Kategorija: Vijesti

[ad_1]

Cijena nafte Brent kojom se trguje na londonskoj berzi i koja se crpi iz Sjevernog mora jutros je iznosila 88,79 dolara po barelu, dok je cijena američkog WTI indeksa bila 82,77 dolara. Cijena se odnosi na oktobarske ugovore.

Cijena brent nafte doživjela je osjetan pad u odnosu na početak sedmice. U ponedjeljak se barel ove nafte prodavao i za više od 96 dolara, dok je u srijedu cijena potonula na 87,58 dolara po barelu.

Američki Zapadnoteksaški indeks (WTI) je u jednom trenutku u srijedu iznosio 81,83 dolara po barelu, a u četvrtak ujutro se trguje po cijeni 82,74 dolara po barelu.

Cijena ruske Ural nafte na berzama se kreće oko 69 dolara po barelu, ali zbog zapadnih sankcija mnoge države ovu naftu dobijaju po i nižim cijenama od one zvanične.

OPEC+ udruženje koje okuplja najveće svjetske izvoznike nafte, uključujući i Rusiju pokušalo je da početkom sedmice cijenu nafte održi iznad 90 dolara po barelu najavom da će smanjiti proizvodnju.

[ad_2]

[ad_1]

Cijene nafte porasle su danas nakon dogovora grupe zemalja G7 i njenih saveznika da ograniče cijenu ruske nafte na 60 dolara po barelu.

Brent nafta porasla je za oko 1 posto na više od 86 dolara u azijskom trgovanju.

Ovaj potez povećava pritisak Zapada na Rusiju zbog invazije na Ukrajinu.

Dolazi nakon što je grupa proizvođača nafte Opec+ pristala ostati pri svojoj politici smanjenja proizvodnje, usred sporijeg globalnog rasta i viših kamatnih stopa.

“Ova odluka Opec+ da zadrži kvotu tamo gdje jest… sama je po sebi implicitna vrsta podrške tržištu nafte”, rekao je Kang Wu iz S&P Global Commodity Insights.

Opec+ je grupa od 23 zemlje izvoznice nafte, uključujući Rusiju, koja se redovino sastaje kako bi odlučila koliko će sirove nafte prodati na svjetskom tržištu.

Trgovci također reagiraju na snažne podatke o radnim mjestima u SAD-u i ublažavanje Covid ograničenja u nekim kineskim gradovima.

“Uvjerenje da bi Kina mogla ubrzati planove ponovnog otvaranja potaknulo je ranojutarnji optimizam”, rekao je Stephen Innes, izvršni partner u SPI Asset Managementu.

No upozorio je da se ne “juri za rastom nafte s ponovnim otvaranjem Kine jer će doći do golemog porasta slučajeva Omikrona, što bi moglo zadržati mobilnost u padu barem kroz prvo tromjesečje sljedeće godine”.

U zajedničkom saopćenju prošle sedmice, G7 i Australija rekli su da će ograničenje od 60 dolara za rusku naftu stupiti na snagu u ponedjeljak ili “vrlo brzo nakon toga”.

Dodali su da je ta mjera namijenjena “spriječavanju Rusije da profitira od svog agresorskog rata protiv Ukrajine”.

G7 je u septembru iznio ograničenje cijena, a cilj mu je spriječiti Moskvu da profitira od izvoza nafte, a istovremeno izbjeći skok cijena.

To znači da će se samo ruska nafta kupljena za manje od 60 dolara po barelu moći isporučivati tankerima G7 i EU, osiguravajućim društvima i kreditnim institucijama.

To bi moglo otežati Moskvi prodaju svoje nafte po višoj cijeni, jer su mnoge velike brodarske i osiguravajućekompanije smještene unutar G7.

G7 je organizacija sedam najvećih svjetskih takozvanih “naprednih” ekonomija, koje dominiraju globalnom trgovinom i međunarodnim financijskim sistemom. To su Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Velika Britanija i Sjedinjene Države.

[ad_2]

[ad_1]

Posljedice energetske krize su se odrazile na cijenu života svih građana u Evropi, a kako bi se stalo u kraj onima koji profitiraju na osnovu poskupljenja energenata, Evropska komisija je preporučila uvođenje poreza na ekstraprofit.

Vlada Republike Hrvatske je odlučila da prihvati preporuku Evropske komisije te je tako postala prva zemlja u regionu koja je uvela ovakav vid oporezivanja.

Riječ je o jednokratnom porezu koje je ponajprije rezervisan za energetski sektor koji je profitirao na rastu cijena, struje, plina i goriva no državama je ostavljena mogućnost da to prošire i na druge sektore.

Oporezuju se one kompanije koje su ostvarile 20 posto veću dobit u odnosu na profite koje su ostvarile u protekle četiri godine. Ovakav vid oporezivanja je naišao na otpor velikih kompanija u Hrvatskoj koje smatraju da se na ovaj način kažnjavaju oni koji su najbolji.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović smatra da bi uvođenje ovakvog vida oporezivanja bila dobra stvar za ekonomsku situaciju u Bosni i Hercegovini.

“Postoji određene tržišne okolnosti u kojima neki zloupotrebljavaju tržišnu situaciju kako bi ostvarili ekstraprofit. To se mora oporezivati mimo redovnog poreza. Ako je neko prodavao, recimo gorivo, dok nije marža definisana, po značajno većoj cijeni onda je taj prihod koji je po toj osnovi ostvaren ekstra profit. Ekstraprofit se može definisati na bazi onoga što je uobičajeno u nekoj branši. Bila to prodaja vode, goriva, televizora ili hrane”, ističe Pavlović.

Dodaje kako se u okolnostima inflacije, trgovci vrlo često pokušavaju da nađu način kako da zarade više, ali da se to može ustvrditi na osnovu robe koja se pušta u prodaju.

“Sjetimo se slučaja sa puterom, trgovci su pravili ekstraprofit na koji nisu plaćali poreze. Sasvim je lako i ekonomski izvodivo napraviti podzakonski akt koji će definisati da li je profit u skladu s nečim što je uobičajeno za tu branšu. Ako se radi o tome da je neko ostvario enormnu zaradu to se smatra ekstraprofitom i kao tako mora biti ekstra oporezovano”, navodi Pavlović.

Kada je riječ o tome gdje bi se sredstva od poreza trebala usmjeriti, Palvović smatra da bi bilo “najpoštenije” da se ona namjene za poslovne projekte i kompanije koje su u teškoćama zbog trenutne tržišne situacije.

“Kod nas niko od resornih ministarstava u vladama entiteta ne razmišlja o tome kako sačuvati radna mjesta. Mi smo u situaciji da gubimo radno sposobno stanovništvo jer nemaju zaposlenja, a i oni koji imaju zaposlenje plata im je suviše mala da bi ovdje ostali. To je čitav niz ekonomsko povezanih problema koji se moraju rješavati ako želimo da učinimo nešto dobro za našu djecu”, zaključuje Pavlović.

Šta je ekstraprofit?

Ekstraprofit ili ekstradobit je višak dobiti iznad normalne, dio ostvarene dobiti na osnovi nižih individualnih troškova proizvodnje od prosječnih troškova ili zbog postignute više cijene nego što je prosječna tržišna cijena za danu vrstu proizvoda. Ekstraprofit ostvaruju kompanije koje bolje posluju, koja imaju suvremeniju tehnologiju ili organizaciju proizvodnje i veće uštede, ili imaju monopolnu prednost na tržištu pa mogu ostvarivati višu prodajnu cijenu. Ostvarivanje ekstraprofita snažni je motiv unapređivanja proizvodnje i štedljiva korištenja proizvodnih faktora. (Klix.ba)

[ad_2]

[ad_1]

Značajno pojeftinjenje nafte na svjetskom tržištu donijelo je dobre vijesti i za sve vozače u Bosni i Hercegovini.

Ovog jutra (8. decembar) na osnovu informacija Federalnog ministarstva trgovine najniža cijena benzina u Sarajevu iznosi 2,66 KM, a dizela 2,86 KM.

Prema posljednjem ažuriranju cijena, litar benzina u glavnom gradu BiH se, zavisno od benzinske pumpe, kreće od 2,66 KM do 2,96 KM dok se cijena dizela kreće od 2,86 do 3,16 KM.

Sličan raspon cijena je i u ostalim gradovima Bosne i Hercegovine što je pozitivna vijest za sve vozače koji trpe ekonomski udar od početka rata u Ukrajini.

Ovo je zaista značajno pojeftinjenje cijena ako se sjetimo da je litar dizela prije nekoliko mjeseci, konkretno tokom ljeta, koštao skoro 3,80 KM, a benzina 3,70.

Cijene sirove nafte na svjetskom tržištu svakodnevno variraju zbog čega se prava stabizacija još ne nazire. Tako su prije tri dana cijene nafte na svjetskom tržištu pale na najniži nivo od početka godine zbog zabrinutosti oko moguće recesije i popuštanja bojazni da bi ograničenje cijene ruske nafte moglo značajno utjecati na ponudu.

Posljednji dogovor grupe zemalja G7 i njenih saveznika jeste da ograniče cijenu ruske nafte na 60 dolara po barelu što Moskva ne prihvata. Ruski predsjednik Vladimir Putin i visokorangirani zvaničnici Kremlja u više navrata su izjavljivali da neće snabdijevati naftom zemlje koje su uvele ograničenje cijene.

[ad_2]

[ad_1]

Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić izjavio je da za devet mjeseci ove godine metalska industrija, s obimom od 13,8 milijardi KM, čini oko 39 posto ukupne vanjskotrgovinske razmjene BiH, a koja u tom periodu iznosi oko 35,4 milijarde KM.

“Primjetan je rast obima vanjskotrgovinske razmjene u ovoj godini za oko 3,7 milijardi KM u odnosu na prošlu godinu”, naveo je Egrlić krajem prošle sedmice na sjednici Skupštine Asocijacije metalske i elektro industrije (AMEI) Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK BiH).

Komora je ove godine, podsjetio je Egrlić, organizovala i prvi zajednički nastup bh. kompanija iz metalske industrije na prestižnom sajmu “Elmia Subcontractor” u Švedskoj, te izrazio nadu da će održani poslovni sastanci rezultirati novim poslovnim ugovorima i još boljim izvoznim rezultatima.

Na Skupštini je istaknuto i da bh. kompanije metalske i elektroindustrije imaju značajne potencijale i izvozne rezultate, ali da je neophodno što hitnije unaprijediti zakonski okvir, posebno u smislu harmonizacije entitetskih zakona o obnovljivim izvorima energije, koji će olakšati poslovanje kompanijama.

Na sjednici su izabrani novi članovi Odbora AMEI i razmatrana planska i programska akta.

[ad_2]

[ad_1]

Ruska invazija Ukrajine u februaru izazvala je veliku krizu na tržištu. Cijene nafte i plina skočile su na vrhunce u više desetljeća, cijene uglja porasle su za gotovo 70 posto, globalne cijene pšenice porasle su za više od 60 posto.

Osim toga, euro je prvi put pao ispod pariteta s dolarom prvi put u više od dva desetljeća zbog straha da će rat izazvati globalnu ekonomsku krizu.

Sada, međutim, ima sve više znakova da bi se poremećaj mogao približiti kraju, jer su cijene sirove nafte, prirodnog plina i hrane pale na prijeratne razine, dok je euro skočio u odnosu na dolar za 7 posto u prošlosti tri mjeseca na 1,06 dolara.

Referentne cijene nafte skočile su na nešto ispod 130 dolara po barelu u martu, samo nekoliko sedmica nakon što je Rusija napala Ukrajinu. Rusija je bila drugi najveći izvoznik sirove nafte, a sankcije protiv te zemlje smanjile su ponudu i podigle cijene. Ali cijene nafte su u stalnom padu od jula i trenutno se kreću oko svoje predratne razine od 80 dolara po barelu.

“Cijene nafte su velikim dijelom pale posljednjih mjeseci zbog recesijskih strahova i povećanja kamatnih stopa u mnogim razvijenim ekonomijama. Pogoršanje situacije u Ukrajini također bi moglo pružiti medvjeđe signale tržištu kao rezultat globalnog ekonomskog usporavanja,” rekao je Jorge Leon, viši strateg za istraživanje tržišta nafte u kompaniji Rystad Energy za Yahoo News.

Postoji strah da bi cijene nafte mogle dodatno pasti zbog porasta slučajeva Covida u Kini. Kineska proizvodna aktivnost pala je treći mjesec zaredom u decembru, povećavajući vjerojatnost da bi potražnja za naftom mogla oslabiti u prvim mjesecima nove godine.

‘’Kina je dramatično usporila 2022. zbog ove stroge nulte covid politike. Prvi put u 40 godina rast Kine u 2022. vjerojatno će biti jednak ili ispod globalnog rasta. To se nikada prije nije dogodilo. Gledajući iduću godinu za tri, četiri, pet, šest mjeseci, popuštanje covid-restrikcija značit će masovne žarišta covida-a u cijeloj Kini”, rekla je Kristalina Georgieva, direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), za program CBS-a.

Još jedan signal za smanjivnaje cijen nafte je i to da su terminska tržišta sirove nafte su nazadovala. Contango i backwardation pojmovi su koji se obično koriste na robnim terminskim tržištima. Kontango tržište je ono na kojem se terminskim ugovorima trguje uz premiju u odnosu na promptnu cijenu. Na primjer, ako je cijena ugovora za WTI sirovu naftu danas 60 dolara po barelu, ali je cijena isporuke za šest mjeseci 65 dolara, tada je tržište u kontangu.

U obrnutom scenariju, pretpostavimo da je cijena ugovora za WTI sirovu naftu danas 60 dolara po barelu, ali je cijena isporuke šest mjeseci kasnije 55 dolara, tada se kaže da je tržište u backwardation.

Jednostavan način razmišljanja o contangu i backwardationu je: Contango je situacija u kojoj tržište vjeruje da će buduća cijena biti skuplja od trenutne spot cijene, dok se kaže da se backwardation događa kada tržište predviđa da će buduća cijena biti niža skuplji od trenutne spot cijene.

Trenutna situacija, dakle, znači da trgovci naftom vjeruju da će cijene Brenta nastaviti padati.

Neki predviđaju da bi globalna potražnja za naftom mogla porasti za čak 4 posto u nadolazećoj godini ako svijet uspije u potpunosti izaći iz covid ograničenja, prenosi Oilprice.net.

[ad_2]