Kategorija: Vijesti

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna pao 1,3 posto, na 33.507 bodova, a S&P 500 0,7 posto, na 4.288 bodova. Nasdaq indeks ojačao je, pak, 0,1 posto, na 13.219 bodova.

Na najvećoj svjetskoj burzi trguje se nesigurno već desetak dana, od kada su čelnici američke središnje banke poručili da bi kamatne stope do kraja godine mogle dodatno porasti i da bi se mogle zadržati na povišenim razinama dulje nego što se očekivalo.

Zbog toga su prinosi na američke 10-godišnje državne obveznice dosegnuli nove najviše razine u 16 godina, pa obveznice postaju sve privlačnija investicija.

Ulagači su zabrinuti i zbog rizika od privremenog zatvaranja državnih službi, što bi loše utjecalo na gospodarstvo SAD-a.

Naime, ako Kongres ne osigura sredstva za fiskalnu godinu koja počinje 1. listopada, rad državnih službi bio bi zaustavljen, a stotine tisuća zaposlenika privremeno bi ostalo bez posla i bez plaće.

Svake godine u ovo doba republikanci i demokrati pregovaraju o daljnjem financiranju državnih službi, a dogovor obično postignu u zadnji tren.

S druge strane, podršku tržištu pružili su makroekonomski podaci koji su pokazali da je američko gospodarstvo u drugom tromjesečju solidno poraslo i da se u trećem kvartalu nastavlja stabilan rast.

Pritom inflacijski pritisci polagano popuštaju. U petak je objavljeno izvješće o troškovima osobne potrošnje, prema kojemu je inflacija, prvi put nakon više od dvije godine, skliznula ispod 4 posto. No, to je i dalje znatno više od Fedove ciljane razine od 2 posto.

U cijelom rujnu Dow Jones pao je 3,5 posto, S&P 500 gotovo 5, a Nasdaq indeks 5,8 posto.

Zbog toga su indeksi zabilježili pad i u cijelom trećem kvartalu. Dow Jones izgubio je 2,6, S&P 3,6, a Nasadaq 4,1 posto.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 1 posto, na 7.608 bodova, dok je frankfurtski DAX pao 1,1 posto, na 15.386 bodova, a pariški CAC 0,7 posto, na 7.135 bodova.

FTSE indeks 600 vodećih europskih dionica pao je u cijelom rujnu 2,1 posto, a u trećem tromjesečju 2,9 posto.

Dolar prema košarici valuta ojačao 11. tjedan zaredom
Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla i prošloga tjedna, 11. zaredom, jer će kamate u SAD-u ostati povišene dulje nego što se očekivalo, a gospodarstvo i dalje solidno raste.

Dolarov indeks, koji prati vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošloga tjedna 0,55 posto, na 106,17 bodova, pa se kreće oko najviše razine u 10 mjeseci.

Pritom je dolar prema europskoj valuti ojačao 0,7 posto, pa je cijena eura skliznula na 1,0578 dolara.

Tečaj dolara porastao je i prema japanskoj valuti, za 0,7 posto, na 149,40 jena.

Jačanje dolara 11 tjedana zaredom nije zabilježeno gotovo 10 godina, a zahvaljujući tome dolar je prema košarici valuta u proteklom tromjesečju ojačao više od 3 posto.

Podršku dolaru i dalje pružaju nedavne procjene čelnika Feda da će zbog povišene inflacije do kraja godine trebati još jednom povećati kamate za 0,25 postotnih bodova, u raspon od 5,50 do 5,75 posto, i da bi se kamate mogle zadržati na povišenim razinama dulje nego što se očekivalo.

Prošloga je tjedna objavljeno da je bruto domaći proizvod (BDP) SAD-a u drugom tromjesečju porastao 2,1 posto na anualiziranoj razini, premda je Fed od ožujka prošle godine povećao kamate za 5,25 postotnih bodova.

Premda usporen, to je snažniji rast nego u ostalim zapadnim gospodarstvima.

Pritom inflacijski pritisci polagano popuštaju. U petak je objavljeno izvješće o troškovima osobne potrošnje, prema kojemu je inflacija, prvi put nakon više od dvije godine, skliznula ispod 4 posto. No, to je i dalje znatno više od Fedove ciljane razine od 2 posto.

– Cijene su porasle na mjesečnoj razini, no općenito inflacija popušta. To je dobra vijest za tržište jer Fed prati temeljnu stopu inflacije – kaže Peter Cardillo, ekonomist u tvrtki Spartan Capital Securities in New York.

Dolar jača zahvaljujući očekivanjima da će američko gospodarstvo ostati otpornije na povišene kamatne stope i cijene nafte nego ostala najveća gospodarstva u svijetu, kaže Cardillo, prenosi lider.

U Federaciji BiH u augustu ove godine boravilo je 171.928 turista što je za 18 posto više u odnosu na august 2022. godine, a u odnosu na juli više za 9,1 posto. Učešće domaćih turista u ukupnom broju dolazaka bilo je 20,3 posto, a stranih turista 79,7 posto.

Ukupan broj noćenja turista u augustu 2023. godine u FBiH iznosio je 398.646 što je za 13,8 posto više u odnosu na august prošle godine dok je u odnosu na juli 2023. godine više za 12,7 posto. Učešće domaćih turista u ukupno ostvarenom broju noćenja bilo je 21,2 posto, a stranih turista 78,8 posto. Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja je ostvaren u okviru vrste Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 92,8 posto.

U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Saudijske Arabije (15,2 posto), Turske (7,5 posto), Hrvatske (6,8 posto), Kuvajta (5,9 posto) i Ujedinjenih Arapskih Emirata (5,6 posto) što je ukupno 41 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 59 posto noćenja, podaci su Federalnog zavoda za statistiku BiH.

Broj raspoloživih kreveta u augustu 2023. godine iznosio je 31.900 što je za 5,1 posto više u odnosu na august 2022. godine. Neto stopa iskorištenosti kreveta za vrstu Hoteli i sličan smještaj na području Federacije BiH iznosila je 44,1 posto, piše Biznis.ba.

Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice porasle i tako povećale dobitke u trećem tromjesečju na više od 25 posto, što je posljedica smanjenja proizvodnje Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i saveznika tog kartela.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice porasla 2.2 posto, na 95.30 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1 posto, na 90.97 dolara. Tako je u cijelom trećem tromjesečju cijena barela na londonskom tržištu porasla za 27, a na američkom za 29 posto, prenosi Hina.

Posljedica je to nedavnih odluka Saudijske Arabije i Rusije o smanjenu proizvodnje. Ti vodeći svjetski izvoznici smanjivat će isporuke do kraja ove godine za ukupno 1.3 miliona barela dnevno. I preostale članice OPEC-a i saveznici tog kartela dogovorili su smanjenje proizvodnje.

Tako te zemlje nastoje zadržati povećane cijene nafte, s obzirom na to da potražnja slabi zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih privreda.

Kako se očekuje da će zbog visoke inflacije kamate u SAD-u i eurozoni ostati povišene duže razdoblje nego što se prije procjenjivalo, očekuje se daljnje usporavanje rasta tih privreda, a time i potražnje za “crnim zlatom”.

S druge strane, trgovci se nadaju ubrzanju rasta kineske privrede, najvećeg svjetskog uvoznika nafte.

To je i jedan od najvažnijih razloga prošlosedmičnog rasta cijena. Naime, očekuje se da će potražnja za gorivom u Kini ojačati tokom sedmodnevnih praznika koji su počeli u petak.

“(Pojačana) putovanja u zemlji i inostranstvu tokom praznika u Zlatnoj sedmici potiču kinesku potražnju za naftom”, napisali su analitičari ANZ-a u bilješci klijentima.

Nakon snažnog rasta u trećem tromjesečju, ekonomisti u anketi Reutersa prognoziraju da će cijena barela na londonskom tržištu u četvrtom kvartalu u prosjeku iznositi 89.85 dolara.

Najviše će na cijene do kraja godine utjecati smanjenje opskrbe iz Saudijske Arabije i Rusije, ali rast cijena prema nivou od 100 dolara po barelu mogli bi zakočiti nepovoljni privredni trendovi, smatra većina analitičara.

Nakon prošlosedmičnog rasta, na londonskom je tržištu cijena barela u plusu u odnosu na početak godine oko 11, a na američkom tržištu oko 13 posto, pišu Vijesti.ba.

BANJALUKA – Skupština akcionara hotela „Palas“ Banjaluka dala je saglasnost Upravnom odboru da se zaduži za 19,6 miliona maraka kod Nove banke za gradnju novog hotela u centru grada.

Akcionari su takođe odobrili da se na hotelu upiše založno pravo u korist banke kao garancija za vraćanje kredita.

Plan je da se dug vrati u roku od pet godina, a osim visine kredita, ostali detalji tek treba da se usaglase.

Uprava „Palasa“ se obavezuje da će obaveze po kreditu biti rangirane kao prioritetne u odnosu na sve ostale u narednim godinama.

„Ovlašćuje se Upravni odbor da sa Novom bankom pregovara oko visine kamatne stope i roka otplate kredita vodeći računa o likvidnosti i solventnosti preduzeća“, stoji u odluci Skupštine akcionara.

Podsjećamo, prema planu, novi hotel će biti visok preko 100 metara, sa spa centrom, restoranima, vidikovcem, podzemnom garažom i poslovnim objektima. Očekuje se da će gradnja trajati tri godine.

Procjene su da će gradnja ovog hotela koštati 150 miliona KM.

Rušenje starog dijela hotela koji je bio svojevrsno ruglo u centru grada počelo je u maju ove godine i koštalo je oko 2,2 miliona maraka.

CAPITAL: D.T.

Objava Hotel „Palas“ diže kredit od 20 miliona KM  prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BANJALUKA – Ukoliko vam je potrebno ekspresno gotovinsko rješenje, Addiko banka Banja Luka omogućila je kredit do 2.000 KM koji, građani koji ispunjavaju uslove, mogu da dobiju veoma brzo i jednostavno, samo uz ličnu kartu. 

Za ovu ponudu su se, kažu iz Addika, odlučili kako bi omogućili klijentima da male želje ispune uz minimalnu dokumentaciju i samo jednu kratku posjetu Addiko poslovnici.

„Svjesni smo da je vrijeme svima nama dragocjeno, zato je Addiko kreirala ovu posebnu ponudu nenamjenskog kredita samo uz ličnu kartu. Za sve koji i dalje nemaju Addiko kredit, a novac im je potreban brzo, samo uz ličnu kartu i bez prenosa plate ili penzije i uz samo jednu posjetu Addiko poslovnici, mogu brzo i jednostavno, ukoliko ispunjavaju uslove, da dobiju kredit do 2.000 KM, uz rok otplate do 36 mjeseci“, izjavila je Dijana Latinović, menadžer korporativnih komunikacija u Addiko banci Banja Luka.

Ova atraktivna Addiko ponuda važi za nove klijente i postojeće klijente Addiko banke Banja Luka koji nisu kreditno izloženi, te svi zainteresovani za kredit mogu da apliciraju i online, putem LINKA.

„Broj klijenata koji za naše usluge apliciraju online je u konstantnom porastu, što govori da su prepoznali koliko to olakšava proces i štedi vrijeme kada su u pitanju bankarske procedure. Prilikom online apliciranja, klijent treba da unese podatke, nakon čega veoma brzo dobija odgovor na traženi iznos kredita i ukoliko ispunjava uslove, uz samo jednu kratku posjetu najbližoj Addiko poslovnici, nenamjenski kredit se realizuje brzo i jednostavno. Ponudom Addiko kredita do 2.000 KM samo uz ličnu kartu, klijentima smo omogućili još ekspresniju uslugu“, naglasila je Latinović.

Više informacija o ovoj, ali i o ostalim ponudama Addiko banke Banja Luka, možete da pogledate na LINKU, a ukoliko imate dodatnih pitanja, pozovite Addiko kontakt centar na: 051 951 000.

PR

Objava Addiko kredit još brže i jednostavnije – do 2.000 KM samo uz ličnu kartu prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Prema riječima Asmira Lišančića, predsjednika Udruženja “Sana med” iz Sanskog Mosta, prinosi meda po jednoj košnici u prosjeku se kreću oko pet kilograma, što je daleko od optimalnog, pa se na tržištu ove godine mogu očekivati male količine.

“Cijena meda već sada je porasla, tako da jedan kilogram košta između 25 i 30 maraka. Jednostavno, cijene repromaterijala, preparata i goriva su u stalnom porastu, pa se pčelarima ne isplati prodavati med ispod ove cijene”, istakao je Lišančić.

Predsjednik Udruženja pčelara “Bihać” iz istoimenog grada Elvir Šehić ističe kako je fokus svih pčelara u proteklom periodu bio da sačuvaju pčelinja društva.

“Godina je bila takva da su u opasnost, zbog nedostatka hrane, došle pčelinje zajednice. Svi su situaciju shvatili ozbiljno, pčele su se prehranjivale i vrlo je malo pčelara koji su uspjeli izvrcati veće količine meda”, kazao je Šehić.

Loše vremenske prilike i kišovito vrijeme već na početku su ugrozili ispašu pčela kada je riječ o bagremu, jednoj od najvažnijih medonosnih biljaka.

“Maj je vrijeme kada cvjeta bagrem i kada bi pčele trebalo da imaju prvu obilnu ispašu. Međutim, zbog kiše i nižih temperatura, ugrožen je bio ovaj vegetativni proces, a pčele gotovo da nikako nisu ni napuštale košnice.

“Kasnije ispaše bile su također praćene lošim vremenskim uslovima”, kaže predsjednik Saveza pčelara USK Husein Šabić, dodajući kako bez dobre ispaše nema ni racionalnog pčelarenja.

Prema njegovim riječima, gorući problemi s kojima se suočavaju posljednjih godina su klimatske promjene i nestabilni vremenski uslovi.

Ističe kako je pčelarstvo, kao i druge grane poljoprivredne proizvodnje, pogodila inflacija te rast troškova proizvodnje.

“U protekloj godini, zbog opšteg rasta cijena, u značajnoj mjeri poskupjela je pčelarska oprema, a time i ukupna proizvodnja meda. Ova godina donijela je nova poskupljenja i nove probleme”, istakao je Šabić.

On kaže kako na području Unsko-sanskog kantona ima oko 700 pčelara, ali da se zbog svih problema koji prate ovu vrstu proizvodnje, taj broj neprestano smanjuje.

“Pozitivno jeste što su proizvođači meda i ove godine uvršteni u sistem poticaja, pa će pčelarstvu na taj način pomoći i država. Međutim, hoće li to biti u dovoljnoj mjeri, pokazaće vrijeme. Ove godine prvi put planirane su i stimulativne mjere za mlade kolege koje se bave pčelarstvom”, istakao je Šabić, piše Biznis.ba.