Kategorija: Vijesti

LONDON – Svjetska zdravstvena organizacija pozvala je države da povećaju poreze na alkoholna pića i uvedu ih na proizvode koji su trenutno izuzeti, kao što je vino u nekim evropskim zemljama.

Pića sa dodatim šećerom bi, takođe, trebalo da budu oporezovana višim stopama, saopštila je ova organizacija, dodajući da svake godine 2,6 miliona ljudi umre od konzumiranja alkohola, a osam miliona ljudi umre zbog nezdrave ishrane.

Rudiger Kreh, direktor Odjeljenja za promociju zdravlja u Svjetskoj zdravstevenoj organizaciji, rekao je da oporezivanje takvih proizvoda po višoj stopi stvara zdraviju populaciju.

“To ima pozitivan efekat u cijelom društvu – manje bolesti i manje izdvajanja za liječenje. Takođe, ova mjera utiče na sprečavanje nasilja i povreda u saobraćaju usljed konzumiranja alkohola“, rekao je Kreh.

Svjetska zdravstvena organizacija objavila je danas i priručnik o porezu na alkohol.

U njemu se navodi da je većina poreza na alkohol niska i nije optimalno osmišljena i da se vino uopšte ne oporezuje u 22 zemlje, uglavnom u Evropi, pozivajući države da uvedu više stope i oporezuju sve vrste alkohola.

Stručnjaci sve više skreću pažnju na uticaj proizvoda kao što su alkohol i slatka hrana na zdravlje, nakon što je postignut značajan napredak u tom smislu kada se radi o pušenju.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, konzumiranje alkohola je uzročni faktor za više od 200 bolesti i povreda, uključujući neke vrste raka, cirozu jetre i kardiovaskularne bolesti.

Udruženja proizvođača alkoholnih pića kažu da veći nameti dovode do smanjenja prodaje i nižih poreskih prihoda i ugrožavaju sami opstanak nekih preduzeća.

Srna

Objava SZO traži povećanje poreza na alkohol prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Njega prate kritike zbog bliskosti sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.

Meszaros, koji je u Hrvatskoj vlasnik Nogometnog kluba Osijek i nekoliko luksuznih vila na Jadranu, tom kupovinom prvi put ulazi na tržište Bosne i Hercegovine.

Ugovori sa državom

Magazin Forbes u svom profilu ovog biznismena navodi da je jedna od njegovih kompanija, Meszaros i Meszaros, veliki igrač u mađarskom građevinskom sektoru, zahvaljujući ugovorima koje dobija od državne vlasti

Njegova Talentis grupa, koja je u sastavu Meszaros grupe, tokom ljeta je pokrenula proces kupovine jedne od najvećih bh. cementara od austrijske firme Asamer Baustoffe AG.

Austrijska firma je 2001., tokom privatizacije u BiH, kupila 51% vlasništva nad cementarom. Potom je 2014. otkupila preostale dionice.

Savezno konkurencijsko vijeće Austrije je 7. novembra obaviješteno o prodaji 100% dionica Lukavac cementa, njegovih podružnica i 50% dionica u Rudniku krečnjaka Vijenac, kompaniji Talentis International Construction Investments Kft. Sve mora biti završeno do 5. decembra.

Fabrika cementa u Lukavcu je jedna od dvije velike cementare u BiH.

Počela je sa radom 1974. godine. Kako navode na sajtu fabrike, godišnje može da proizvede 700.000 tona klinkera (materijala za izradu cementa) i više od 900.000 tona cementa.

Lukavačka fabrika i Tvornica cementa Kakanj na godišnjem nivou imaju prihode veće od 50 miliona eura.

Cementara u Kaknju je u vlasništvu njemačke multinacionalne kompanije Heidelberg Materials od 2000. godine.

Pismo namjere

U odgovoru za RSE iz Talentisa, rečeno je da su tokom ljeta potpisali pismo namjere da kupe Lukavac Cement. Time su dobili “ekskluzivna prava za pregovaranje”.

Dodaju da će nastaviti sa svojim poslovnim aktivnostima na međunarodnom nivou.

-Kupovina Lukavac Cementa dalje će proširiti građevinski portfolio Meszaros Grupe, sa stabilnom kompanijom koja je izuzetno profitabilna u regiji, te će doprinijeti smanjenju nestašice sirovih materijala na domaćem tržištu”, navodi se u odgovoru.

Prema procjenama magazina Forbes, Lorinca Meszaros posjeduje bogatstvo vrijedno oko 1,6 milijardi dolara.

On je počeo tako što se bavio postavljanjem gasnih instalacija u gradiću Felchut, 25 kilometara zapadno od Budimpešte, mjestu gdje je odrastao današnji mađarski premijer Viktor Orban.

Nakon što je Orban po drugi put došao na mjesto premijera, 2010. godine, počeo je uspon Meszarosa.

Od 2011. do 2018. bio je i gradonačelnik ovog mjesta, uz podršku Orbanove stranke Fidesz.

Rafinerija nafte Brod iz Bosne i Hercegovine, pravni sljednik nekadašnje društvene pravne osobe Rafinerija nafte Bosanski Brod, traži desetine hiljada metara kvadratnih zemljišta na području Ploča i Rogotina u Hrvatskoj.

Riječ je o postrojenju za pretovar, uskladištenje i otpremu nafte, naftnih derivata, lužina i ostalih tekućih roba, u naravi terminal tekućih tereta u Slobodnoj zoni Luke Ploče na površini od 150 hiljada “kvadrata”, s vezom za tankere (pretakalište brodova), pretakalište autocisterni, punilište vagona, cestovnim i željezničkim prometnicama…

Tu su i spremnički prostor te skladišne jedinice smještene u zaštitne armiranobetonske sabirne bazene – tankvane, ukupno 81.250 hiljada metara kubnih s pratećim objektima koji osiguravaju ispravan i siguran rad, piše Dubrovački vjesnik.

U Rogotinu su tužili Republiku Hrvatsku zbog 79 hiljada metara kvadratnih zemljišta na području Trovra. U tužbi podnesenoj prije godinu i po dana tvrde da je Rafinerija nafte Bosanski Brod bila nositelj prava korištenja, po njima sporne, nekretnine od 1966. godine do nove izmjere i formiranja zemljišne knjige za k.o. Rogotin, kada je ta nekretnina postala dio čestice 1077.

I zaista, u Vlasničkom listu Zemljišno-knjižnog odjela Ploče stoji: “Na temelju rješenja ovoga suda od 25. avgusta 1966. godine, te rješenja Odjela za privredu i finansije Skupštine općine Metković od 9. decembra 1964. godine, te ugovora o korištenju zemljišta, uknjižuje se kao Društveno vlasništvo. Kao nosioc prava korištenja u listu “A” uknjižuju se u korist Rafinerija nafte – Bosanski Brod”.

Formiranje zemljišne knjige u Rogotinu završeno je 2007. godine. Rafinerija nafte Bosanski Brod mogla je, a nije, izvođaču radova prilikom nove izmjere označiti “svoju” nekretninu, trebala je Zemljišno-knjižnom odjelu dostaviti tačne podatke o adresi i eventualno opunomoćiti osobu ovlaštenu za zastupanje u Hrvatsko, piše list.

Postupak je trajao više godina, mogli su se u svakom trenutku pojaviti u prostorima Zk povjerenstva za k.o. Rogotin ili se obratiti pisanim putem. Nakon završetka izmjere, mogli su u zakonom predviđenom roku staviti prigovor na vlasništvu, ako su smatrali da su vlasnici predmetne čestice. I nakon toga roka, koji su propustili, mogli su u roku od tri godine zatražiti svoje pravo putem suda.

Krajem jula 1991. stupio je na snagu Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji propisuje da vlasnik poljoprivrednog zemljišta u društvenom vlasništvu postaje Republika Hrvatska. Stoga je Trgovački sud u Dubrovniku odbio zahtjev Rafinerije nafte Brod, kojoj još preostaje žalba Visokom trgovačkom sudu.

Kada je riječ o Slobodnoj zoni u Luci Ploče, Rafinerija nafte Brod podnijela je u martu ove godine Županijskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku zahtjev za mirno rješenje spora protiv Hrvatske. Zahtjev za mirno rješenje spora za već spomenuto zemljište i nekretnine je, ustvari, preduvjet za tužbu.

Podnositelj zahtjeva tvrdi da je “1. decembra 1976. godine, sukladno propisima koji su tada bili na pravnoj snazi, sklopljen Ugovor o udruživanju sredstava za izgradnju postrojenja za pretovar, uskladištenje i otpremu nafte, naftnih derivata, lužina i ostalih tekućih roba i o njihovom korištenju, a Ugovor su sklopili kao investitori nekadašnje društveno pravne osobe i to: Energoinvest OOUR Energopetrol Sarajevo, Energoinvest Sarajevo, OOUR Rafinerija nafte Bosanski Brod i Energoinvest Sarajevo, OOUR Tvornica Glinice Mostar”.

Sukladno tome, kako ističu, Ugovorom su regulirani međusobni odnosi investitora u izgradnji postrojenja, te način korištenja i upravljanja terminalom, pa je, tvrde, “visina uloga nekadašnje pravne osobe – Rafinerija nafte Bosanski Brod u ukupnoj investiciji 23,5 posto, a prema članku 13. uložena sredstva ostaju trajno vlasništvo ulagača”.

Također, u Zahtjevu za mirno rješenje spora stoji da su nakon završetka projekta stranke Ugovora samo svoja prava na upravljanje cjelokupnom imovinom, ali ne i vlasnička prava, prenijele na nekadašnju društveno pravnu osobu RO Energopetrol Sarajevo, RJ Terminal tekućih tereta Kardeljevo, “na čije ime je 27. maja 1987. izdana i dozvola za upotrebu Imovine i koja je Imovinom upravljala u ime i za račun ugovornih strana”.

Slijedom toga, podnositelj zahtjeva tvrdi da je “nekadašnje društveno poduzeće Rafinerija nafte Bosanski Brod nositelj imovinskih prava (prava korištenja u smislu vlasničkih prava) u 23,5 posto ukupne Imovine što bi odgovaralo idealnom dijelu u visini od 235/1000 dijela ukupne sadašnje Imovine”.

U Lučkoj upravi Ploče smatraju da nema pravne osnove za ovaj zahtjev, a s obzirom na to da je nedavno donesen novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, prevladava stručno-pravno mišljenje da će se primjenom odredbi novoga Zakona olakšati uknjižba objekata izgrađenih u vrijeme bivše SFRJ na području morskih luka u RH.

Budućnost će pokazati kako će se urediti međusobni odnosi u ovom, najnovijem primjeru razdruživanja zemljišta i druge imovine zemalja sljednica bivše zajedničke države te koja će strana imati više razloga za (ne)zadovoljstvo, piše biznisinfo.

PEKING – Agencija za rejtinge Mudiz danas je smanjila svoje izglede za kreditni rejting kineske vlade sa stabilnog na negativan, javlja Rojters.

Kao razlog naveo je niži srednjoročni ekonomski rast i kontinuirano smanjenje sektora nekretnina.

Mudiz je potvrdio dugoročni rejting Kine A1 u domaćoj i stranoj valuti i saopštio da očekuje da će godišnji rast BDP-a zemlje biti 4,0 odsto u 2024. i 2025. godini.

Promjena izgleda odražava sve veći broj dokaza da će vlasti morati da obezbijede finansijsku podršku lokalnim samoupravama i državnim firmama opterećenim dugovima, što predstavlja širok rizik po fiskalnu, ekonomsku i institucionalnu snagu Kine, navodi se u saopštenju Mudiza.

“Promjena izgleda takođe odražava povećane rizike u vezi sa strukturnim i upornim nižim srednjoročnim ekonomskim rastom i tekućim smanjenjem sektora nekretnina”, navodi Mudiz.

Druga po veličini svjetska privreda ove godine se borila da ostvari snažan oporavak nakon pandemije virusa kovid 19 jer su sve dublja kriza na stambenom tržištu, rizici od duga lokalnih vlasti, spor globalni rast i geopolitičke tenzije umanjili zamah. Nalet mjera podrške pokazao se samo umjereno korisnim, povećavajući pritisak na vlasti da uvedu više podsticaja.

Kinesko ministarstvo finansija saopštilo je da je razočarano smanjenjem rejtinga Mudiza, dodajući da će ekonomija zadržati pozitivan trend oporavka. Takođe je rečeno da se rizici za imovinu i lokalne vlasti mogu kontrolisati.

Iako se vidi da je ekonomija na putu da postigne vladin godišnji cilj rasta od oko 5% ove godine, Mudiz očekuje da će godišnji ekonomski rast Kine usporiti na prosečnih 3,8% od 2026. do 2030. godine.Bankar.me

Objava Skresan rejting Kine sa stabilnog na negativan prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Ranije smo objavili da je kompanija Mercator BH Trgovina na veliko i malo “brisana usljed pripajanja” iz registra poslovnih subjekata, piše bosniainfo.

Sada nam je potvrđeno da je kompanija pripojena Konzumu čime je prestala postojati.

Mercatorovi marketi u BiH sada su zapravo Konzumove prodavnice.

Radnje su i dalje brendirane kao Mercator, ali zabravo je riječ samo o brendingu. Suštinski je riječ o Konzumovim prodavnicama.

Tako je naprimjer najpoznatiji Mercator, u Ložioničkoj ulici u Sarajevu, sada Konzumova “prodavnica br. 67 Sarajevo”.

Obje kompanije posluju u okviru Fortenova grupa tako da de fakto ovdje nema promjene vlasničke strukture, već je riječ o reorganizaciji.

Podsjetimo, nakon promjene vlasničke strukture u bivšem Agrokoru, nastala je Fortenova grupa kojom su ovladale ruske banke, a u čijem su vlasništvu Konzum, Mercator, Sarajevski kiseljak i druge firme, piše biznisinfo.

S ukupnim troškovima od 40 milijardi eura, budžet se usmjerava na unapređenje ključnih područja poput zdravstva, obrazovanja i socijalne zaštite.

Prvi put nakon više od stoljeća, Beč usvaja budžet za više od 2 miliona stanovnika, što pokazuje gradsku sposobnost prilagodbe rastućem stanovništvu. Proaktivni pristup budžetskoj politici omogućava i potrebnu fleksibilnost za vođenje napredne politike.

Unatoč prognozama recesije Grad Beč planira konjunkturni paket vrijedan više od 7 milijardi eura. Očekuje se i deficit koji bi u 2024. godini mogao iznositi 2,1 milijardu eura, a za 2025. 2,2 milijarde eura, ali zadržavanje unutar maastrichtskih granica s novim dugom od 2,04 posto u odnosu na ekonomski rast svjedoči o odgovornosti prema budućnosti.

“Odlučna budžetska politika pruža temeljnu stabilnost u vremenima recesije”, istaknuto je na prezentaciji budžeta.

S obzirom na ekonomske izazove, budžetski fokus usmjeren je na proširenje zdravstvenih i obrazovnih sistema te socijalne politike s naglaskom na zaštitu djece, s ulaganjem od oko 20 milijardi eura. Ovaj budžet osigurava Beču stabilnu finansijsku osnovu, omogućujući istovremeno potrebne investicije za daljnji razvoj grada unatoč teškoćama koje nameće recesija.

Beč se među saveznim pokrajinama pozicionirao u sredini po zaduženosti, dok se investicije upoređuju s drugim metropolama poput Berlina, Münchena i Hamburga. Ovim budžetom Beč nastavlja svoj put ka održivom razvoju i poboljšanju kvalitete života za svoje građane, piše Biznis.ba.

U kalesijskom naselju Jajići jučer su općinski načelnik Sead Džafić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Tuzlanskog kantona Fedahija Ahmetović, vlasnik porodične farme „Selmanović“ Hakija Selmanović i predstavnica mliječne industrije 99 iz Gradačca Indira Omeragić u upotrebu pustili novosagrađeni objekat moderne farme za držanje krava za mužu u koju je uloženo oko 1,2 miliona KM.

Riječ je o porodičnoj farmi o kojoj se brine otac Hakija Selmanović sa tri sina Hajrudinom, Jusufom i Osmanom i njihovim porodicama.

– Osnovali smo farmu 2016. godine. Prvu farmu smo sagradili prije tri godine, evo sada smo završili i drugu u koju je uloženo oko 1,2 miliona KM. Sarađujemo sa mliječnom industrijom 99 iz Gradačca i što je najbitnije imamo fer i korektne odnose, jer sve završavaju na vrijeme kada je u pitanju otkup i odvoz mlijeka. Trenutno imamo oko 270 muznih grla i planiramo da se još širimo – kazao je sin vlasnika Osman Selmanović.

Naveo je da imaju problem s nedostatkom poljoprivrednog zemljišta, te da se nada da će Ministarstvo poljoprivrede i Općina naći način da pomognu istinske poljoprivrednike i da obezbjede potrebno zemljište za njih.

– Ovo je vrijedna porodica koja je stekla kapital van granica BiH i uložila u svoje rodno mjesto. Mi kao lokalna zajednica smo im pomogli da svu papirologiju dobiju na vrijeme i stavili smo se na raspolaganje da pomognemo da završe objekat prije zime. Ovakvi objekti su dobrobit za lokalnu zajednicu, ali i za Tuzlanski kanton – kazao je načelnik Džafić.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Fedahija Ahmetović je istaknuo da je ovo najmodernija farma u tom kantonu, pohvalivši rad kako svog tako i Federalnog ministarstva kada su u pitanju poticaji, saopćeno je iz Općine Kalesija, piše FENA.