Kategorija: Vijesti

U „Borcu“ je pred privatizaciju radilo više od 2.000 zaposlenih, mahom žena. Firma je posjedovala dva hotela i nebrojene poslovne prostore i odmarališta širom bivše Jugoslavije.

Odluka Vlade FBiH iz 2003.

Nakon rata fabrika je većinom po narudžbi radila za strane partnere poput svjetski poznatih brendova „Hugo Boss“ i „Pierre Cardain“. Moćne zapadnoevropske kompanije tražile su na Balkanu jeftinu radnu snagu i nisu ih interesovala radnička prava ni male plate, piše Capital.

U takvom kontekstu su domaći moćnici, povezani sa korumpiranim političkim i pravosudnim strukturama, tražili načine da profitiraju kroz proces privatizacije. Tekstilnoj industriji „Borac“ nije pomoglo ni to što su radnici bili većinski vlasnici kompanije – doprinosi im nisu uplaćivani ni prije privatizacije.

A onda je 2003. godine Vlada Federacije BiH stavila na prodaju svoj udio od 49 odsto. Ortačka grupa sastavljena od menadžmenta kompanije i velikog broja radnika otkupila je akcije Vlade za dvije KM.

Radnici „Borca“ su tvrdili da su u godinama koje su uslijedile investirali u mašine i opremu, odričući se dijela plate i toplog obroka na ime investicija.

Međutim, ništa im to nije vrijedilo. Čelnici Agencije za privatizaciju FBiH su 2009. zaključili da se njihovo ulaganje ne može priznati jer nije pravilno knjiženo.

Uzalud su radnici objašnjavali da je njihov strani partner bio žirant za kredit od tri miliona maraka koji su uložili u halu. Radeći za manje novca po komadu odjeće vratili su uloženo.

Podijeljen na tri dijela

-Tvrde da im se odbijalo od plata i da su se odricali 50 odsto toplog obroka na ime investicija, ali to nisu dobro evidentirali. Morao se na to porez platiti, imati poseban fond. Ne vidimo dokaze da su investirali po propisima i standardima koje imamo”, izjavio je tada medijima direktor Agencije za privatizaciju FBiH (APF) Enes Ganić.

U APF-u su naveli i da ortačka grupa nije potpisala produženje roka za ulaganje milion KM do kraja 2009. godine, iako su imali nekoliko mjeseci da to učine.

-Nije prihvaćen aneks. Mehmed Čorhodžić kao predstavnik ortačke grupe nije nam se ni javljao“, rekli su.

Čorhodžić se nalazio na čelu kompanije od početka privatizacije.

Tokom njegovog mandata, mimo privatizacionog sporazuma „Borac“ je podijeljen na tri dijela uključujući podružnice u Zenici i Banovićima.

Podružnice su kasnije završile u stečaju sa ogromnim dugovanjima prema radnicima i fondovima.

I Konfekcija „Borac“ iz Travnika je do 2010. godine već nagomilala višemilionska dugovanja prema radnicima i Poreskoj upravi.

Rukovodstvo je u tom periodu prodalo hotel na Babanovcu za sedam miliona maraka, ali nije poznato gdje je novac završio.

Radnici bez zdravstvenog i staža

Nakon raskida ugovora o privatizaciji, Konfekcija „Borac“ nije otišla u stečaj. U njenim pogonima počele su sa radom privatne firme koje su preuzele dotadašnje ugovore sa stranim partnerima i zaposlile dio radnika. Među vlasnicima novih firmi su bili i bivši rukovodioci Konfekcije „Borac“.

Radnici koji su oboljeli, a nisu imali zdravstveno ili oni koji su stekli uslove za penziju, a nisu imali uvezan staž, na kraju su potražili pravdu na ulici.

Kada su se 2012. godine obratili Vladi Srednjobosanskog kantona da im pomogne jer nisu dobili sedam plata, zahtjev im je odbijen. Tadašnji premijer je izjavio da je obezbijedio uslove samo za liječenje najteže oboljelih radnika i njihove djece.

U tom periodu preduzeće „AS Jelah“ kupilo je halu „Borca“ i mašine za šivenje. Danas tu djeluje ćerka firma „Fortitudo“ koja je u jednom trenutku zapošljavala preko 900 radnika.

Pedesetak radnika travničke kompanije je 2015. godine pješke krenulo prema Novom Travniku jer Vlada FBiH nije uvezala staž za 177 radnika iako je to već bilo dogovoreno. Novac za to je bio obezbjeđen prodajom hotela „Lipa“ u centru Travnika.

Protesti radnika

-Prodajom hotela „Lipa“, Konfekcija „Borac“ ostvarila je tri miliona KM, od čega su, nakon izmirivanja dijela obaveza, ostala 2,3 miliona KM. Uprava „Borca“ namjeravala je da od tih sredstava uveže radni staž jednom broju radnika“, izjavio je tada za Agenciju ONASA direktor Konfekcije “Borac” Bakir Hadžijunuzović.

I kada su uspjeli ishodovati povezivanje staža od 2000. do 2010. godine, radnici su nastavili proteste kako bi ostvarili prava sve do 2015. godine.

-Velikom broju radnika ostalo je neuvezano 12 godina staža“, izjavio je za Capital jedan od bivši radnika.

Danas je od „Borca“ Travnik ostalo kulturno-umjetničko društvo i dug prema Poreskoj upravi Federacije BiH u iznosu od gotovo 35 miliona KM.

LONDON –  Britanska banka Barclays sprovešće plan za uštedu milijardu funti, što bi moglo da uključi ukidanje 2.000 radnih mjesta, uglavnom u pozadinskim službama, navode neimenovani izvori sa direktnim saznanjima.

Menadžeri Barclays banke sa najvišim rukovodicima razmatraju prijedloge za povećanje profitabilnosti, a dio tog plana je ukidanje 1.500 do 2.000 radnih mjesta, prenosi Seebiz, pozivajući se na agenciju Reuters.

Banka je odbila da zvanično komentariše ove informacije.

Potencijalni rezovi najpre bi se odnosili na Barclays Execution Services, interno poznat kao BX i činili bi dio ukupnog smanjenja troškova do milijardu funti u cijeloj grupi tokom nekoliko godina, navode izvori.

Barclays je posljednih godina smanjivao bonuse, kao i broj radnih mjesta u poslovanju sa stanovništvom i investicionim bankarstvom u cilju smanjenja troškova. Odjeljenje BX otvoreno je 2017. godine kako bi se konsolidovale funkcije podrške za dva glavna poslovna dela banke, maloprodajno i međunarodno bankarstvo.Biznis.rs

Objava Barclays ukida do 2.000 radnih mjesta prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Već smo pisali o nizu cestovnih projekata koji se grade ili planiraju graditi u tom dijelu BiH, a sada stižu informacije o još jednoj cesti.

Naime, riječ je o cesti kojom će se spojiti Jadransko-jonska autocesta sa magistralnim pravcem M17.3 odnosno magistralom Stolac – Neum, piše BiznisInfo.ba.

Autoceste Federacije BiH ove sedmice su raspisale tender za izradu projekta za ovu saobraćajnicu dugu 8 kilometara.

Predmet nabavke je izrada idejnog i glavnog projekta spojne ceste od Jadransko-Jonske autoceste, dionica Stolac-Počitelj do spoja sa zapadnom obilaznicom Stoca pored poslovne zone Poplat.

Procijenjena vrijednost ugovora je 1,3 miliona KM bez PDV-a. Ponude će biti otvorene 10. januara naredne godine.

Pojednostavljeno rečeno, ovo je cesta koja će spojiti Stolac sa budućom Jadransko-jonskom autocestom najkraćim putem, a time i sa Koridorom 5C i ostatkom BiH i Hrvatske.

Ova vijest dolazi nekoliko dana nakon što smo objavili informaciju da se približava gradnja same Jadransko-jonske autoceste (J-J autocesta).

J-J autocesta će se graditi kroz Hercegovinu. Polazit će iz Počitelja, gdje će se odvajati od Koridora 5C. Od čvora Počitelj ići će jugoistočno preko teritorije Stoca ka Trebinju, i dalje ka Crnoj Gori. Ovih dana će biti održane javne rasprave o prvoj dionici J-J autoceste, Čvor Počitelj – Stolac u dužini od 23,5 kilometara.

J-J autocesta će proći kroz teritoriju općine Stolac, ali ne tako bili samog grada. Stoga će cesta za koju je sada rapisan poziv za izradu projekta – služiti kao spoj grada na ovu buduću modernu saobraćajnicu.

Trasa buduće Jadransko-jonske autoceste

Spojna cesta će se od J-J autoceste odvajati u čvorištu Kruševo, koje je će biti oko 11 kilometara udaljeno od Počitelja. Tu će biti isključenje s autoceste i naplatno mjesto.

Formiranje novog čvorišta, kasnije nazvanog čvorište Kruševo, te postojanje spojne ceste s magistralnim pravcem M17.3 predviđeno je važećom planskom dokumentacijom Grada Stoca.

Treba napomenuti da je u posljednje vrijeme intenzivirana i gradnja Koridora 5C kroz Hercegovinu, ali i da je najavljena gradnja magistrale od Mostara, preko Širokog Brijega do hrvatske granica, koja bit trebala početi već naredne godine.

Sve skupa, Hercegovina postaje veliko gradilište, piše biznisinfo.

BEOGRAD – Vlada Srbije usvojila je uredbu kojom je propisana maksimalna maloprodajna cijena hljeba od brašna T-500 u iznosu od 54 dinara /46 centi/, a ograničene su i cijene naftnih derivata do 31. decembra.

Odluka o ograničavanju cijene hljeba ima za cilj zaštitu tržišta i sprečavanje deformacija u formiranju cijena ove robe od izuzetnog značaja za snadbijevanje potrošača, a naročito nižih socijalnih kategorija, saopšteno je iz Vlade Srbije.

Uredbom je propisano i da maksimalna proizvođačka cijena hljeba od brašna T-500 ne prelazi iznos od 46,31 dinara /39 centi/, kao i da ukupna stopa marže koja se obračunava na neto fakturnu cijenu ne smije da bude veća od šest odsto.

U Vladi Srbije su ocijenili da se ograničavanje cijene hljeba neće odraziti na trgovce, ističući da su marže ostale na istom nivou, dok će, s druge strane, to imati pozitivan uticaj na potrošače.

“S ciljem sprečavanja većih poremećaja i očuvanja životnog standarda stanovništva, a imajući u vidu da je tržište i dalje nestabilno, Vlada Srbije ograničila je cene derivata nafte do 31. decembra“, navodi se u saopštenju.

Srna

Objava Srbija ograničila cijene hljeba i goriva prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Kako procjenjuje specijalizovani sajt Edmunds, prosječno električno vozilo potroši oko 394 kWh mjesečno, a objašnjeno je i kako su došli do ovog proračuna.

Sva električna vozila imaju velike baterije koje daju snagu mtotorima, a količina električne energije koja se skladišti u ovim baterijama isto je kao i kada gledamo koliko kapaciteta ima rezervoar nekog “tradicionalnog” automobila.

Moderni sistemi baterija variraju po kapacitetima, pa samim tim daju i različite domete automobilima kada su potpuno napunjeni.

Baterije u savremenim EV mogu trošiti od 30 kWh u malim modelima kao što je Mini Cooper SE, pa do više od 200 kWh u “teškašima” kao što je GMC Hummer EV. Međutim, kapacitet baterije nije jedino što nam je neophodno da znamo.

Efikasnost električnih vozila se mora računati kada se uzme u obzir i pređena udaljenost, pa tako za tradicionalna vozila računamo npr. “6 litara na 100 kilometara”, a za EV se to izražava kroz, recimo, “50 kWh na 100 kilometara”, pa tako moramo gledati i kalkulacije.

Ovaj sajt uzeo je u obzir statističke podatke iz SAD, pa su uz pomoć podataka o broju kilometara koje pređe prosječan vozač mjesečno, uračunavajući efikasna i neefikasna EV, došli do toga da je prosječno EV potroši 0.35 kWh za jednu milju (oko 1,.6 kilometara), što znači 394 kWh mjesečno.

Udruženje poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine ponovo je pozvalo Vladu ovog entiteta da donese i u hitnu parlamentarnu proceduru uputi neophodne izmjene i dopune zakona koje bi omogućile povećanja plata zaposlenima u realnom sektoru u FBiH u iznosu do 400 KM bez plaćanja poreza i doprinosa na ovaj iznos, pišu nezavisne.

Kako su istakli, postoje male ili nikakve šanse da do kraja godine budu usvojeni fiskalni zakoni kojima bi se smanjili porezi i doprinosi na plate, a Adnan Smailagić, predsjednik Udruženja, navodi da od maja čekaju prijedloge novih zakona Vlade FBiH o doprinosima i dohotku.

“Osim tvrdnji da će novi doprinosi na plaće iznositi 28 posto, zvanično nikada nismo dobili nijedan dokument koji se odnosi na ovu materiju. U idealnim uvjetima, kada bi odmah donijeli ove zakone i usvojili ih do Nove godine, njihova primjena bi počela tek u julu naredne godine. Zbog toga mislimo da Vlada FBiH treba hitno predložiti, a Parlament FBiH usvojiti, izmjene i dopune zakona kojima bi se omogućilo povećanje plate do 400 KM, s tim da se ovaj iznos povećanja plate ne oporezuje”, rekao je Smailbegović.

On je naglasio da se radi o izmjenama i dopunama zakonskih rješenja koja bi bila privremenog karaktera, odnosno, važila bi do donošenja novih zakona o doprinosima i dohotku Federacije BiH.

“Udruženje poslodavaca u Federaciji BiH je još krajem prošle godine pokrenulo aktivnosti i preko ovlaštenih predlagača zakona, u hitnu parlamentarnu proceduru uputilo inicijativu za izmjene i dopune Zakona o doprinosima FBiH i Zakona o porezu na dohodak FBiH. Konačan cilj izmjena i dopuna ovih zakona bio je povećanje svih plata zaposlenih u realnom sektoru koje bi iznosilo do 400 KM. Ove prijedloge Vlada FBiH je odbila i obećala donošenje fiskalnih zakona kojima će opterećenje plata biti značajno smanjeno”, navedeno je u saopštenju.

Kako do toga nije došlo, oni su predložili hitno usvajanje izmjena i dopuna zakona što bi omogućilo da ukupno povećanje plate ide direktno radnicima, čime bi se, barem djelomično poboljšao njihov status.

U Udruženju navode da bi donošenje ovih izmjena i dopuna, pomoglo zaposlenima u realnom sektoru da lakše podnesu povećane troškove života, ali i da bi barem dijelom zaustavilo odlazak kvalifikovane radne snage.

“Nažalost, ostvarila su se naša predviđanja da ćemo izgubiti 2023. godinu kada je u pitanju donošenje reformskih zakona, koji bi omogućili smanjenje poreza i doprinosa i povećanje plata zaposlenima u realnom sektoru. Kako ne bismo izgubili i 2024. godinu, insistiramo na hitnom donošenju zakonskih rješenja koja će omogućiti povećanje plata do 400 KM zaposlenima u realnom sektoru. Za ovaj iznos povećanja se ne bi plaćali porezi i doprinosi, a primjena bi počela od 1.1.2024. godine”, rekao je Smailbegović.

BANJALUKA – Addiko banka Banjaluka na Poslovnoj konferenciji Unije poslodavaca i Vlade Republike Srpske dobila je priznanje odgovornog poreskog obveznika u sektoru finansijskih organizacija RS.

Plaketu je na Poslovnoj konferenciji „Izazovi i budućnost poslovanja“ preuzeo predsjednik Uprave Addiko banke Banjaluka Srđan Kondić, a uručio je predsjednik Vlade RS Radovan Višković.

„Zahvaljujemo se Uniji poslodavaca i Vladi Republike Srpske na ovom zaista značajnom priznanju koje je rezultat predanog, pažljivog i posvećenog rada. Addiko Banjaluka sa regulatornim organima kontinuirano uspostavlja i održava proaktivan i transparentan dijalog i saradnju, kako na redovnoj tako i na ad hoc bazi. Definisali smo i sprovodimo djelotvorne i jasne procedure za obezbjeđivanje poštovanja regulative, uključujući i jasne procese za izvještavanje regulatornih organa, te ih podržavamo u njihovim naporima da optimizuju i održavaju lokalne standarde poslovanja na visokom nivou. Ovo priznanje nam govori da smo ostvarili svoje ciljeve i namjere, te da smo afirmisali kulturu odgovornosti i razvijanja svijesti da se poreske obaveze plaćaju odgovorno“, izjavio je Kondić.

Na ovogodišnjoj Poslovnoj konferenciji Udruženja poslodavaca RS, osim uručenih priznanja za najbolje, regionalni stručnjaci, panelisti govorili su o veoma važnim temama savremenog biznisa, odnosno ljudskim potencijalima, savremenom tehnološkom razvoju i uticaju na poboljšanje životnog standarda. PR

Objava Addiko banci Banjaluka priznanje za odgovornog poreskog obveznika prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

U naredne dvije godine, očekuju oporavak ekonomske aktivnosti, i dalje slabljenje inflatornih pritisaka, piše biznisinfo.

Ključne poruke:

U jesenjem krugu srednjoročnih makroekonomskih projekcija objavili su projekcije ključnih makroekonomskih varijabli za horizont 2023 – 2025. godina. U projekcijskom razdoblju, očekuju blag do umjeren rast ekonomske aktivnosti i dalje slabljenje inflatornih pritisaka.

U odnosu na majski krug srednjoročnih makroekonomskih projekcija (za period 2023 – 2024. godina), očekivani rast realnog BDP-a je nepromijenjen, i iznosi 1,6%. U 2024. godini, uslijed novih informacija o slabljenju vanjske tražnje, ali i perzistentne inflacije koja umanjuje realnu potrošnju domaćinstava, projiciran je nešto niži realni ekonomski rast, u odnosu na majski krug projekcija, do nivoa od 2,1%. Prema prvim procjenama, rast ekonomske aktivnosti bi mogao biti intenziviran 2025. godine, pri stopi od 3,5%.

U 2023. godini projiciraju inflaciju od 6,3%, što je za 1,4 procentni poen niže u odnosu na krug srednjoročnih projekcija iz maja 2023. godine, i konzistentno sa posljednjim brzim procjenama inflacije u kratkom roku. Nastavak postepenog slabljenja inflatornih pritisaka očekujemo do kraja projekcijskog perioda.

I dalje naglašavaju kako se ekonomija ne nalazi u klasičnom poslovnom ciklusu, te da su procijenjene vrijednosti realnog BDP-a, njegovih komponenti, i ostalih makroekonomskih varijabli, izložene izuzetno visokom stupnju neizvjesnosti.

Ocjenjuju kako su rizici za inflaciju iznad projicirane viši u odnosu na prvi krug projekcija u 2023. godini. Geopolitički globalni rizici vrše pritisak na cijene energenata i ostalih sirovina na svjetskom tržištu. Takođe, najveći dio inflatornih pritisaka je, trenutno, posljedica rasta domaćih cijena, a moguć je i dalji rast cijena energije i rada na domaćem tržištu.

Potražnja za stanovima u Trebinju približno je ista kao i prošle godine, a cijene su stabilizovane ili su u blagom porastu na boljim lokacijama i kreću se od 3.200 do 4.500 KM po metru kvadratnom, izjavio je danas Srni Jovan Kovač iz agencije “HPM nekretnine”.

Kovač je rekao da se u narednom periodu očekuje blaži porast cijena stanova s obzirom na trendove na tržištu.

On je dodao da bi, međutim, ako bude usvojen prijedlog o oslobađanju plaćanja PDV-a na kupovinu prvog stana, to bilo izuzetno povoljno za domaće stanovništvo, jer je, kako je rekao, taj iznos od 17 odsto ipak velika stavka.

“Na jednosobnom stanu to iznosi od 25.000 do 30.000 KM i za taj iznos stan može da se opremi, pa se očekuje da će još više domaćeg stanovništva, zahvaljujući tome, moći da kupuje stanove na kredit”, istakao je Kovač.

On je dodao da bi na povećanje kupovine stanova domaćeg stanovništva moglo uticati i pojeftinjenje metra kvadratnog ukoliko bi investitori bili oslobođeni troškova rente i uređenja zemljišta, koji su veliki.

Kovač je napomenuo i da se u Trebinju najviše traže jednosobni stanovi, čak i garsonijere, ali da se prodaju i dvosobni i trosobni stanovi.

“Ništa se nije promijenilo ni kada su kupci u pitanju jer stanove u Trebinju najviše kupuju ljudi iz inostranstva, iz Beograda, kao i iz Banjaluke i Sarajeva, a jednosobne stanove domaće stanovništvo”, naveo je Kovač.

On je dodao i da se u Trebinju sada gradi oko pet novih zgrada, piše akta.