kruže priče kako se u Aluminiju Industries d.o.o. dijele otkazi, te je zbog toga smanjena proizvodnja iz Aluminija su za Bljesak.info to demantirali.

U Aluminiju je po dokumentima u koje smo imali uvid na dan 2. oktobra zaposleno 333 radnika, dok su 20. septembra imali 331 zaposlenu osobu. Po njihovim riječima osam osoba kojima ističe ugovor 6. oktobra, neće dobiti produženje ugovora. Kako kažu, radnici su upoznati s tim te su dobili pisano obrazloženje i ocjenu koju su dobili od svog nadređenog.

Posebno su ponosni, kako navode na to što je 25 radnika od njih otišlo u mirovinu, te im se uvezao radni staž. Pojašnjavajući, napise o ”umanjenim proizvodnim pogodnima” i ”velikim zalihama gotovih proizvoda”, iz Aluminija su rekli kako proizvodni pogoni jesu smanjeni, ali ne zbog razloga o kojima se spekulira, nego zbog smanjene potražnje.

-Novogradnja je gotovo stala i trend su počele pratiti brojne europske zemlje u koje izvozimo. Tamo se tvornice zatvaraju. Tržište Aluminija je na niskim cijenama. Cijena energenata i slaba potražnja uzrokovali su pad cijena aluminija. Mi imamo dva strateška partnera, koji su u ovom periodu kada je nisko tržište vidjeli priliku, htjeli su iskoristiti proizvodne kapacitete koje smo imali slobodne. Pa sada radimo preprodukciju. Kada krene tržište, na skladištima će biti dovoljno robe da se odmah može krenuti isporučivati aluminij, a i da možemo kada se tržite pokrene imati dovoljne proizvodne kapacitete da zadovoljimo i šire tržište, tvrde iz Aluminija.

Ističu kako su četiri mjeseca radili na punim kapacitetima, dok su ostatak radili i rade na smanjenim kapacitetima i kažu da su zajedno s partnerima spremni za buđenje tržišta. Istaknuli su da je u njihovoj kompaniji dobro to što se vrlo lako mogu prebaciti između proizvoda, ovisno o zahtjevima kupaca, a proizvode tri vrste proizvoda – trupce, blokove i male ingote.

Trenutno im je, kako su rekli proizvodnja fokusirana na autoindustriju i na male ingote, jer je tu trenutno najveća potražnja. Trupci i blokovi, kažu, čekaju bolje stanje na tržištu dok mali ingoti idu u proizvodnju i prodaju.

– Kada se dogodi trend na tržištu, mi se lako možemo prilagati, poručili su iz Aluminija. – Dobili smo da smo u skupni A++ dobavljača, dodatno smo se certificirali i prvi smo u regiji dobil ASI certifikat, prolazimo kroz certifikaciju EcoVadis, koja je vezana za ekologiju i zelenu proizvodnju i dobili smo certifikat. Implementirali smo sve potrebne radnje i postupke koji su potrebni za autoindustriju i zaokružili smo tu priču, rekli su iz Aluminija za Bljesak.info, navodeći da trenutno rade na poboljšanju CO2 otiska, piše Indikator.

BERLIN – Njemačka je u avgustu izvezla robu u vrijednosti od 127.9 milijardi evra, što je 1.2 odsto manje nego u julu ove godine i bio je veći nego što su predviđali analitičari. Oni sada ocjenjuju da bi to mogao da bude znak kako Njemačka klizi u recesiju.

Prema podacima njemačkih statističara, i uvoz je u avgustu bio manji, za 0.4 odsto i iznosio je 111.4 milijarde evra, objavila je njemačka statistička služba “Destatis”.

Kako je prenio “DW”, Njemačka, koja je najveća evropska ekonomija je takođe zabilježila pad izvoza u julu u odnosu na jun.

Analitičari su procijenili da će se njemački izvoz na mjesečnom nivou smanjivati za jedan odsto.

Kako se dodaje, spoljnitrgovinski suficit blago je porastao u osmom mjesecu, na 16.6 milijardi evra, a u julu je iznosio 15.9 milijardi evra.

“Kao i ostatak njemačke privrede, izvoz je takođe zapeo u ‘zoni magle’ između recesije i stagnacije”, procijenio je ekonomista kompanije ING, Karsten Brzeski.

Izvoz u SAD, glavno odredište proizvoda proizvedenih u Njemačkoj, pao je za 1.3 odsto na mjesečnom nivou.

Visoka inflacija, usporavanje industrijske aktivnosti i manja kineska tražnja snažno su opteretili sliku njemačke privrede posljednjih mjeseci, navodi “NovaEkonomija”. Njemačka privreda je početkom godine zapala u recesiju i stagnirala je u drugom kvartalu.

Vodeći njemački ekonomski instituti prošle su nedjelje objavili da očekuju pad njemačke privrede od 0.6 odsto ove godine, a slične prognoze predviđa i Međunarodni monetarni fond (MMF). DW

Objava Njemačka tokom avgusta zabilježila pad izvoza i uvoza prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

U prvih devet mjeseci ove godine kompanije iz Bosne i Hercegovine su izvezle oružja u iznosu od 166.191.670 KM, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH).

Kako piše u ovim podacima, listu izvoznika oružja u toku ove godine činila je 21 kompanija iz Bosne i Hercegovine.

Od ukupnog oružja koje je izvezeno ove godine, ubjedljivo najveća potražnja je za domaćim bombama, granatama, torpedima, minama, raketama i slična vojna municija koje je otišlo za iznos od 153.081.441 KM.

Za nešto više od devet miliona KM je izvezeno vojnog oružja, osim revolvera, pištolja i oružja.

“U toku prošle godine je oružja iz BiH izvezeno za iznos od 196.023.892 KM, a 2021. godine za 192.875.889 KM”, piše u podacima UIO BiH. Bh. oružje je tokom ove godine najviše plasirano u Sjedinjene Američke Države za 56.083.768 KM.

Slijedi izvoz u Bugarsku za 27.098.281 KM, Saudijsku Arabiju za 15.261.598 KM, te Maleziju za 11.018.997 KM.

Sa druge strane, za tri kvartala ove godine uvezeno je oružja za oko 15 miliona KM.

“Za najveći iznos oružje je došlo iz Srbije, i to za 3.839.547 KM, Turske za 1.989.942 KM, te Češke za 1.807.717 KM”, navodi se u ovim podacima.

Slaven Ristić, vlasnik kompanije Tehnički remont iz Bratunca, rekao je da je proizvodnja oružja jedna od rijetkih grana koja je veoma uspješna.

“Mi smo naslijedili ovu industriju iz bivše Jugoslavije. Namjenska industrija BiH i Republike Srpske je naslonjena na namjensku industriju u regionu, prije svega Srbije. Te firme iz BiH, Srbije i Republike Srpske imaju smisla ako funkcionišu zajedno jer je takav koncept bio i u bivšoj Jugoslaviji. Ta saradnja je i sada na jednom izuzetnom nivou. Svako ulaganje u namjensku industriju, uzimajući u obzir političku situaciju u svijetu, i te kako je opravdano i daće rezultate. Bićemo u prilici da zaposlimo dosta više ljudi i da budemo vidljiviji na mapi svijeta kada je namjenska industrija u pitanju”, naglasio je Ristić.

Dodao je da su na nedavno održanom sajmu naoružanja u Beogradu predstavili svoje multifunkcionalno lako taktičko vozilo koje je dobilo impresije od svjetskih proizvođača.

“Do sada smo oružje izvozili kupcima iz Namibije, Egipta, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Etiopije. Sjeverna Afrika i Bliski istok su naša glavna tržišta. Saradnja u komponentama je sa NATO paktom i EU”, kazao je Ristić.

Na pitanje da li je došlo do povećanja cijena oružja zbog inflacije, Ristić odgovara da potražnja diktira cijenu.

“Vidimo da je rat u Ukrajini i sva skladišta municije i oružja iz država našeg okruženja, a koje su članice NATO-a, su prazna. Sve one moraju sada da obnove svoje zalihe, te to i čine, pa je potražnja velika. Smatram da će u narednih pet ili deset godina potražnja biti dosta veća, jer živimo u svijetu u kojem su nestabilne situacije i mnoge krize”, zaključio je Ristić, izvijestile su Nezavisne.