Kategorija: Vijesti

  • U crnogorskim bankama 91 osoba ima više od milion evra

    U crnogorskim bankama 91 osoba ima više od milion evra

    PODGORICA –  U Crnoj Gori je zaključno sa oktobrom 91 osoba imala depozite veće od milion evra u bankama, od kojih su 34 crnogorski državljani, a ostalo stranci, saopšteno je iz Centralne banke Crne Gore.

    FOTO: Pixabay

    Ukupni depoziti deset najvećih deponenata u bankama iznose 336,8 miliona evra i kreću se u rasponu od 23,3 do 51,8 miliona evra.

    U strukturi najvećih deponenata preovladavaju šest pravnih lica rezidenata, slijede tri pravna lica nerezidenti i jedno fizičko lice, takođe nerezident“, navedneo je iz ove banke.

    Prema podacima Centralne banke Crne Gore, ukupni depoziti u bankama u septembru 2023. godine iznosili su oko 5,5 milijardi evra i zabilježili su intenzivan rast od 11,24 odsto na godišnjem nivou, dok su na mjesečnom nivou porasli 0,37 odsto.

    Od toga su depoziti stanovništva bili 1,8 milijardi evra, što je rast od 12,94 odsto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, dok je na mjesečnom nivou povećanje od 1,24 odsto.

    Srna

    Objava U crnogorskim bankama 91 osoba ima više od milion evra prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Koliku štetu pravi marketing alkoholnih pića?

    Koliku štetu pravi marketing alkoholnih pića?

    BERLIN – Počinju li mladi ranije da piju pivo, vino i žestoka pića pod uticajem reklama? Većina njemačkih građana marketing alkohola ocjenjuje štetnim, pokazuje jedna objavljena anketa.

    FOTO: Pixabay

    Skoro četvrtina ispitanika, njih 24 odsto, je ocijenilo da reklame “svakako” utiču na mlade, a još 42 odsto da “uglavnom” to čine.

    U istraživanju koje je od instituta Forsa naručio fond zdravstvenog osiguranja DAK, 29 odsto anketiranih je zaokružilo odgovor da reklame alkoholnih pića uglavnom, a samo dva odsto da “nikako” ne utiču.

    Preostalih tri odsto je izjavilo da ne zna utiče li reklamiranje alkoholnih pića na mlade da počnu sa konzumacijom.

    Povjerenik vlade za pitanja zavisnosti, Burkart Blinert, se slaže sa većinom i zahtijeva stroga ograničenja reklamiranja i sponzorstva.

    Reklamiranje djeluje i to posebno na djecu i mlade. Što ranije i češće djeca viđaju reklame alkohola, utoliko češće su skloniji da probaju alkoholno piće” rekao je Blinert.

    Skoro četiri petine ispitanika, njih 79 odsto, ocjenjuje da reklame alokoholnih pića treba da uključe upozorenje o štetnosti po zdravlje, dok 19 odsto smatra suprotno.

    Žene i mladi iz starosne grupe 14-20 godina, nešto češće od muškaraca i odraslih uopšte, cijene da je upozorenje korisno.

    Trebalo bi da preispitamo pristup marketinga adiktivnih proizvoda” rekao je predsjednik DAK, Andreas Štorm.

    Prema njegovim riječima, upozorenje uz reklame i kontrakampanja su važan deo prevencije.

    Forsa je za istraživanje u julu i avgustu anketirala 1.253 građana starijih od 14 godina.

    DPA

    Objava Koliku štetu pravi marketing alkoholnih pića? prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • U DUBROVNIKU POČEO 20. MEĐUNARODNI EKONOMSKI FORUM

    U DUBROVNIKU POČEO 20. MEĐUNARODNI EKONOMSKI FORUM

    [ad_1]

    U Dubrovniku je počeo 20. međunarodni ekonomski forum ”Korporativno upravljanje ESG koncept održivog poslovanja”.

    Kao i svake godine, Konsultantska kuća Revicon okuplja stručnjake iz oblasti ekonomije i poslovanja, a ovog puta priča se o zahtjevima koji će se svakako morati ispuniti, želimo li ići ukorak s ostalim naprednim tržištima. Mnoštvo ideja i dobrih primjera.

    Da kompanije postavljaju standarde u odnosu na međunarodna pravila, uz objavljivanje podataka o održivosti poslovanja, da se ponaša po principima korporativnog upravljanja i da poštujući pravila jačaju otpornost domaće privrede, ali i javnog sektora… Djeluje nemoguće, no što se prije krene, prije će se završiti.

    Morat ćemo poraditi na promjeni navika prije nego se krene u promjenu poslovanja, kaže Selimović. Ni u Hrvatskoj, koja je dijelom EU, izvještavanje o održivosti još nije stupilo na snagu iako je obavezno. Na 20. forumu se htjelo pokazati šta je budućnost, šta treba biti svijetli put u kratkom periodu jer nemamo vremena, kaže Marin Ivanišević, direktor Revicona.

    Jedino tako se može jačati ekonomska otpornost koja je u proteklom periodu nemalo puta propitivana. Mogućnosti djelovanja imamo. Recimo, putem javno-privatnih partnerstava.

    Još je mogućnosti. Neke od njih objašnjavaju iz Vlade FBIH.

    Projekcija ekonomskog rasta za narednu godinu na nivou je od 3,3%. Nedovoljno da sustignemo i periferne članice EU. Može bolje i više, kažu s Ekonomskog foruma.

    (E. Ahmetašević)

    Pogledajte prilog OVDJE.

    Hayat.ba

  • Povećana naplata javnih prihoda u FBiH

    Povećana naplata javnih prihoda u FBiH

    Porezni obveznici Federacije BiH u periodu januar-novembar 2023. godine uplatili su 6.674.319.789 KM javnih prihoda, što je u odnosu isti period 2022. godine više za 891.598.857 KM ili za 15,42 posto, a u odnosu na januar-novembar 2019. godine više za 1.878.668.206 KM ili za 39,17 posto.

    Struktura naplate javnih prihoda za period januar-novembar 2023. godine je sljedeća:

    -porez na dohodak i zaostali prihodi od poreza fizičkih lica iznose 621.680.912 KM,
    -porez na dobit i zaostali prihodi od poreza na dobit iznose 591.861.606 KM,
    -porez na promet nepokretnosti i prava iznosi 86.881.379 KM,
    -porez na imovinu, nasljeđe i poklon naplaćen je u iznosu 41.824.477 KM,
    -zaostali prihodi od ostalih poreza naplaćeni su u iznosu 422.704 KM,
    -takse i naknade naplaćene su u iznosu 693.469.173 KM,
    -novčane kazne naplaćene su u iznosu 55.914.456 KM,
    -članarine naplaćene su u iznosu 11.502.775 KM,
    -ostali javni prihodi naplaćeni su u iznosu 4.988.974 KM.

    U periodu januar-novembar 2023. godine naplaćeni su doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i doprinosi za slučaj nezaposlenosti u ukupnom iznosu 4.563.849.872 KM.
    U strukturi doprinosa za period januar – novembar 2023. godine naplaćeni su:

    -doprinosi za PIO/MIO u iznosu 2.557.150.768 KM,
    -doprinosi za zdravstveno osiguranje u iznosu 1.795.853.625 KM,
    -doprinosi za osiguranje za slučaj nezaposlenosti u iznosu 210.845.478 KM.

    Prema podacima PUFBiH, broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika na dan 30.11.2023. godine je 545.619. U odnosu na objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 30.11.2022. godine kada je broj zaposlenih iznosio 540.367, ovaj broj veći je za 5.252, a u odnosu na prethodno objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 31.10.2023. godine kada je iznosio 545.038, veći je za 581.

    Također, prema službenim podacima Porezne uprave Federacije BiH na dan 30.11.2023. godine na području Federacije BiH instalirano je ukupno 100.036 fiskalnih uređaja, putem kojih je u novembru 2023. godine evidentiran ukupan promet u iznosu 5.375.517.806,30 KM.U odnosu na 30.11.2022. godine broj fiskalnih uređaja je veći za 5.294, a evidentirani promet u novembru 2023. godine je veći u odnosu na novembar 2022. godine za 167.732.246,97 KM.

    Općina s najvećim brojem fiskalnih uređaja na dan 30.11.2023. godine je Općina Centar Sarajevo na čijem području je instaliran 6.571 fiskalni uređaj .

    Općina s najmanjim brojem fiskalnih uređaja na dan 30.11.2023. godine je Općina Dobretići na čijem području je instalirano 6 fiskalnih uređaja.

    Općina na kojoj je evidentiran najveći ukupan promet putem fiskalnih uređaja u novembru 2023. godine je Općina Novi Grad Sarajevo na čijem području je evidentiran ukupan promet fiskalnih uređaja u iznosu 445.625.184,53 KM.

    Općina na kojoj je evidentiran najmanji ukupan promet putem fiskalnih uređaja u novembru 2023. godine je Općina Pale na čijem području je evidentiran ukupan promet fiskalnih uređaja u iznosu 128.672,41 KM.

    Porezna uprava Federacije BiH poziva sve obveznike da posluju legalno i da svaki pojedinačno ostvareni promet evidentiraju preko fiskalnog uređaja i kupcu izdaju račun. Izdavanjem računa obveznici neće biti izloženi izricanju sankcija i mjera kao što su privremeno zatvaranje objekata i plaćanje visokih novčanih kazni, piše FENA.

    (Haber.ba)

  • AIR MONTENEGRO OTKAZAO LETOVE IZ BIH

    AIR MONTENEGRO OTKAZAO LETOVE IZ BIH

    [ad_1]

    Air Montenegro u ljetnom redu letenja 2024. više nema letova za Banju Luku i Sarajevo.

    Liniju je kompanija prošle godine smanjila sa dva na jedan sedmični let. Direktor Air Montenegra Mark Anžur je rekao da kompanija vrlo vjerovatno neće letjeti za Banju Luku.

    Jednako tako kompanija više nema letova iz Sarajeva za Podgoricu i Tiranu koje je operirala u ljeto 2023.

    Ova linija se prolongirala, te je imala vrlo malo letova prošle godine, izvijestio je Zamaaero.

    Kompanija je planirala i pokretanje letova iz Tuzle, ali od toga zasad nema ništa.

    Hayat.ba

  • Banke nastavljaju sa pooštravanjem uslova kreditiranja

    Banke nastavljaju sa pooštravanjem uslova kreditiranja

    SARAJEVO – Banke u centralnoj, istočnoj i jugoistočnoj Evropi (CIJIE) će nastaviti sa pooštravanje na strani ponude kredita u regionu, pokazalo je istraživanje koje je sprovela Evropska investiciona banka (EIB).

     

    FOTO:Pixabay

    „Mada se raskorak između ponude i potražnje smanjio u odnosu na prethodni period, ponuda kredita je i dalje ograničena u Srbiji, Albaniji, na Kosovu, u Severnoj Makedoniji, kao i Bosni i Hercegovini. Potražnja za kreditima ostala je stabilna, a očekuje se i manji rast. Negativan doprinos tom trendu dale su fiksne investicije i bankarske usluge za stanovništvo, naročito segment stambenih kredita, ali se u narednom periodu očekuje njihov oporavak “, saopšteno je iz EIB-a.

    Napomenuli su da se suprotno ranijim negativnim očekivanjima, kvalitet kredita u prethodnih šest meseci poboljšao.

    „Međutim, imajući u vidu sporiji ekonomski rast i više kamatne stope, banke u narednom periodu očekuju porast problematičnih kredita “, navedeno je u saopštenju.

    Potpredsjednik EIB Kirijakos Kakouris je rekao da rezultati istraživanja ukazuju da ograničavanje ponude kredita koje je počelo 2022. godine zbog rata u Ukrajini, inflacije, visokih kamatnih stopa i usporavanja privrednog rasta i dalje traje.

    Pooštravanje uslova kreditiranja pogađa sve poslovne segmente, naročito mala i srednja preduzeća“, kazao je on.

    Glavni ekonomista EIB-a Debora Revoltela je dodala da je ovo istraživanje ključni alat za praćenje kretanja u bankarskom sektoru, kao i faktora koji utiču na kreditne standarde i uslove u regionu.

    Ono nam omogućuje da razumijemo izazove sa kojima se banke suočavaju i pruža nam dragocijen uvid u finansijske potrebe preduzeća i domaćinstava. Rezultati koje smo dobili doprinijeće efikasnijem donošenju odluka i definisanju odgovarajućih politika”, precizirala je ona.

    Objava Banke nastavljaju sa pooštravanjem uslova kreditiranja prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Kupci električnih auta oslobođeni carine i naredne godine

    Kupci električnih auta oslobođeni carine i naredne godine

    SARAJEVO – Na uvoz električnih automobila u BiH ni naredne godine se neće plaćati carina, dok će za hibridne ona biti tri puta manja, sa čime država nastavlja stimulisati elektromobilnost.

    FOTO: Pixabay

    Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH pripremilo je Prijedlog odluke o privremenoj suspenziji i smanjenju carinskih stopa pri uvozu novih električnih i hibridnih automobila do kraja 2024. godine koja bi uskoro trebala da se nađe na nekoj od narednih sjednica Savjeta ministara BiH.

    „Primjenom povoljnije carinske stope stimulisao bi se uvoz ove vrste automobila od čega bi BiH imala višestruku korist kako sa aspekta smanjenja zagađenja zraka i zaštite životne sredine tako i sa aspekta podizanja stepena bezbjednosti saobraćaja“, navode iz ministarstva obrazlažući svoj prijedlog.

    Dodaju da odluka doprinosi izjednačavanju tržišnih uslova za sve uvoznike i distributere u BiH, bez obzira gdje se proizvode vozila brenda koji zastupaju.

    Takođe, ova odluka predstavlja nastavak primjene postojeće odluke koja je na snazi do kraja ove godine.

    „Time će se osigurati kontinuitet primjene niže carinske stope prilikom uvoza novih električnih i hibridnih automobila“, navode u ministarstvu.

    Inače, bez obzira na rok primjene, Savjet ministara je sebi ostavio za pravo da osluku dva puta godišnje preispita i preinači ukoliko ona ne bude u interesu domaće privrede i građana.

    Podaci pokazuju da je uvoz električnih automobila aktiviranjem ovih olakšica eksplodirao.

    Tako je za 11 mjeseci ove godine vrijednost uvoza bila 15 miliona maraka, dok je prošle godine uvoz iznosio skromnih tri miliona maraka.

    Slični trendovi bilježe se i kod hibridnih automobila. U prošloj godini uvoz je za 11 mjeseci iznosio 28 miliona KM, dok je u ovoj godini to 71,2 miliona KM, što ukazuje na pozitivne efekte odluke o smanjenju i suspenziji carina.

    Sekretar udruženja za elektromobilnost u Privrednoj komori Federacije BiH Anela Karahasan kaže da su ovi podaci najbolji primjer koliki pozitivan efekt je ostvaren  i koliko je bitno da se odluka o carinama produži i za narednu godinu.

    Navodi da suspenzija carina dovodi i do pozitivnih trendova i zapošljavanja u automobilskoj industriji.

    Naime, napominje ona, svaki ovlašteni zastupnik i trgovac automobilima mora po zahtjevima principala, kao i sigurnosnim razlozima i specifičnostima rukovanja električnim vozilima, zaposliti dodatno osoblje, naročito u servisima.

    „Zahvaljujući usvojenoj odluci kod mnogih ovlaštenih zastupnika zabilježeno je i povećanje broja novih vozila, pored već spomenutog zapošljavanja“, rekla je Karahasan za CAPITAL.

    Na sve to odluka je svakako  značajna  i sa aspekta obnavljanja voznog parka u BiH i ekološkog stanovišta na putu dekarbonizacije i ispunjavanja obaveza koje je BiH preuzela  potpisivanjem Zelene agende.

    Govoreći o infrastrukturi ona navodi da i dalje postoje barijere vezano za punjače i punionice električnih automobila jer je potrebno ishodovanje građevinske dozvole što znatno usporava i usložnjava proces. Unsko – sanski kanton jedini je u kojim tih barijera nema.

    „Uprkos tim barijerama, u BiH je nešto više od 300 punionica i većinom su tzv. spore AC punionice uz ugostiteljske objekte i tržne centre“, zaključuje Karahasan.

    Inače, pored ukidanja carina, Federacija BiH iz budžeta finansijski pomaže kupce novih automobila koji idu na elektro pogon.

    Međutim, ispostavilo se da novčanu podršku koriste uglavnom oni koji nemaju finansijskih problema.

    Tako je nedavno objavljena odluka o izboru korisnika podsticaja za kupovinu električnih i hibridnih automobila, a skoro pola miliona maraka podijelie su sudije Suda BiH, ugledni doktori, djeca političara, profesori.

    CAPITAL: D. Tovilović

    Objava Kupci električnih auta oslobođeni carine i naredne godine prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • ESG JE KONCEPT ODRŽIVOG POSLOVANJA

    ESG JE KONCEPT ODRŽIVOG POSLOVANJA

    [ad_1]

    U Dubrovniku je počeo 20. međunarodni ekonomski forum ‘Korporativno upravljanje’ – “ESG koncept održivog poslovanja”, u organizaciji konsultantske kuće Revicon.

    Dekanesa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Jasmina Selimović kazala kako se čini da su kompanije u BiH u fazi da u potpunosti moraju prilagođavati poslovanje.

    • Strane kompanije koje posluju tu već primjenjuju standarde. To nije kratkoročna promjena, tu se mora raditi na promjeni svijesti i navike ali da se onda to inkorporira u poslovanje. Nismo se daleko odmakli, mi smo na začetku, ne smatram da je u ovom momentu to alarmantno jer ako nam je tijesno nismo sami. Važno nam je da što prije krenemo, komplicirano nije. Kompanije moraju shvatiti da time čine dobro, ne samo kompanijama, nego i šire – kazala je Selimović.

    Marin Ivanišević, direktor Revicona, kazao je kako su na ovom 20. forumu htjeli pokazati sve što je budućnost i sve što treba biti svijetli put u onome što nas čeka.

    • Nemamo vremena, ovo je zadnji vagon da se ukrcamo ako želimo prema održivosti. Jako se trudimo da to predočimo i trudimo se da pripremiti ambijent da se to održava u budućnosti. ESG je koncept održivog poslovanja – kazao je Ivanišević za Hayat.

    (M. Rašidović)

    Hayat.ba

  • Air Montenegro otkazuje Banja Luku i Sarajevo

    Air Montenegro otkazuje Banja Luku i Sarajevo

    Liniju je kompanija prošle godine smanjila sa dva na jedan sedmični let. CEO Air Montenegra Mark Anžur je rekao da kompanija vrlo vjerojatno neće letjeti za Banja Luku.

    Jednako tako kompanija više nema letova iz Sarajeva za Podgoricu i Tiranu koje je operirala u ljeto 2023.

    Ova linija se prolongirala, te je imala vrlo malo letova prošle godine, izvjestio je regionalni avioportal Zamaaero, piše FENA.

    (Haber.ba)

  • Nijemci više nego ikada ranije rade skraćeno radno vrijeme

    Nijemci više nego ikada ranije rade skraćeno radno vrijeme

    Više ljudi u Njemačkoj radi skraćeno radno vrijeme nego ikada prije, objavio je danas Institut za istraživanje zapošljavanja (IAB) u Nürnbergu. Stopa skraćenog radnog vremena porasla je za 0.3 posto na 39.2 posto u trećem kvartalu 2023. u usporedbi s istim kvartalom prethodne godine.

    “Stopa skraćenog radnog vremena nikada nije bila tako visoka kao danas”, objasnio je IAB-ov stručnjak Enzo Weber, a prenosi dpa. Tome je pridonijelo povećanje zaposlenosti u sektorima s visokim udjelom rada na nepuno radno vrijeme, poput ugostiteljstva i obrazovanja, rekao je.

    “Zaposlenost se jedva povećava”

    U ovom razdoblju povećan je i broj zaposlenih na nepuno radno vrijeme. Prema IAB-u, u trećem kvartalu 2023. bilo je 4.47 miliona ljudi sa honorarnim poslovima, što je 2.1 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Razvoj je u skladu sa dugoročnim uzlaznim trendom zabilježenim prije pandemije, navodi se.

    Broj ljudi sa više poslova bio je za 410.000 veći od nivoa prije pandemije. Prema IAB-u, jedan od 10 zaposlenih sada ima dodatni posao. Slabo gospodarstvo također utječe na to koliko ljudi u Njemačkoj rade. U trećem tromjesečju radni sati po osobi smanjeni su za 0.7 posto u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine.

    Zaposlenici su u prosjeku radili 30.47 sati sedmično, u usporedbi s 30.5 sati u istom kvartalu prethodne godine. Zaposlenost se jedva povećava, a manje je prekovremenih i uplata na račune onih s klasičnim radnim vremenom, rekao je Weber, prenosi HINA.

    (Haber.ba)