Kategorija: Vijesti

Odluka, koju je kompanija saopštila sindikatima u oktobru, podrazumijevala bi premještaj 153 od 219 zaposlenih u Milano, koji je udaljen skoro 500 kilometara, prenosi Rojters.

Iz sindikata CGIL navode da je pravi cilj odluke otpuštanje osoblja.

“Premještaj ne uključuje nikakva smanjenja u broju zaposlenih”, rekao je portparol kompanije.

Nakon odlaska kreativnog direktora Alesandra Mikelea 2022. godine, vlasnik Guccija “Kering” promijenio je rukovodstvo modne kuće, pišu nezavisne.

Četveročlanoj porodici u BiH mjesečno je potrebno oko tri hiljade KM za životne troškove. U taj iznos nisu uračunati troškovi za kiriju ili za ratu kredita, što takođe opterećuje ogroman broj bh. domaćinstava.

”Stvarna ekonomska situacija građana se skriva od njih samih. Kada bi imali stvarnu informaciju koliko zaista ljudi teško žive vladajuće strukture ne bi ostale na vlasti. Imamo situaciju da nas napušta radna snaga i da odlazi u svijet jer u našim uslovima nema mogućnosti da kroz stvarnu isplaćenu platu dođu do stambenog kredita jer se plate isplaćuju pola na račun pola u gotovom novcu.

Nemamo programe realizacije strategije, nemamo pamet koja bi naše balvane pretvorila u visokokvalitetni namještaj. Jako je mnogo stvari zanemareno od naših rukovodilaca koji ili nemaju znanja ili imaju loše kadrove sa kupljenim diplomama. Na kraju kada sve pogledate i oni koji znaju šute jer ne žele da se ističu u toj strukturi ljudi koji to mogu smatrati negativnim”, izjavio je za N1 Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.

Obzirom na sve to kućnim budžetima bh. građana naročito je teško pala inflacija. Cijene sada drastično ne rastu kao u ovom periodu prošle godine, ali su i dalje cijene namirnica ogromnom broju ljudi jako visoke.

”Sinoć sam dobio informaciju da je kilogram izuzetnog krompira u Atini 60 eurocenti. Atina ima jeftiniji krompir nego mi”, rekao je Pavlović.

Samo za prehranu četveročlanoj porodici u BiH trenutno je potrebno 1290 KM, dok je prosječna plata 1264 KM, piše press.

Godišnja inflacija u Bosni i Hercegovini usporila je na 2,1 posto zahvaljujući padu cijena energenata i prijevoza.

Potrošačke cijene u Bosni i Hercegovini u oktobru su zabilježile blagi rast od 0,1 posto u poređenju sa septembrom, prema podacima Agencije zastatistiku BiH.

Na mjesečnom nivou najviše su poskupjeli odjeća i obuća za 1,6 posto, hoteli i restorani za 0,5 posto te ostala dobra i usluge za 0,9 posto.

Na godišnjem nivou u oktobru cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u odnosu na isti mjesec prethodne godine veće su za 2,1 posto.

Najviše su usporavanju inflacije doprinijele cijene u odjeljku Prijevoz koje su pojeftinile za 5,6 posto usljed pojeftinjenja anftnih derivata, te cijene odjeće i obuća sa padom od 7,1 posto.

Rast je zabilježen u odjeljcima Hrana i bezalkoholni napici (4,9%), alkoholna pića i duhan (4,6%), namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće (6,9%), Zdravstvo (3,2%), Komunikacije (2,2%), Rekreacija i kultura (5,1%), Obrazovanje (2,2%), Restorani i hoteli (6,7%) te Ostala dobra i usluge (9,2%).

U periodu januar-oktobar u odnosu na isti period prošle godine inflacija je zabilježila rast od 7 posto. Centralna banka BiH u najnovijim projekcijama prognozirala inflaciju od 6,3 odsto, što je za 1,4 procentna poena niže u odnosu na projekciju iz maja.

Banka navodi da je najveći dio inflatornih pritisaka trenutno posljedica rasta domaćih cijena, te upozorava da je moguć dalji rast cijena energije i rada na domaćem tržištu.

Razlog tome su geopolitički globalni rizici koji vrše pritisak na cijene energenata i ostalih sirovina na svjetskom tržištu.

Podsjećamo, nivo inflacije od 2,0 posto Evrospka centralna banka smatra poželjnim i u svojim politikama cilja da je postigne, piše indikator.

S obzirom na klimatološke značajke koje se, uz ostalo, reflektiraju i kroz više od dvije tisuće sunčanih dana godišnje, južni dijelovi zemlje, konkretno regija Hercegovina, imaju kapacitet i potencijal doprinijeti tomu da BiH postane jedan od vodećih proizvođača električne energije koristeći snagu sunca. Farooq Sher, izvanredni profesor Sveučilišta Nottingham Trent, a koji je nedavno rezultate istraživanja objavio u Renewable and Sustainable Energy Reviews u koautorskoj studiji “Perspektive potencijala i razvoja obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini”, ističe kako je Hercegovina spremna za razvoj solarnih elektrana ogromnog kapaciteta, piše Indikator.

Pogodno podneblje
Večernji list imao je uvid u spomenutu studiju u čijoj su izradi, uz Shera, sudjelovali Narcisa Smječanin, Harun Hrnjić, Emir Bakunić i Jasmina Sulejmanović, a u čijem se sažetku navodi kako je, od svih balkanskih zemalja, utvrđeno da Bosna i Hercegovina ima jedan od najvećih potencijala za izgradnju solarnih elektrana.

Procijenjeno je da bi proizvedena energija iz solarnih elektrana mogla biti 70,5 × 106 GWh godišnje, a najpogodnije područje je Hercegovina. U samoj studiji navodi se i kako je BiH zemlja koja godišnje ima oko 2000 sati sunčeve svjetlosti, a krajevi u južnom dijelu zemlje imaju oko 2400 sati godišnje sunčeve svjetlosti.

Dodatno, dnevna količina zračenja u BiH iznosi oko 1500 kWh po m2 godišnje, što je vrlo značajno u ovom kontekstu. Regija Hercegovina, a osobito njezin južni dio, sa značajnim brojem sunčanih sati u godini prepoznata je kao područje iznimnih potencijala za proizvodnju energije koristeći snagu sunca, a proteklih mjeseci svjedočimo pravoj ekspanziji građenja pogona koji će u značajnoj mjeri obogatiti proizvodnju električne energije u BiH te dodati vrijedan kamen mozaiku priče o Bosni i Hercegovini kao klimatski neutralnoj zemlji.

Važni projekti
No, kapitalni projekti tek dolaze na red, a prvi među njima provodi Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne, jedino javno poduzeće koje svu svoju energiju dobiva koristeći obnovljive izvore, a koja na prostoru Grada Stoca realizira projekt najveće solarne elektrane u BiH snage od čak 150 MW.

Elektroprivreda će ovim objektom dodatno ojačati proizvodnju koja se već sada, na prostoru koji pokriva ovo poduzeće, u potpunosti uklapa u procese koje je utvrdila Europska unija kroz stratešku viziju Europske komisije za postizanje klimatske neutralnosti gospodarstva do 2050., kao i viziju programa djelovanja za okoliš do 2030. Uz to, u Federaciji BiH napravljen je važan iskorak na planu uređenja energetskog sektora prema pravilima i standardima Europske unije, kao i Europske energetske zajednice.

Od seta energetskih zakona – Zakona o električnoj energiji, Zakona o energiji i regulaciji energetske djelatnosti i Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i učinkovite kogeneracije, koji su potvrđeni početkom tjedna na sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, koristi bi trebali imati najviše krajnji korisnici, odnosno stanovnici ovog entiteta kojima će, uz kvalitetniju i stabilniju opskrbu, biti omogućeno da sami proizvode energiju iz obnovljivih izvora, ali i da se udružuju u energetske zajednice te višak proizvedene energije prodaju na tržištu. Osim ovih procesa, treba uputiti i na činjenicu da je Javno poduzeće Autoceste Federacije BiH krajem prošlog mjeseca raspisalo natječaj za izradu dokumentacije za studijsko istraživanje potencijala u svrhu izgradnje fotonaponskih elektrana na koridoru Vc, a prema svemu sudeći, to će biti i uvod u proces kojim bi infrastruktura na koridoru Vc dobila dodatnu vrijednost kroz mogućnost proizvodnje čiste energije.

BANJALUKA – Iako je i ove godine “crni petak” privukao veliki broj građana Srpske u tržne centre, a njihove novčanike za samo jedan dan ispraznio za nešto više od 27 miliona maraka, to je ipak u odnosu na “crni petak” lani manje za 7,3 miliona maraka.

“Ukupan evidentirani promet preko fiskalnih kasa u maloprodaji u Republici Srpskoj na dan 24. novembra 2023. godine iznosio je 27.032.728 KM, dok je na dan 25. novembra prošle godine iznosio 34.400.913 KM”, istakli su za “Nezavisne novine” u Poreskoj upravi Srpske dodajući da se na “crni petak” 2021. godine u kase slilo 30.461.221 KM.

U mnogim radnjama “crni petak” nije trajao samo jedan dan, već se “prelio” i na dane vikenda, pa je tako prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, ukupan evidentirani promet preko fiskalnih kasa u maloprodaji u Srpskoj, u periodu od 24. novembra do 26. novembra ove godine iznosio je 49.903.918 KM, dok se u periodu od 25. novembra do 27. novembra prošle godine u kase slilo 75.413.392 KM.Nezavisne

Objava Za “crni petak” potrošeno sedam miliona KM manje nego lani prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BANJALUKA – Dok uprava Olimpijskog centra „Jahorina“ pokušava ubijediti javnost da na ovoj planini pravi poslovno i turističko čudo trošeći novac dobijen iz kredita, kod banaka ne uživa preveliki ugled.

To potvrđuje i njihovo poslednje kreditno zaduženje kod beogradske „Alta banke“ koja će im dati 4,6 miliona evra za kapitalne investicije, ali uz izuzetno visoku kamatu od 10,75 odsto.

Period otplate i instrument obezbjeđenja često utiče na kamatnu stopu, ali to ovdje nije slučaj.

Rok otplate je samo šest mjeseci, a vraćanje novca bezuslovno garantuje Vlada Republike Srpske, što kod bankara nije imalo puno uticaja.

„U slučaju dospjelog i neplaćenog anuiteta Republika Srpska izvršiće plaćanje svih dospjelih i neisplaćenih obaveza iz budžeta“, stoji u odluci Vlade o davanju garancija.

Ekonomisti ocjenjuju da je kamata iznad svih očekivanja, a čudno im je i zaduživanje izvan BiH, gdje su kamate trenutno povoljnije od ove koju je dala banka iz Srbije.

Igor Gavran ocjenjuje da je riječ o jako čudnom aranžmanu koji je teško logički opravdati i koji mu ne djeluje normalno.

On smatra da viša kamatna stopa od uobičajene može biti opravdana ako je dužnik visokorizičan gdje kreditor ima manje povjerenja da će kredit biti uredno izmiren.

„U ovom slučaju je to takođe nelogično jer je riječ o jako velikim iznosu i ako postoji povjerenje da će biti vraćen za samo šest mjeseci onda bi trebale postojati čvrste garancije, a ako postoje čvrste garancije onda rizik ne bi trebao biti veliki i opravdavati višu kamatnu stopu“, kaže Gavran.

Slično razmišlja i dekan Ekononskog fakulteta na Palama Marko Đogo.

„Svakako da kamatna stopa može biti indikator koliko neko preduzeće uživa ugled i povjerenje kod banke. Takođe, preduzeća često nemaju puno izbora, a banke koriste tu situaciju. U svakom slučaju kamata je visoka s obzirom na garancije koje daje Vlada“, kaže Đogo.

Jahorina je inače nedavno izašla iz višednevne blokade računa u koju je došla jer nije na vrijeme plaćala svoje obaveze.

Dok „Alta banka“ profitira na visokim kamatama koje naplaćuje od domaćih preduzeća, Bosna i Hercegovina na drugoj strani poklanja imovinu.

Naime, ova banka nastala je na temeljima „JUBMES“ banke u kojoj je BiH po osnovu raspodjele imovine bivše SFRJ  imala 10.352 akcija ili 3,59 odsto u ukupnom vlasništvu.

Te akcije Savjet ministara BiH je nedavno prodao za 340.770 evra, što je četiri puta niže od njihove knjigovodstvene vrijednosti.

Akcije je kupila „Alta Pay Group“ u vlasništvu Davora Macure, a koja je i većinski vlasnik „Alta banke“.

CAPITAL: Dejan Tovilović

Objava OC „Jahorina“ „na ugled“ dobila kredit sa kamatom od 11 odsto prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BANJALUKA – Republika Srpska zadužila se danas trezorskim zapisima duplo više nego što je planirala, a Vlada RS nije gubila vrijeme i već je spremila novo milionsko zaduženje na Banjalučkoj berzi.

Planirani iznos današnje aukcije trezorskih zapisa bio je 20 miliona, a s obzirom na to da su pristigle ponude bile znatno veće, Vlada je skoro sve prihvatila i zadužila se 39,1 milion KM po kamatnoj stopi od 3,15 odsto.

Pored ovog kratkoročnog, Vlada je pripremila i novo dugoročno zaduženje na tržištu kapitala RS.

Riječ je o emisiji petogodišnjih obveznica u iznosu od 30 miliona KM za koje je Vlada Srpske spremna da plati kamatu od 5,8 odsto.

Republika Srpska do sada je imala 63 emisije dugoročnih obveznica javnom ponudom u iznosu od 2,65 milijardi maraka.

Vlada RS se u ovoj godini, uključujući i današnju aukciju, na berzi zaduživala 16 puta, a ukupno je putem trezorskih zapisa i obveznica prikupila 755 miliona maraka.

Iako je prvobitno planirala da veći dio zaduženja u ovoj godini ostvari na stranom tržištu, Vlada RS taj plan je nedavno usvojenim rebalansom budžeta potpuno promijenila.

Naime, Srpska je prvobitno planirala da od stranaca posudi 71 odsto, a od domaćih povjerilaca 29 odsto potrebnog novca za finansiranje budžeta.

Međutim, taj odnos je promijenjen pa Vlada sada od stranih kreditora planira da pozajmi 43 odsto, a od domaćih 57 odsto potrebnog novca, pokazala je analiza Bife.ba.

CAPITAL: M. Ljubojević

Objava Srpska na berzi pozajmila 39 miliona KM, ide i novo zaduženje prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

VAŠINGTON – Ulagači rasprodaju američki dolar najvećom dinamikom u posljednjih godinu dana na valu opklada da je američka centralna banka završila rekordnu kampanju podizanja kamatnih stopa koje će iduće godine smanjivati.

Investitori su na putu da ovog mjeseca prodaju 1.6 odsto svojih otvorenih dolarskih pozicija, što je najveći mjesečni odliv od prošlog novembra, podaci su “State Streeta”, vlasnika 40 biliona dolara imovine.

Menadžeri su provodili “značajne” prodaje svaki dan od objave podataka o zapošljavanju u SAD-u 3. novembra koji su bili slabiji od očekivanih. Posljedično je američki dolar ostvario najlošiji mjesečni rezultat u godini, a analitičari navode da bi rasprodaja mogla označavati tek početak dugoročnijeg trenda smanjenja izloženosti američkoj imovini, piše “Financial Times”.

“Tokovi u posljednje dvije sedmice ukazuju na brzo preispitivanje potražnje za dolarima”, rekao je Majkl Metkalf, voditelj makro strategije u State Streetu”.

Dodaje da su nedavne prodaje svjetlo bacilo da neuobičajno veliku izloženost dolaru. “Ulagači smatraju da ako će se smanjenja kamatnih stopa dogoditi, onda ne moraju držati toliko dolara”.

U posljednje dvije decenije zabilježeno je samo šest toliko strmih padova izloženost američkoj imovini, podaci su “State Streeta”.

“Posljednji se dogodio u novembru prošle godine kada je dolarov indeks, mjera njegove snage u odnosu na košaricu od šest valuta, oslabio oko 10 odsto do kraja januara. Uprkos rasprodajama, upravnici imovinom još uvijek imaju previše dolara u poređenju s drugim valutama, što je znak da bi slabost dolara mogla potrajati”, kaže Metkalf.

Objava Rekordna rasprodaja dolara prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Uzgoj mandarina uglavnom se veže uz dolinu Neretve, južni dio Hrvatske, koji je odavnina poznat po tome i gdje ljudi žive od njenog uzgoja. No, ovo citrusno voće uspijeva i u BiH, točnije u Hercegovini, ali ovdje nema velikih nasada jer je uvriježeno mišljenje da ovo područje nije pogodno za njen masovniji uzgoj, prenosi agroklub.ba.

Manjih, porodičnih nasada je najviše u okolini Čapljine, međutim, ima ih i u drugim dijelovima juga države. U Ljubuškom smo pronašli nasad star više od četiri desetljeća.

Tri sorte uspijevaju

Upravo je ljubuška obitelj Gujić dokazala da mandarine odavno mogu uspijevati u Hercegovini. Njihov nasad, naime, star je 44 godine. Semir Gujić se zajedno sa sestrom brine o 70-ak stabala. Većinu je posadio njihov otac, a sadnice je donio još 1979. godine iz Metkovića. Na oko 80 metara nadmorske visine, uspješno uspijevaju tri sorte.

Semir privodi kraju berbu i kasne sorte

“Ruska, ona kasno sazrijeva, ali je u većini slučajeva Zorica rana, Chahara ili Okoča, te tri vrste imamo. Kao što vidite ovdje, nasad ima preko 40 godina, posađen 1979. i 80-te godine, imale su tri ili četiri puta unistenje od velikih mrazeva, ali su se polako vratile u svoj prvobitni život”, priča nam vlasnik nasada.

Ovih dana na njegovom imanju bit će završena berba i kasne Ruske sorte. U prosjeku, kako kaže, bude oko 500 kilograma, međutim, ove godine, zbog obilnih kiša tijekom godine, očekuje manji urod.

Kako uspješno uzgojiti mandarinu u posudi?

“U maju su bile obilne kiše, a mandarinama su idealni uvjeti kada je prilikom cvatnje sunčano i da nema padavina, tako da pčele mogu svoj dio posla odraditi. Ove godine je manje, Bože moj, ne može svake godine biti identičan urod”, kaže Semir, koji mandarine uzgaja ekološki, pa imaju i poseban miris i okus, a lokalitet gornjeg grada u Ljubuškom, ističe, idealan je za njih, prenosi agroklub.ba.

Riječ struke

U Hercegovini bi se, kaže naš domaćin, moglo više ljudi baviti proizvodnjom ove voćke, jer se klima promijenila, a ona dosta dobro podnosi hercegovačku hladnoću. I struka smatra da je ovo područje pogodno da se u budućnosti nasadi prošire.

Vjeruje se kako bi proizvodnja bila i ekonomski opravdana

“Rejon uzgoja je vrlo jasan, on se proteže u dolini Neretve. Sada je pitanje do kuda na sjever može ići, s obzirom na klimatske promjene, vjerojatno će se to pomaknuti prema sjeveru. Dakle, to još trebamo utvrditi. Da, u Hercegovini nemamo baš velikih nasada mandarina, ali nema razloga da u idućem razdoblju ne dobijemo nove”, kaže Marko Ivanković, ravnatelj Federalnog agromediteranskog zavoda u Mostaru.

Mandarine tretirane zabranjenim pesticidom stigle i do bh. granice

Vjeruje se kako bi proizvodnja bila i ekonomski opravdana, s obzirom na redoviti urod svake godine, a i deficitarna je roba, tako da bi imala siguran plasman na tržištu. Nema razloga da u budućnosti ne dobijemo rasadnik mandarina.

Na području Federacije BiH u deset mjeseci (januar-oktobar) ove godine ukupno je isplaćeno 267.674.516 KM šteta svih vrsta osiguranja, podatak je Agencije za nadzor osiguranja F BiH koji se odnosi na ukupne isplaćene štete društava sa sjedištem u Federaciji BiH, te podružnica društava za osiguranje čije je sjedište u RS.

Prema riječima generalnog sekretara Udruženja društava za osiguranje FBiH Ermina Čengića, iznos isplaćenih šteta u odnosu na isti period prošle godine je porastao za 7,1 posto, a broj isplaćenih šteta iznosi 122.356, što je za 12.560 ili 11,4 posto šteta više nego u istom periodu prošle godine.

– Kod neživotnih osiguranja porast iznosa isplaćenih šteta iznosio je 9,5 posto ili skoro 17 miliona KM, pa je ukupan iznos isplaćenih šteta bio na nivou 195.128.778 KM. Najviše isplaćenih šteta odnosilo se na obavezno osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, ukupno 106,9 miliona KM uz porast od gotovo 12 posto u odnosu na isti period prošle godine – prokomentirao je Čengić za FENU.

Podsjetio je da je strukovno udruženje osiguravajućih društava u više navrata javnosti i nadležnim institucijama ukazivalo na činjenicu značajnog porasta eksternih troškova industrije osiguranja. Rast cijena rezervnih dijelova ili servisnih usluga za automobile, rast cijena drugih usluga kao i radnog sata, te poremećaji u lancima snadbijevanja, samo je dio faktora koji poskupljuje procese te sve značajnije utiče na porast iznosa isplaćenih za štete.

– Uz prikazani porast broja šteta nema nikakve sumnje da su fondovi za isplatu šteta pod pritiskom što je izazov i za društva za osiguranje i za regulatore tržišta – istakao je Čengić.

Kod dobrovoljnih vrsta neživotnih osiguranja, kako je dodao, porast visine isplaćenih šteta je vidljiv kod ostalih osiguranja imovine gdje je isplaćeno 8,8 miliona KM ili 59,4 posto više nego u isto vrijeme prošle godine, dok je kod zdravstvenih osiguranja taj porast iznosio 39,3 posto te je po ovoj vrsti osiguranja isplaćeno 6,2 miliona KM.

– Od značajnijih vrsta neživotnih osiguranja, porast visine isplaćenih šteta od 5,1 posto u odnosu na isti period prošle godine ostvaren je kod kasko osiguranja (osiguranja cestovnih vozila) gdje je isplaćeno 45,4 miliona KM. Kod životnih osiguranja u deset mjeseci ove godine isplaćeno je 72,5 miliona KM što je 1,1 posto više nego u istom periodu prošle godine – naveo je Čengić.

Što se tiče strukture premijskog prihoda, kako je dodao, vidljiv je određeni porast u odnosu na kretanja u devet mjeseci ove godine jer su društva sa sjedištem u Federaciji BiH i podružnice društava iz RS na području Federacije BiH ukupno ostvarili 563.662.572 KM premijskog prihoda svih vrsta osiguranja.

– To je 10,3 posto više nego u istom periodu 2022. godine, a porast kod neživotnih osiguranja je još i veći i iznosi 11,3 posto sa ukupno ostvarenih 445.879.829 KM premijskog prihoda. Kod životnih osiguranja premijski porast iznosi 6,7 posto što znači da je premija u odnosu na isti period prošle godine porasla za 7,3 miliona KM i iznosila je 117,7 miliona KM – rekao je Čengić.

Naveo je da je od značajnijih vrsta osiguranja, premija obaveznog osiguranja od automobilske odgovnornosti je rasla za 7,9 posto, na 256,3 miliona KM, osiguranje cestovnih vozila (kasko) je raslo sa 17,5 posto i iznosilo je ukupno 66,4 miliona KM, a zdravstveno osiguranje je raslo za 35,4 posto sa premijom u visini 14,5 miliona KM. Ostala osiguranja imovine rasla su 19,1 posto sa premijskim prihodom u visini 24,1 milion KM, a osiguranje od požara i elementarnih nepogoda je raslo 12,1 posto i realizirano je 25,7 miliona KM premije.

– Ostala osiguranja od odgovornosti imala su porast od 38,3 posto sa premijskim prihodom u visini od nešto preko 11 miliona KM, dok je osiguranje od nezgode raslo 8,6 posto i realizirana premija u deset mjeseci ove godine je iznosila 34,4 miliona KM. Prosječna visina isplaćene štete svih vrsta osiguranja kod društava sa sjedištem u Federaciji BiH te podružnica društava za osiguranje čije je sjedište u RS u prvih deset mjeseci ove godine iznosila je 2.188 KM – naveo je Čengić za FENU.