Kategorija: Vijesti

U Bosni i Hercegovini trenutno je približno 3500 izdatih radnih dozvola za strane državljane, a kada se uzme u obzir da je prema Zakonu o strancima BiH u određenim slučajevima dozvoljen boravak strancu u svrhu rada bez radne dozvole, broj stranih radnika u BiH je i veći, potvrdili su Feni iz Agencija za zapošljavanje UNIDAD.

U našu zemlju kako ističu, najviše dolaze radnici iz Srbije, Turske, Bangladeša, Nepala i Kuvajta, a raste interes bh. poslodavaca i za radnike iz Pakistana, Filipina i Indije.

Iz UNIDAD-a kažu kako je potreba za stranim radnicima u BiH u zadnje dvije godine u značajnom porastu.

“Prema nekim podacima, broj stranih radnika u BiH je dvostruko veći danas nego što je bio 2020. godine. Međutim, u usporedbi sa susjednom Hrvatskom koja broji preko 140.000 radnika stranih državljana, ovaj broj ipak nije velik. Najveći nedostatak radne snage se osjeća u industriji, ugostiteljstvu i građevini”, istakli su.

Prema dosadašnjem iskustvu te agencije, poslodavci najviše upošljavaju strane radnike na radna mjesta kao što su tapetari, varioci, tesari, armirači, zidari, konobari i spremači hotelskih soba.

Kako navode, dosadašnja iskustva sa stranim radnicima bila su pretežno pozitivna.

“Većinom imaju volju da rade i da unaprijede svoje vještine, a uspijevaju i da se uklope sa bh. radnicima. Bilo je nekoliko slučajeva kada su radnici strani državljani pokušavali da ilegalno pređu granicu i napuste BiH kako bi otišli u EU, ali oni su u manjini. Odabirom što kvalitetnijih radnika i temeljitim sigurnosnim provjerama koje vrše naše vlasti, nastojimo da izbjegnemo takve situacije”, naglasili su iz UNIDAD-a.

Dodali su kako bi bh. poslodavci mnogo radije upošljavali domaće radnike, jer su često više kvalifikovani od stranih radnika i za njih nije potrebna dugotrajna i skupa procedura dobivanja dozvola potrebnih za rad. Ali, kako kažu, vrlo često poslodavci nisu u mogućnosti da nađu domaće radnike, pogotovo u već spomenutim zanimanjima, i tada su primorani da posegnu za strancima.

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH u prvih šest mjeseci ove godine ukupno je izdato 2.490 radnih dozvola, i to 1.485 radnih dozvola koje se računaju u kvotu i 1.005 radnih dozvola izdatih nezavisno od utvrđene kvote, a najviše njih izdato je državljanima Turske (732), Srbije (336), Nepala (163), Bangladeša (159), Kine (134) i Indije (128).

Kako su naveli, najviše radnih dozvola izdato je u građevinskom sektoru, i to za betonirce i srodna zanimanja 283 dozvole, za ljevače i srodna zanimanja 260, za tesare 159, zidare 157 te za radnike za jednostavne poslove u građevinarstvu 125.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike pripremilo je Prednacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zapošljavanju stranaca.

Iz Ministarstva su naveli da su razlozi za donošenje izmjena i dopuna Zakona o zapošljavanju stranaca to što se Federacija BiH, odnosno Bosna i Hercegovìna, susreće sa problemom nedostatka radne snage, posebno u proizvođačkim, uslužnim i drugim djelatnostima, a što se odražava na velike poslodavce koji su pretežno orijentisani na izvoz.

Dodaju i to da se domaći privrednici, posebno izvoznici, suočavaju s nedostatkom radne snage iako na evidencijama službi za zapošljavanje postoji određen broj nezaposlenih osoba sa zanimanjima koje poslodavci smatraju deficitarnim. Međutim, kako navode iz Ministarstva, te osobe ne traže posao, već su na evidencijama službi za zapošljavanje zbog ostvarivanja prava na zdravstveno osiguranje i nekih drugih socijalnih naknada, koje ostvaruju kao nezaposlene osobe, piše FENA.

BRISEL – Finansijska stabilnost u evrozoni je i dalje krhka, pošto stroži finansijski uslovi sve više utiču na privredu koje se razvija u okruženju slabog ekonomskog rasta, visoke inflacije i pojačanih geopolitičkih napetosti.

Upozoreno je na ovo u posljednjem izvještaju Evropske centralne banke (ECB), uz konstataciju kako su finansijska tržišta u evrozoni i dalje izložena nepovoljnim makrofinansijskim i geopolitičkim kretanjima, kao i potencijalnim ranjivostima.

Prema riječima potpredsjednika ove banke Luisa de Gindosa, slabi ekonomski izgledi i posljedice visoke inflacije opterećuju sposobnost ljudi, kompanija i vlada da servisiraju svoje dugove, piše Glas Srpske.

Smatra i da će se potpuni uticaj strožih finansijskih uslova na realnu ekonomiju tek osjetiti u budućnosti, s obzirom na opšte produženje roka dospijeća kredita u privrednim sektorima, kada su kamatne stope bile veoma niske.

U pomenutom izvještaju Gindosa navodi se i da banke u evrozoni profitiraju od povećanja kamatnih stopa, ali se suočavaju i sa preprekama zbog viših troškova finansiranja, pogoršanja kvaliteta imovine i nižeg obima pozajmljivanja.

Podsjećanja radi, Evropska centralna banka nedavno je, i pored svih negativnih ekonomskih i finansijskih kretanja i trendova, odlučila da zadrži referentne kamatne stope na visokih 4,5 odsto.

Istovremeno Američka centralna banka FED odlučila se na isti potez pa je zadržala referentnu kamatnu stopu u rasponu između 5,25 i 5,5 odsto, na nivou na kojem se nalazi od jula. Takve odluke otvorile su pitanje koliko će trajati to “mirovanje” kamatnih stopa i da li se i kada može očekivati njihovo smanjivanje.

Ekonomski analitičari i finansijski eksperti smatraju kako do smanjenja kamatnih stopa neće doći u nekoj bliskoj budućnosti, jer na to upućuju svi finansijski trendovi koje kreira ECB, ali i sama dešavanja na globalnoj sceni.

Kako kažu ova banka je samo napravila pauzu u monetarnom zatezanju, ali i podsjećaju da je iz ECB u nekoliko navrata poručivano kako opcija dodatnog zaoštravanja, odnosno podizanja kamatnih stopa, ostaje kao jedna od opcija – ukoliko bude postojala potreba za tim.

Finansijski stručnjak Zoran Grubišić kaže da će ova “vanredna situacija” sigurno trajati do kraja ove godine, ali i većim dijelom naredne.

“Živimo u neizvesnim vremenima. Samo je pitanje da li pauza ili dalje podizanje. Ovo je sad neka privremena pauza. Ne očekujem da će se referentne kamatne stope spustiti u dogledno vreme”,  kaže Grubišić, dodajući da su uzroci inflacije prije svega strukturne prirode, sa troškovne strane i prevelike količine novca u opticaju.

Potpredsjednik ECB Luis de Gindos kaže da će usporavanje kineske ekonomije sigurno nepovoljno uticati i na ekonomsku aktivnost unutar evrozone. Ističe kako veliku prijetnju, u vrijeme kada je bazna inflacija i dalje tvrdoglava visoka, predstavljaju tenzije na Bliskom istoku, koje u nekom trenutku mogu opet pogurati cijene energenata naviše. Širenje ovog sukoba, kako je pojasnio, može smanjiti i “raspoloženje potrošača i apetit investitora za rizikom”. Glas Srpske

Objava Nema snižavanja kamatnih stopa u bliskoj budućnosti prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Rudnik Rupice u Varešu nije samo rudnik već signal stranim investitorima da je BiH zemlja gdje može da se dođe i investira na pametan način, kazao je osnivač i generalni direktor kompanije Adriatic Metals BH Paul Cronin prilikom gostovanja u studiju FACE-a.

“Rudarstvo mora biti održivo i mora imati što manji mogući uticaj na zajednice koje se nalaze u okolini rudnika. Ja sam imao viziju kako bi rudnik trebao da izgleda, jer želim da stvorim jedan pozitivan primjer ne samo za Bosnu i Hercegovinu već i za globalno rudarstvo, cijelu ovu industriju. Želim da stvorim primjer kako nešto treba da se radi na pravi način i sad u malenom gradiću Varešu upravo tako poslujemo”, kaže Cronin.

Tokom gostovanja je istaknuto kako je Adriatic Metals najveća strana investicija u BiH teška 450 miliona maraka, a do 2050. godine, ova firma će iz BiH odnosno Vareša izvesti tačno 10 milijardi KM cinka i olova od čega u BiH ostaje: 520 miliona KM poreza na prihod; 307 miliona KM na plate i doprinose; oko 60 miliona KM koncesionih troškova Zeničko-dobojskom kantonu.

U osvrtu na rude koje su pronađene na lokalitetu, Cronin je potvrdio da litij nije među njima. „Riječ je o zlatu, srebru, olovu, cinku, baritu i bakru. Najveće vrijednosti imaju cink i srebro. Ne pronalazimo puno zlata, većina zlata ne može da se koncentriše i vraćamo ga natrag u zemlju. Najzanimljivije je srebro, jer srebro postaje industrijski metal koji se koristi za solarne panele, baterije, lijekove i u različite industrijske svrhe.“

Cronin je iskoristio priliku i da objasni kako je fizički prosto nemoguće da radovi u rudniku Rupice utiču na vodosnabdjevanje građana Kaknja, kod kojih se bez potrebe kreira osjećaj straha.

„Mi imamo veliki broj dozvola, imali smo 18 inspekcija vode i svaku smo prošli jer kompanija ne zagađuje vodu. Mi u rudniku imamo sistem za prečiščavanje vode, prvi u BiH. Ta voda je istog kvaliteta kao ova koju sada pijem. Takvu vodu ispuštamo u jedan manji potok, oko 3 km niže od rudnika, i koji nema veze sa vodosnabdjevanjem Kaknja. Dakle, jednostavno je fizički nemoguće da mi na bilo koji način zagadimo vodu za Kakanjce. To nije učinjeno i do toga ne može doći i ja vam to mogu garantovati,“ zaključio je Cronin, piše biznis.

BANJALUKA – Inspektori Uprave za indirektno oporezivanje BiH ove godine su bankama u BiH prvi puta obračunali i naplatili PDV na transakcije putem platnih kartica koje su do sada bile tretirane kao povezana bankarska usluga oslobođena plaćanja PDV-a, otkriva CAPITAL.

Prema zvaničnim podacima UIO, banke u BiH po osnovu PDV-a prijava za period od 1. januara do kraja oktobra ove godine platile su 23,4 miliona maraka redovnog PDV-a.

„Pored toga u kontrolama koje je UIO u toku 2023. godine provela kod banaka, dodatno su utvrđene obaveze za PDV i to za poreski period prije 2023. godine. Po tom osnovu je dodatno obračunat PDV sa pripadujućim kamatama od banaka naplaćen iznos 43.409.570 KM“, navodi se u odgovoru UIO BiH na naša pitanja.

Oni dalje preciziraju da su banke kod kojih su vršene kontrole i kod kojih je utvrđena dodatna obaveza po osnovu PDV-a, u skladu sa važećim zakonskim propisima, pokrenule žalbene postupke koji su još uvijek u toku.

Iz nekoliko banaka samo su kratko potvrdili da su platili utvrđene obaveze, ali da su angažovali advokate i uložili žalbe na rješenja UIO BiH.

Prema tumačenjima pravnika, novoutvrđena obaveza na osnovu koje je bankama „razrezano“ više od 43 miliona maraka dodatnog poreza odnosi se na PDV na proviziju koju su banke plaćale za usluge kartičnog plaćanja.

„Banke su velikim kompanijama, kao što su naprimjer Visa ili Masterkard, plaćale proviziju za kartične transakcije. Da ne bude zabune, to ne znači da su banke na svaki račun koji se plati putem kartice trebale da plate 17 odsto PDV-a, već im je obračunat PDV na proviziju koju su banke po osnovu ugovora sa Visom ili Masterkardom njima plaćale“, objašnjava naš sagovornik.

Prema njegovim riječima, to je do sada tretirano kao povezana usluga, a pošto su finansijske usluge u skladu sa zakonom oslobođene plaćanja PDV-a, time je i povezana usluga, to jest kartično poslovanje bilo oslobođeno plaćanja PDV-a.

„Iznos od 43 miliona utvrđen je na osnovu poreskih kontrola koje se sprovode već duže vrijeme. U skladu sa zakonom, utvrđene obaveze se odnose na period od posljednje obavljene kontrole u svakoj banci ili na od maksimalno pet godina unazad ukoliko u bankama nije bilo kontrole“, objašnjava naš sagovornik.

On ističe da su se banke žalile na rješenja i da je u toku drugostepeni upravni postupak pred UIO, ističući da će se ukoliko njihove žalbe budu odbijene, banke sigurno pokrenuti sudske sporove.

„U Evropskoj uniji je različita praksa po ovom pitanju. Na Kipru je tamošnja poreska uprava utvrdila da banke trebaju plaćati PDV-a, ali su sudovi stali na stranu banaka i presudli drugačije. S druge strane u Njemačkoj su sudovi stali na stranu poreskih organa i ustanovili da banke treba da plaćaju PDV na, grubo rečeno, kartično poslovanje“, kaže naš sagovornik.

CAPITAL: D. Momić

Objava Od banaka naplaćeno 43 miliona KM dodatnog PDV-a prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

PODGORICA – Cijena prosječnog metra kvadratnog stana u novogradnji na nivou Crne Gore od septembra 2021. godine do istog mjeseca ove godine, porasla je sa 1.203 na 1.647 evra ili za 40 odsto.

Za dvije godine cijena kvadrata stana, na nivou države, povećana je za 443 evra ili za 37 odsto. Do rasta cijena stanova dolazilo je zbog poremećaja na tržištu i povećanja troškova i velikog interesovanje stranaca za kupovinom stanova, pokazuju uporedni podaci Uprave za statistiku Monstat.

U Podgorici je rast cijena stanova bio još veći i iznosio je 43 odsto. Prosječna cijena kvadrata novogradnje u glavnom gradu prije samo dvije godine iznosila je 1.182 evra, a sada je 1.700 evra.

U primorskom regionu cijena kvadrata je za ovaj uporedni period povećana sa 1.385 na 1.584 evra ili za 14 odsto. U sjevernom regionu rast cijena stanova za posljednje dvije godine bio je najniži i iznosio je tri odsto, odnosno prosječna cijena kvadrata je povećana sa 1.250 na 1.288 evra.

Srna

Objava Kvadrat stana u Crnoj Gori za dvije godine poskupio za 40 odsto prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

“Po obećanju od prije nekoliko mjeseci Sarajevo uskoro dobiva nove avio linije! Zatvoren je Javni poziv za subvencioniranje aviosaobraćaja na području Kantona Sarajevo koji je raspisala Turistička zajednica Kantona Sarajevo Visit Sarajevo sa ciljem razvoja turizma, uspostavljanja novih destinacija i povećanja broja putnika”, naveo je Uk, piše novi.

Potom je dodao:

“Komisija za stručnu ocjenu je, nakon razmatranja zaprimljenih prijava, zapisnikom utvrdila da je po Javnom pozivu pristiglo pet blagovremenih prijava te je jednoglasno konstatovala da su to kompanije: RYANAIR DAC, SUNEXPRESS AIRLINES i WIZZ AIR HUNGARY LTD”.

TOKIO – Osnovna potrošačka inflacija u Japanu rasla je sporijim tempom nego što se očekivalo u oktobru, prema vladinim podacima objavljenim u petak.

Isključujući svježu hranu, osnovne potrošačke cijene su porasle za 2,9 odsto na godišnjem nivou u oktobru sa 13-mjesečnog minimuma od 2,8 procenata u septembru, prenosi Anadolu Agency.

Tržište je očekivalo da će osnovna potrošačka inflacija biti tri odsto u mjesecu. Brojka za oktobar je ostala iznad cilja Banke Japana od dva odsto za 12. mjesec.

Treća po veličini svjetska ekonomija zabilježila je rast ukupne inflacije na tromjesečni maksimum od 3,3 odsto u oktobru sa tri procenta u septembru.

Potrošačke cijene, isključujući svežu hranu i energiju, porasle su za četiri u odnosu na prethodnu godinu, oko najvećeg tempa od 1981.godine. Biznis.rs

Objava Inflacija u Japanu raste sporijim tempom od očekivanog prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BANJALUKA – Savjet Agencije za pružanje usluga u vazdušnom saobraćaju BiH (BHANSA), a koji čine službenici entitetskih vlada i ministarstava na nivou BiH, pored plate koje primaju, traže još dvije dodatne kao naknadu za rad u ovom tijelu.

Savjet BHANSA-e imenuje Savjet ministara BiH, a njegov zadatak je da nadzire poslovanje uprave, predlaže godišnje programe rada i donosi pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.

Predsjednik Savjeta do sada je imao mjesečno 900 maraka, a članovi po 800 KM.

Međutim, to im je malo, pa je prema Savjetu ministara BiH upućen prijedlog da im se isplate naknade koje bi išle do visine dvije prosječne neto plate isplaćene u BiH, odnosno oko 2.500 maraka.

Pravdajući ovaj zahtjev u BHANSA-i navode da su članovi Savjeta odgovorni za  nadzor ključnih procesa u razvoju Agencije, te da njihova odgovornost i značajna uloga moraju biti više plaćeni.

Takođe, navode oni, inflacija je od 2010. godine do danas značajno umanjila vrijednost novca, a prihodi BHANSA-e su od 2011. godine rasli za čak 787 odsto, i iznose 90,5 miliona maraka.

„Povećanje prihoda odražava značajan rast i razvoj Agencije te potrebu za primjerenom kompenzacijom za članove Savjeta Agencije koji su odgovorni za nadzor nad upravljanjem tim sredstvima“, kažu u ovoj agenciji.

U prijedlogu koji će biti upućen Savjetu ministara BiH dodaju da su bruto troškovi naknada Savjeta Agencije tek 0,11 odsto njihovih prihoda te da ne predstavljaju stavku koja bi se odrazila na njihovu stabilnost.

„Za realizaciju ove odluke nije potrebno osigurati posebna sredstva iz budžeta institucija Bosne i Hercegovine. Isplata novčane naknade će se vršiti iz vlastitih sredstava Agencije“, zaključuju oni.

Inače, članovi savjeta su Sanja Škuletić-Malagić, predstavnik Ministarstva saobraćaja i transporta, Martin Pažin predstavnik Ministarstva odbrane BiH, Goran Gajić iz Ministarstva financija i trezora BiH, Dušica Vidaković kao predstavnik Vlade Republike Srpske, Edhem Bičakčić ispred Vlade Federacije BiH te Marin Raspudić predstavnik Direkcije za civilno zrakoplovstvo BiH (BHDCA).

CAPITAL: D. Tovilović

Objava Članovi Savjeta BHANSA hoće da primaju tri plate prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BERLIN – Poslanici Bundesrata, gornjeg doma njemačkog parlamenta, blokirali su paket vrijedan više milijardi evra namijenjen za manja i srednja preduzeća.

Većina poslanika u Bundesratu glasala je da se paket pod nazivom Zakon o mogućnostima ekonomskog rasta pošalje pred Komitet za posredovanje.

Nije poznato kada će se taj Komitet sastati i kakav će se kompromis postići oko paketa koji obezbjeđuje poreske olakšice od oko sedam milijardi evra godišnje od naredne godine i ukupno više od 32 milijarde evra do 2028. godine.

Očekivalo se da će paket naići na negodovanje u Bundesratu, nakon što je prošle sedmice odobren u donjem domu parlamenta. Srna/Rojters

Objava U Njemačkoj blokiran paket mjera za manja i srednja preduzeća prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.