Kategorija: Vijesti

Brend nakita Shane Co. pokrenuo je takmičenje u pospremanju kreveta, u kojem će pobjedniku uručiti 1000 dolara (oko 900 eura), a sve što treba učiniti je pospremati krevet 30 dana.

Brend je napomenuo kako su studije pokazale da jednostavno pospremanje kreveta može smanjiti stres i popraviti jutro.

“Ima li nešto bolje nego odvojiti trenutak za stvaranje prostora koji izaziva radost i organizaciju”, piše u njihovoj objavi o takmičenju.

Konkretno, traže sudionike koji ne pospremaju redovno krevet kako bi dokumentovali kako ispunjavanje ove rutine utječe na njihovu produktivnost i opći svakodnevni život. Nakon što sudionik završi ovaj jednomjesečni izazov, dobit će svoju finansijsku nagradu, prenosi Index.

INSEE je saopštio, prenosi Srna, da je doprinos bruto kapitala za investicije, koji pokazuje koliko se nove dodate vrijednosti ulaže u privredu, a ne troši se, značajno revidiran naniže u francuskoj privredi, a doprinos domaće potražnje takođe je umanjen na 0,2 poena.

Statistički zavod je saopštio da je doprinos spoljne trgovine na nivou od minus 0,4 poena i da je time negativno uticao na bruto domaći proizvod tokom trećeg kvartala, pošto je uvoz porastao.

U novembru je preliminarna inflacija, usklađena sa čitavom EU, iznosila 3,8 odsto na godišnjem nivou, inflacija je smanjena sa 4,5 odsto u oktobru, čemu je pomoglo smanjenje pritiska cijena u energetici i sektoru usluga.

Cijene hrane porasle su za 7,6 procenata u novembru, u odnosu na 7,8 odsto u oktobru, dok je rast cijena energenata usporen na 3,1 odsto nakon povećanja od 5,2 procenta prošlog mjeseca.

SARAJEVO  – Federalna sanitarna inspekcija zabranila je juče na graničnom prelazu / mjestu carinjenja Rajlovac–Sarajevo uvoz pošiljke od 1.596 komada pića Prime Ice Pop Hydration porijeklom iz Velike Britanije, zbog neispunjavanja uslova za uvoz, objavila je Federalna uprava za inspekcijske poslove.

U postupku inspekcijske kontrole nad uvozom životnih namirnica i hrane čije se carinjenje vrši na mjestu carinjenja Rajlovac–Sarajevo, uzeti su uzorci kontrolisanog proizvoda čijom je laboratorijskom analizom utvrđeno da sadržaj proizvoda ne odgovara informacijama koje su date krajnjem potrošaču, uključujući podatke na deklaraciji i informacije u vezi s izbjegavanjem konzumiranja specifičnih sastojaka koji štetno djeluju na zdravlje ljudi.

“Utvrđeno je da je uzorak nepotpuno i nepropisno deklarisan, što je u suprotnosti s članom 6 Zakona o zdravstvenoj ispravnosti životnih namirnica i predmeta opšte upotrebe te članovima 12, 13, 18. i 20. Zakona o hrani, te se kao takva pošiljka ne može uvesti niti staviti u promet. Ispitani uzorak ne odgovara članu 15 tačka 1 i članu 17 Pravilnika o pružanju informacija potrošačima o hrani”, navedeno je u saopštenju.

Srna

Objava Federalna inspekcija zabranila uvoz napitka “Prime” prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Prema njihovim podacima, koje prenose sa Numbea, stranice koja se bavi troškovima života u zemljama širom svijeta, naskuplja zemlja za život na svijetu su Bermudski otoci.

Prema ovim podacima, Švicarska je na drugom mjestu, dok su Kajmanski otoci na trećem mjestu.

Četvrta najskuplja zemlja su Bahami, a Island je peta najskuplja zemlja za život na svijetu. Slijede Singapur, Barbados, Norveška i Danska.

Standard na Bermudima je visok, nemaju puno stanovnika te u glavnom gradu Hamiltonu živi oko 3000 ljudi. Najvažnija privredna grana je turizam s oko 40 posto društvenog bruto proizvoda.

Bermudi su i porezni raj te su na otocima smještene kreditne ustanove i osiguravajuće kompanije.

Nezaposlenosti praktično i nema. Više od 80 posto proračuna se izdvaja za socijalna davanja i za obrazovanje, prenosi Index.hr.

BANJALUKA – Mnogi investitori na nekretnine gledaju kao na religiju bez obzira što su im otvorene brojne opcije za ulaganje, a koje su lako dostupne u svijetu modernih tehnologija.

Brokerska kuća „Advantis broker“ iz Banjaluke organizovala je danas u ovom gradu investicioni forum na kojem se pričalo o trendovima i prilikama na tržištu, ali i o novim mogućnostima za ulaganje.

„Naša ideja je bila da organizujemo događaj i okupimo ljude kojima je cilj uvećanje lične imovine i klijenata, da predstavimo mogućnost ulaganja u različite vrste imovine poput obveznica, fondova, startup-a i slično te da pokažemo da ulaganje u nekretine nije jedina oblast za ulaganje“, kazao je direktor društva Branko Kecman.

Kako je rekao, cilj društva na čijem je čelu je da svojim klijentima pruži iste mogućnosti kao i investitorima u EU i SAD te da im omogući da raspolažu imovinom na svim geografskim područjima i valutama.

„Trenutno je Banjalučka berza prepoznata kao mjesto na kojem se najviše radilo na razvijanju tržišta obveznica, a mi smo dali svoj doprinos tome gdje smo omogućili svojim klijentima da ulažu u njih i ostvaruju jedan dobar prinos“, rekao je Kecman obraćajući se prisutnima.

Ivan Kurtović iz društva „InterCapital Asset Managament“ iz Hrvatske kao jedno od popularnih sredstava za ulaganje predstavio je EFT fondove, čija imovina čini pola imovine svih investicionih proizvoda.

Kako je pojasnio, oni podrazumijevaju svojevrsnu korpu akcija i obveznica i koje odlikuje velika transparentnost i nizak rizik.

„ETF je svojevrsno oružje, gdje prilikom investiranja postoji manja šansa za greškom“, kaže on.

Kako bi olakšali posao razvili su aplikaciju „Genius“ preko koje se može kupovati i prodavati portfelj. Specifična je po tome što korisnik prolazi kroz 15 pitanja gdje se on profiliše kao investitor i gdje se stiče uvid o tome kako on sam sebe vidi, na osnovu čega dobija paket prilagođen njemu.

Aplikacija je nedavno unaprijeđena pa tako investitor može imati više portfelja od kojih jedan može biti ultra konzervativan, a jedan ultra rizičan.

Obične građane, sa skromnijim kapitalom on upućuje na narodne obveznice.

Na primjer, građani Hrvatske su imali 20 milijardi evra štednje koja je stajala na računima banaka, a ona nije bila oročena pa se kroz nju nisu ostvarivali ni prihodi.  Država je iskoristila situaciju i dala ponudu.

Emitovala je i prikupila 1,1 milijardi evra. Između 40 i 50 hiljada građana je u prosjeku uložilo oko 20.000 evra, a za svoju investiciju je dobilo pristojnu kamatu od 3,65 odsto.

„U ovom slučaju država je bila garant, i oni su znali da je to sigurno, pa su ulagali. Oko 80 odsto ljudi koji su investirali su bili između 50 i 60 godina što pokazuje i gdje se štednja nalazi“, kaže Kurtović.

Na „Advantis Investicionom Forumu“ razgovaralo se i o tome kako ulagati na globalnim berzama i privatnim fondovima, startup kompanijama, privatnim penzijskim fondovima i obveznicama.  Među temama su bile i nove tehnologije, društveni pokreti i geopolitička kretanja.

CAPITAL: D. T.

Objava Investitori na nekretnine gledaju kao na religiju prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Potvrđeno je da bi ugovor mogao biti potpisan do kraja ove sedmice.

Aviokompanija Lumiwings je izabrana kao najpovoljniji prijevoznik kojem je na osnovu javnog poziva Međunarodnog aerodroma u Tuzli omogućeno uspostavljanje saradnje i ostvarivanje subvencioniranja poslovanja.

Kako je potvrđeno za Klix.ba, predstavnici Lumiwingsa u Tuzlu bi trebali stići do kraja ove sedmice zbog potpisivanja ugovora sa menadžmentom tamošnjeg Međunarodnog aerodroma.

Nakon što je naš portal otkrio da će ova aviokompanija uz uspostavljanje jednog baznog aviona iz Tuzle izvjesno letjeti ka Švedskoj, Danskoj, Nizozemskoj, Njemačkoj, ali i Turskoj, sada dolazimo do novih detalja.

Naime, prema riječima izvora portala Klix.ba, u zimskom redu letenja, Lumiwings bi iz Tuzle trebao imati uspostavljenih šest linija, dok bi u ljetnom rasporedu, koji na snagu stupa u martu iduće godine, taj broj trebao biti povećan na njih deset.

Kada je riječ o cijenama letova, kako nam je potvrđeno, cjenovnik je još uvijek u izradi, a načelno bi iznos trebao biti u rangu onog koji je na snazi kod aviokompanije Wizz Air, koja također na Međunarodnom aerodromu u Tuzli ima uspostavljeno saobraćanje na nekoliko destinacija

Inače, Lumiwings je prilično mlada aviokompanija, osnovana 2015. godine u Atini, dok letove obavlja iz Italije, gdje ima pet cjelogodišnjih linija na domaćim letovima unutar te države. Kada je riječ o inozemnim linijama Lumiwings ima tek jednu i to sezonsku prema Mostaru.

Kako je navedeno na zvaničnoj stranici, u svojoj floti imaju dva aviona, od kojih je jedan star 13 godina uz kapacitet od 118 sjedišta, dok je drugi dvadesetipogodišnjak sa 149 sjedišta. Jedan avion ova aviokompanija nedavno je izbacila iz svoje flote. Zanimljivo je da je prošle godine grčki avioprijevoznik obavljao letove u ime aviokompanije Air Serbia.

Iz Lumiwingsa za sebe navode da imaju dokazane rezultate u avioindustriji, a glavnim prioritetom ističu sigurnost putnika. S tim u vezi, kako tvrde, kontinuirano poduzimaju mjere osiguravanja sigurnih letova za putnike, ali i osoblje.

Podsjetit ćemo da je Međunarodni aerodrom u Tuzli 10. novembra ove godine objavio javni poziv za izbor najpovoljnijeg ponuđača za uspostavu redovnih zračnih linija, a nakon deset dana se pristupilo otvaranju ponuda.

Do zaključenja javnog poziva pristigle su samo dvije ponude i to ona koju je poslalo Lumiwings iz Grčke i Air Montenegro iz Crne Gore. Za razliku od Air Montenegra, Lumiwings ima sve neophodne evropske certifikate zbog čega imaju mogućnost jednostavnijeg slijetanja na aerodrome Evropske unije.

Objavljivanje javnog poziva uslijedilo je nakon što je Wizz Air donio odluku o povlačenju dva bazna aviona sa Međunarodnog aerodroma u Tuzli te drastičnom smanjenju broja destinacija i operacija.

Takvim potezom tuzlanski aerodrom našao se u ozbiljnom problemu zbog čega se moralo pristupiti pronalasku novog avioprijevoznika.

Prvenstveno je u Tuzlu najavljen dolazak Air Montenegra koji do danas nije uspostavio poslovanje na dvije destinacije u Nizozemskoj i Turskoj za koje je dobio dozvole Direkcije za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine (BHDCA).

SARAJEVO – Bosna i Hercegovina je u prvih 10 mjeseci ove godine najviše izvozila u Njemačku, u koju je plasirala proizvoda u vrijednosti 2,3 milijarde KM, te Hrvatsku 2,2 milijarde KM.

Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH koji su ustupljeni “Nezavisnim novinama” pokazuju da smo nakon ove dvije države najviše robe plasirali u Srbiju, za 1,7 milijardi KM, Austriju 1,5 milijardi KM, te Sloveniju 1,2 milijarde KM.

“Najznačajnija uvozna tržišta za 10 mjeseci ove godine su Hrvatska 4,4 milijarde KM, Srbija 3,3 milijarde KM, Njemačka 2,1 milijardu KM, Slovenija 1,9 milijardi KM i Italija 1,8 milijardi KM“, piše u ovim podacima.

Tako je za 10 mjeseci ove godine ukupna vrijednost izvezene robe iznosila 14,5 milijardi KM i manja je za šest odsto, odnosno 939,1 milion KM u odnosu na isti period prethodne godine.

“Ukupan uvoz za deset mjeseci 2023. godine u Bosnu i Hercegovinu iznosio je 23,6 milijardi KM i manji je za dva odsto, odnosno 553,4 miliona KM u odnosu na isti period 2022. godine“, stoji u podacima.

Najviše se izvozila električna energija, za iznos od 927.307.941 milion KM, pa izolovana žica za 573.615.613 KM, te željezne ili čelične konstrukcije za 515.043.493 KM.

Sa druge strane, najviše su se uvozili naftna ulja i ulja dobijena od bitumenskih minerala za 2,057 milijardi KM, lična i druga motorna vozila za 935.829.010 KM, te lijekovi za 567.797.274 KM.

Dodali su da je u 2022. godini iz BiH izvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 18,4 milijarde KM, što je više za 26% u odnosu na 2021. godinu.

“Istovremeno je uvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 29,1 milijardu KM, što je povećanje za 33% u odnosu na prethodnu godinu“, kazali su iz STK BiH.

Ekonomista Igor Gavran rekao je za “Nezavisne novine” da su nam oba ova tržišta, a posebno hrvatsko, blizu i jako dobro poznata, pa je mnogo lakše tamo pronaći tržište i izvoziti, i zato i ostvarujemo solidan izvoz u odnosu na neka druga tržišta.

“Drugi bitan faktor je postojanje kompanija iz ovih država u BiH (posebno njemačkih), koje izvoze iz BiH na svoje matično tržište, često u okviru iste grupacije“, kazao je Gavran.

Prema njegovim riječima, dalje povećanje izvoza je svakako moguće i nema nekih formalnih prepreka, već je prije svega do naše (ne)konkurentnosti i (nepovoljnih) uslova poslovanja u BiH.

“Aktualni dodatni problem je loša ekonomska situacija u EU, uključujući i Njemačku i Hrvatsku, možda posebno Njemačku i dio njenog tržišta gdje mi plasiramo najviše robe, što umanjuje tražnju i za našim proizvodima. Mislim da je puno lakše boriti se za veći udio na domaćem tržištu i potiskivanje uvoza tamo gdje i dalje imamo previše uvozne robe, uključujući i onu iz ovih država, a i ostala težišta gdje izvozimo malo ili nimalo su prilika koju trebamo iskoristiti“, naglasio je Gavran.

Nezavisne novine 

Objava Njemačka i Hrvatska najviše kupuju bh. proizvode prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Krenuo je sa londonskog aerodroma Heathrow ka New Yorku, a kako javljaju agencije, avion je uspješno i sletio ali se treba vratiti u London koristeći konvencionalno mlazno gorivo.

Ovo je prvi let sa 100 posto SAF-om, takozvanim zelenim gorivom, preko Atlantika ikada.

U projekat su bile uključene i kompanije BP, Rolls-Royce i Boeing, prenosi Unilad.

SAF goriva su obnovljivi izvori koji nisu bazirani na nafti, kao što su jestiva ulja, đubrivo i alge koji se mogu koristiti ili pomiješani s kerozinom, ili kao potpuna zamjena za tipično gorivo za mlazne motore.

SAF se trenutno koristi samo u mlaznim motorima do maksimalne mješavine od 50 posto s tradicionalnim kerozinom bez potrebe za ikakvim modifikacijama, objašnjava Virgin atlantic.

Međutim, Flight100, koji je jučer poletio, koristi “jedinstvenu dvostruku mješavinu” od “88 posto HEFA (hidroprocesiranih estera i masnih kiselina) koje isporučuje AirBP i 12 posto SAK-a (sintetički aromatični kerozin)” napravljen od otpadnog kukuruza. HEFA se pravi od otpadnih masti i SAK-a, biljnih šećera.

“Kada bi u potpunosti zamijenio kerozin, SAF bi mogao smanjiti emisije ugljika u životnom ciklusu za preko 70 posto u usporedbi s konvencionalnim fosilnim mlaznim gorivom”, navodi kompanija.

Na ovom letu nije bilo “komercijalnih” putnika. Na njemu su bili između ostalog predstavnici Virgin grupe, uključujući osnivača Virginsa, milijardera Richarda Bransona.

“Bit će potrebno neko vrijeme prije nego što dobijemo dovoljno goriva gdje će svi moći da lete. Ali od nečega morate početi – rekao je Branson u Londonu prije nego što je avion poletio”, prenosi Reuters, piše Biznis.ba.

To je dan kada bi proizvodi i usluge trebale biti znatno snižene, što privlači potrošače koji po jeftinijim cijenama kupuju razne stvari, najčešće odjeću, obuću, tehniku…

Prema podacima poreskih uprava, promet je tog dana (24. novembra) bio znatno veći nego ostalim danima. U Federaciji BiH je čak pao i rekord.

Prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, 24. novembra na Black Friday u ovom entitetu fiskalne kase su registrovale promet od čak 346 miliona KM što je rekordan iznos u jednom danu.

Poređenja radi, sedam dana ranije, 17. novembra promet u FBiH je iznosio 191 milion KM. Također, mjesec dana ranije, tačnije 27. oktobra promet u FBiH je iznosio 216 miliona KM, što govori da su građani FBiH ipak više kupovali na Black Friday.

Prema podacima Porezne uprave FBiH, prošle godine, 25. novembra, registrovan je promet od svega 54 miliona KM, ali treba uzeti u obzir da je tog dana obilježen Dan državnosti BiH i da mnoge prodavnice i tržni centri nisu radili. No zato je dan prije, 24. novembra 2022. godine, registrovan promet od 216 miliona KM, a dan poslije prošlogodišnjeg Dana državnosti (26. novembar 2022.) promet u FBiH je iznosio 83 miliona KM.

U radnjama širom RS, prometovano je malo više od 27 miliona KM što je oko sedam miliona maraka manje u odnosu za prošlu godinu.

“Ukupan evidentirani promet preko fiskalnih kasa u maloprodaji u RS, na dan 24.11.2023. godine iznosio je 27.032.728 KM, dok je na dan 25. novembar prošle godine iznosio 34.400.913 KM”, rekli su iz Poreske uprave RS-a, piše Biznis.ba.

SARAJEVO – Ukupan desezonirani promet trgovine na malo u BiH u oktobru, posmatran u tekućim cijenama, zabilježio je pad od 0,2 odsto u odnosu na prethodni mjesec.

Rast prometa od 1,6 odsto ostvaren je u trgovini neprehrambenim proizvodima, dok je promet prehrambenim proizvodima, odnosno hranom, pićem i duvanskim proizvodima zabilježio pad od 0,4 odsto, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Posmatrano u stalnim cijenama, ukupan desezonirani promet trgovine na malo u BiH u oktobru veći je za 0,3 odsto u odnosu na septembar.

Rast prometa od 1,5 odsto ostvaren je u trgovini neprehrambenim proizvodima, dok je promet prehrambenim proizvodima manji za 0,6 odsto.

Ukupan promet trgovine na malo u BiH, posmatran u tekućim cijenama, u oktobru veći je za 8,3 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Promet prehrambenim proizvodima veći je za 14,7 odsto, a neprehrambenim proizvodima za 11,3 odsto.

Posmatrano u stalnim cijenama, ukupan promet trgovine na malo u desetom mjesecu ostvario je rast od 14,2 odsto u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

Promet prehrambenim proizvodima ostvario je rast od devet odsto, a neprehrambenim proizvodima od 22,9 odsto.

Srna

Objava Blagi pad prometa trgovine na malo prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.