Kategorija: Vijesti

  • ZAVRŠAVA SE TVORNICA U BIH POVRŠINE 12.420 KVADRATNIH METARA

    ZAVRŠAVA SE TVORNICA U BIH POVRŠINE 12.420 KVADRATNIH METARA

    [ad_1]

    U Laktašima kod Banje Luke pri kraju je gradnja novog proizvodnog objekta kompanije “Iskra Tela L”, koja je kćerka-kompanija nadaleko poznatog slovenskog giganta “Iskra”.

    Moderan poslovni objekat s površinom od impresivnih 12.420 kvadratnih metara, bit će završen u 2023. godini.

    Kako je BiznisInfo ranije pisao, kamen temeljac za ovaj pogon položen je početkom februara ove godine.

    “Iskra” d.o.o. Slovenija je kompanija koja je osnovana 1946. godine s tradicijom dugom 76 godina u porizvodnji industrijske elektronike, energetike i telekomunikacijske opreme.

    “Iskra Tela L” d.o.o u Laktašima osnovana je 2007. godine i trenutno se bavi proizvodnjom industrijske elektronike, TV antena, kondezatora i brizganjem termoplasta i duroplasta.

    Kompanija ima 100 zaposlenih i plan je da u svom vlastitom proizvodnom objektu u Mahovljanima, prošire proizvodnju i ukupno imaju 500 zaposlenih radnika.

    Novom investicijom “Iskra” jača vlastiti položaj u regiji i u svjetlu očekivane integracije BiH u Europsku uniju.

    Pogledajte i snimak OVDJE.

    Hayat.ba

  • Cijene utiču na kupovinu: Građani odgađaju nabavku ogreva, a evo koje koliko novca se trenutno treba izdvojiti za pelet ili drva

    Cijene utiču na kupovinu: Građani odgađaju nabavku ogreva, a evo koje koliko novca se trenutno treba izdvojiti za pelet ili drva

    Iako noćne temperature uveliko najavljuju zimu, potražnja za ogrevom krajem septembra, a posebno u prvim danima oktobra, značajno raste. Visoke cijene jedan su od razloga zbog kojih veliki broj građana kasni s nabavkom, ali im naruku ide lijepo vrijeme koje se najavljuje i za naredne dane.

    Cijena peleta u ovom trenutku je čak i do 20 odsto niža u poređenju s prošlom godinom. Prošle godine se cijena peleta u ovom periodu kretala od 640 do 700 KM, dok je sada od 500 do 520 KM po toni. Cijena iscijepanog drveta je 150-165 KM po paleti, dok je cijena tone mrkog uglja 285 KM po toni. Jedini energent koji je poskupio je lignit, koji je skuplji za 20 odsto, pa je sada, umjesto prošlogodišnjih 195 KM, cijena 235 KM po toni – rekao je Muhamed Helać iz firme “Drvosječa” u Sarajevu.

    U ovoj kompaniji kažu da će cijene ogrjeva zavisiti i od globalnih kretanja, ali i same inflacije.

    Kako je Helać naveo, u posljednjih godinu znatno je teže doći do sirovine, a kako idemo u zimu, to postaje još teže.

    – Faktori koji su doveli do destabilizacije na ovom tržištu prošle godine su i dalje aktuelni. Cijena goriva konstantno raste, brojni faktori u proizvodnji su i dalje vrlo skupi zbog rata u Ukrajini, cijena industrijske električne energije koju koristimo u pogonima je konstantno u porastu, a s obzirom na to da drvoprerađivačka industrija upošljava deficitarno zanimanje, veliki je problem i radna snaga koja se za ove poslove sada vrlo teško nalazi – ističe Helać.

    Dovoljne količine

    Ipak, za razliku od prošle godine, kada su se cijene mijenjale svakih nekoliko dana, ovaj su put stabilne, barem tokom oktobra, a na tržištu su dostupne dovoljne količine svih vrsta ogrjeva za domaće tržište.

    Pelet trenutno košta od 500-520 KM, 150-165 KM cijena je iscijepanog drveta, 285 KM košta tona mrkog uglja, 235 KM košta lignit, piše Avaz.



    (Pressmedia)

  • GORIVO POSKUPJELO 6 PUTA U MJESEC DANA

    GORIVO POSKUPJELO 6 PUTA U MJESEC DANA

    [ad_1]

    Dizel na benzinskim pumpama u Banjoj Luci košta samo pet feninga manje od tri KM, odnosno 2,95 KM po litri.

    Benzin se nešto jeftiniji i košta 2,86 KM.

    Po dostupnim podacima, gorivo je unazad mjesec dana u RS poskupjelo šest puta, pa je tako 4. septembra dizel koštao 2,84 KM.

    Po podacima koje svake sedmice objavljuje Centralna banka BiH, cijena nafte na svjetskom tržištu je povećana za 0,84 odsto protekle sedmice.

    CIjene goriva u RS su u porastu od jula, a Zavod za statistiku RS je evidentirao da je prosječna cijena dizela u julu bila 2,48 KM, a u avgustu 2,69 KM. Dakle, litar goriva poskupio je za pola marke u protekla tri mjeseca.

    Hayat.ba

  • Njemačka zabilježila pad izvoza i uvoza

    Njemačka zabilježila pad izvoza i uvoza

    VISBADEN – Njemački izvoz je u avgustu 2023. godine opao za 1,2 odsto, a uvoz za 0,4 odsto u odnosu na jul, saopštio je danas njemački Savezni zavod za statistiku Destatis.

    FOTO: Agencije

    Pad je zabilježen i na međugodišnjem nivou, pošto je izvoz opao za za 5,8 odsto, a uvoz za 16,8 odsto u odnosu na avgust 2022. godine, navodi se na sajtu ove organizacije sa sedištem u Visbadenu.

    Ukupna vrijednost izvezene robe u avgustu je 127,9 milijardi evra, dok je u Njemačku u istom periodu uvezena roba u vrijednosti od 111,4 milijarde evra.

    Izvoz u zemlje EU je mjesečno pao za 1,5 odsto, od toga u zemlje evrozone za 2,6 odsto, dok je uvoz iz zemalja EU porastao za 1,9 odsto, od toga za 3,2 odsto iz država evrozone.

    Izvoz u zemlje van EU je mjesečno pao za 0,9 odsto, pre svega izvoz u SAD – za 1,3 odsto, Veliku Britaniju – za 4,2 odsto, Rusiju – 0,5 odsto, dok je izvoz u Kinu porastao za 1,2 odsto.

    Uvoz iz zemalja van EU je u avgustu takođe pao, za 3,0 odsto, posebno uvoz iz SAD – za 3,1 odsto, Velike Britanije – 0,9 odsto i Rusije – 23,4 odsto

    Objava Njemačka zabilježila pad izvoza i uvoza prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Šta su razlozi zatvaranja sve više farmi!?

    Šta su razlozi zatvaranja sve više farmi!?

    Planom jesenje sjetve u Tuzlanskom kantonu zasijat će se značajno manje poljoprivrednih površina nego prošle godine. Tako će ove godine biti zasijano 6.201 hektar, što je za 425 hektara manje nego lani. Ove površine podrazumijevaju sjetvu žitarica, povrća, industrijskog i krmnog bilja, piše Biznis.ba.

    Razloga za smanjene sjetvene površine je mnogo. Ključni je poskupljenje sjetvenog materijala i nedostatak radne snage.

    „Osim cijena sjemena i oranja te manjka radne snage, veliki problem je i taj što ljudi odustaju od poljoprivredne proizvodnje. Jednostavno gase farme. A gase ih zbog toga što su neodržive. Cijena litra mlijeka koji mi prodamo mljekarama ne može pokriti troškove hrane za stoku da bi se proizveo taj litar mlijeka.“ – ističe Eldin Glibanović, poljoprivredni proizvođač.

    Glibanović je vlasnik farme muznih krava i jedan je od najperspektivnijih proizvođača mlijeka iz Tuzlanskog kantona.

    „Ja se borim sa vjetrenjačama, nedavno sam proširio farmu, kako štalski prostor, tako i broj grla. Sada imam 70 grla, od čega je 43 muzne krave, ostalo su junice, telad i visokosteone krave. Trenutno proizvodim oko 17.000 litara mlijeka mjesečno.“ – dodaje Glibanović.

    Otkupna cijena mlijeka varira od količine proizvedenog mlijeka. Veći proivođači litar mlijeka naplaćuju 82 feninga, dok oni manji sa proizvodnjom do 5.000 litara mjesečno, mlijeko prodaju za 65 feninga po litru.

    „I ta razlika u cijeni je problematična, mi tražimo jedinstvenu cijenu za sve proizvođače. Tu treba država da stane iza nas, da se taj problem što hitnije riješi.“ – kaže Glibanović.

    Iz Vlade TK kažu da je smanjenje zasijanih površina evidentno u svim sektorima poljoprivredne proizvodnje.

    „Pšenica, kao najznačajnija kultura za ishranu stanovništva će se prema planu zasijati na površini od 2.722 hektara poljoprivrednog zemljišta, što predstavlja 43,90% ukupnih planiranih sjetvenih površina. Površine planirane za sjetvu pšenice u odnosu na prošlogodišnju realizovanu sjetvu manje su za 282 ha odnosno za 9,39%. Posmatrajući finansijsku stranu jesenje sjetve, za realizaciju plana potrebno je 12, 5 miliona KM što je za 818.000 KM odnosno više u odnosu na prethodnu godinu, iako je u odnosu na 2022. godinu planirana sjetva na manjim površinama.“ – rečeno je iz Vlade Tuzlanskog kantona.

    Posmatrajući po gradovima i općinama, Lukavac prednjači sa najvećom površinom koja je planirana za sjetvu zatim slijedi Kalesija, Gradačac, Gračanica, Tuzla, Čelić i Živinice, piše Biznis.ba.

    (Haber.ba)

  • TEKSTILNU INDUSTRIJU U BIH POTRESA KRIZA: MNOGI RADNICI PREKO NOĆI MORALI NA BIRO

    TEKSTILNU INDUSTRIJU U BIH POTRESA KRIZA: MNOGI RADNICI PREKO NOĆI MORALI NA BIRO

    Kriza potresa tekstilnu industriju u našoj zemlji, nakon što je uveliko potreseno i evropsko tržište.

    Proteklih dana ispratili smo informacije iz nekoliko bh. gradova kako su pogoni zatvoreni, a radnici preko noći morali na biro. Ključni kupci s ino tržišta za koje rade domaće kompanije odlučili su se povući, povlačeći i nešto manje od 100 posto direktnih proizvodnih kapaciteta. I red u neredu se zna. Prvo se smanji proizvodnja, onda se primijeti višak radnika, potom se traže dodatni kupci i tržišta…

    Kad ništa od toga ne bude, jedino je izvjesna odjava radnika. A prema statistici, u Federaciji BIH u ovoj oblasti radi 19,5 hiljada ljudi, a u RS-u 14.000.

    Više pogledajte u prilogu.

    Video pogledajte i OVDJE.

    (Haber.ba)

  • IRB do sada podržao projekte vrijednosti 8,8 miliona KM

    IRB do sada podržao projekte vrijednosti 8,8 miliona KM

    NOVI GRAD – Vršilac dužnosti direktora Investiciono-razvojne banke Republike Srpske /IRB/ Dražen Vrhovac rekao je danas da su do sada kroz projekte finansijskog mehanizma u Republici Srpskoj podržani projekti u vrijednosti 8,8 miliona KM, od čega su 5,5 miliona grant sredstva.

    Foto: Capital.ba

    Vrhovac je u Novom Gradu rekao da je do sada realizovano osam projekata finansijskog mehanizma, te da IRB uskoro raspisuje novi javni poziv.

    “Naši partneri su Vlada Republike Srpske sa ministarstvima finansija i uprave i lokalne samouprave, Program za razvoj UN /UNDP/ i Ambasada Švajcarske”, rekao je Vrhovac koji je prisustvovao predstavljanju projekta prijedorskog komunalnog preduzeća “Poboljšanje usluga javne čistoće”.

    Direktor “Komunalnih usluga” Prijedor Dalibor Grabež rekao je da je danas u Novom Gradu predstavljen projekat koji je podržao IRB.

    “U sklopu projekta `Poboljšanje usluga javne čistoće`, zahvaljujući sredstvima IRB-a kupljena je automatska čistilica. Grad Prijedor je prepoznao značaj projekta”, rekao je on.

    Prema njegovim riječima, cijena automatske čistilice je 210.000 KM, a IRB je odobrio 100.000 KM. Ostalo su sredstva prijedorskog komunalnog preduzeća.

    Direktor Komunalnog preduzeća “Komus” Novi Grad Zoran Mijatović rekao je da dva komunalna preduzeća imaju dugogodišnju dobru saradnju.

    “Komunalno preduzeće `Komus` Novi Grad je u prethodnom periodu, uz podršku IRB-a, nabavilo kamion za odvoz komunalnog otpada”, rekao je on.

    Mijatović kaže da u budućnosti treba razmišljati i o mogućnosti nabavke automatske čistilice. Srna

    Objava IRB do sada podržao projekte vrijednosti 8,8 miliona KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Atos banka i ove godine ponosni prijatelj kulture

    Atos banka i ove godine ponosni prijatelj kulture

    BANJALUKA – Press konferencijom koja je održana u Gradskom pozorište Jazavac najavljen je Međunarodni festival glumca ZAPLET 15, kao i nova predstava GP Jazavac „Kroz život sa Veljom“ u režiji Slobodana Perišića kojom će i biti otvoren ovogodišnji festival 20.10.2023. godine.

    FOTO: Atos bank

    Atos banka Banjaluka je i ove godine pokrovitelj i prijatelj Gradskog pozorište Jazavac i podrška još jednom Međunarodnom festivalu glumca ZAPLET, koji iz godinu u godinu premašuje očekivanja publike.

    “Atos banka je i ove godine uz GP Jazavac, kao partner i ponosni prijatelj kulture. Želja da nastavimo da budemo snažan oslonac kulturi i da njegujemo prave vrijednosti ogleda se i u tome da rad ovog pozorišta izuzetno poštujemo, jer godinama unazad daje veliki doprinos razvoju pozorišne umjetnosti i kulture generalno. U skladu sa našim imidžom društveno odgovorne finansijske institucije veliko nam je zadovoljstvo biti dio ove pozorišne kuće, jer na taj način pružamo prije svega podršku razvoju kulture, ali i stvaramo čvrste veze sa zajednicom u kojoj poslujemo. S obzirom da krajem ovog mjeseca počinje petnaesti Međunarodni festival glumca Zaplet iskoristiću priliku da poželim sreću u organizaciji ovog festivala koji će sigurna sam i ove godine okupiti istinske ljubitelje pozorišne umjetnosti koji će uživati u sjajnim predstavama i odličnom programu. Mi kao Banka ćemo biti da podržimo sve što ovo pozorište radi, jer smo na taj način najbliži kulturi i onim vrijednostima koje kao Banka godinama unazad njegujemo.” izjavila je ovim povodom Karolina Karalić, rukovodilac Službe marketinga i komunikacija Atos banke Banjaluka.

    Da dobre stvari i saradnje ne treba mijenjati saglasni su i iz Gradskog pozorišta Jazavac, koji su izrazili veliku zahvalnost Atos banci na podršci i na tome što već drugu godinu za redom prepoznaju značaj onoga što oni kao pozorište rade.

    Atos banka Banjaluka će nastojati i dalje da kroz angažmane na projektima društvene odgovornosti doprinosi stvaranju boljeg i naprednijeg okruženja za sve nas. P.R.

    Objava Atos banka i ove godine ponosni prijatelj kulture prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Hoće li rad nedjeljom biti zabranjen u FBiH?

    Hoće li rad nedjeljom biti zabranjen u FBiH?

    Ministar trgovine FBiH Amir Hasičević najavio je kako priprema nacrt zakona koji bi do kraja godine uveo zabranu rada nedjeljom za trgovine koje se bave prodajom robe široke potrošnje.

    Pitanje malog i srednjeg biznisa

    O tome šta bi uvođenje neradne nedjelje značilo za radnike i ekonomiju FBiH razgovarat će se večeras na debati Liberalnog foruma koja počinje u 19 sati u Hotelu Holiday u Sarajevu.

    Ministar Hasičević ranije je najavio da bi se prema planu od zabrane rada nedjeljom bili izuzeti mnogi privredni subjekti.

    – Predviđeno je izuzeće za benzinske pumpe, pekare, dežurne apoteke, suvenirnice u turističkim mjestima… Ministarstvo trgovine već radi intenzivno na izradi ovog zakona – najavio je Hasičević.

    Ipak, mnogi su negodovali protiv zabrane rada nedjeljom. Predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Admir Čavalić smatra kako ovakvo rješenje donosi isključivo negativne posljedice.

    – Ono što je bitno razumjeti jeste da za ovu mjeru lobiraju krupni trgovci i naftni lobi. Prvi zbog nedostatka radne snage, drugi da bi se promet nedjeljom njima prelio. Vidite da u Hrvatskoj imate apsurdnu situaciju da su zbog zabrane rada nedjeljom benzinske pumpe počele i hljeb prodavati. No, trebalo bi pitati i mali i srednji biznis šta oni misle – kazao je Čavalić.

    Također, mnogi strahuju da bi ovo direktno smanjilo potrošnju i turista, kao i ljudi iz susjednih zemalja koji vikendom zbog nižih cijena namjenski dolaze u kupovinu u BiH.

    Ekonomist Igor Gavran istakao je i da bi od uvođenja neradne nedjelje samo u FBiH nastao disbalans u bh. ekonomiji, od čega bi profitirala Republika Srpska.

    – Sasvim je sigurno da bi negativno utjecalo ukoliko se odluka donese samo na jednom dijelu BiH. Veliki trgovinski lanci lako mogu da se bore s tim problemom zbog toga što jedan isti lanac ima trgovine u oba entiteta i na neki način ukupan rezultat će biti približan. Međutim, mali trgovci koji posluju samo na lokalnom području će itekako imati gubitke i posljedično bi moglo doći do otpuštanja radnika ili smanjenja njihovih primanja – upozorava ekonomist Igor Gavran.

    Osim Naše stranke čiji su zastupnici javno podržali uvođenje ovog zakona, za sada ostaje nejasno da li prijedlog o uvođenju neradne nedjelje ima podršku šire koalicije u FBiH.

    Prve ankete su pokazivale da većina građana ima pozitivan stav prema ideji o neradnoj nedjelji.

    Iskustva iz Hrvatske

    U susjednoj Republici Hrvatskoj odnedavno je uvedena zabrana rada nedjeljom, a to je, prema svemu sudeći, izazvalo potpuni šok u društvu. Naime, zabrana je u prvim sedmicama rezultirala masovnim odlaskom Hrvata nedjeljom u susjedne zemlje u kupovinu, ogromnim gužvama u tržnim centrima subotom, gužvama na benzinskim pumpama.

    Svi koji su raspoloženi da pristvuju debati večera su 19 sati u Holiday Innu, prijave mogu poslati na link.

    Debatanti:

    Amir Hasičević, ministar trgovine FBiH

    Miomirka Melank – Mila, delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH

    Damir Bećirović, ekonomist

    Adela Ramic, poduzetnica

    Moderator debate Danijal Hadžović



    (Pressmedia)

  • Isplaćeno 4,6 miliona KM za vlasnike osme emisije obveznica

    Isplaćeno 4,6 miliona KM za vlasnike osme emisije obveznica

    BANJALUKA – Ministarstvo finansija Republike Srpske isplatilo je 4,6 miliona KM na račune vlasnika osme emisije obveznica stare devizne štednje, čime je otplatilo sve obaveze po ovoj emisiji nominalne vrijednosti 45,3 miliona KM.

    Foto: Capital.ba

    Ovom emisijom, čija je prva od 10 rata isplaćena aprila 2019. godine, obuhvaćeno je 1.612 štediša koji su izvršili verifikaciju, saopšteno je danas iz Ministarstva finansija Republike Srpske.

    Republika Srpska je do sada izvršila 10 emisija obveznica za izmirenje obaveza po osnovu verifikovanih računa stare devizne štednje nominalne vrijednosti 588 miliona KM.

    Od ukupnog iznosa do sada emitovanih obveznica, za izmirenje preostaje još 10,7 miliona KM ili 1,82 odsto, jer obaveze još nisu dospjele.

    Ministarstvo finansija Republike Srpske poziva štediše koji nisu izvršile verifikaciju računa stare devizne štednje, da se obrate najbližoj poslovnici APIF-a do 29. februara 2024. godine.

    Pod računima stare devizne štednje podrazumijevaju se devizna sredstva u bankama na teritoriji Republike Srpske sa stanjem na dan 31. decembra 1991. godine, uključujući kamatu obračunatu do tog datuma, a umanjenu za direktne isplate banke nakon tog datuma, za prenesena i iskorištena sredstva sa jedinstvenog privatizacionog računa u Srpskoj, kao i za eventualne isplate poslije 31. decembra 1991. godine po bilo kom drugom osnovu. Srna

    Objava Isplaćeno 4,6 miliona KM za vlasnike osme emisije obveznica prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.