Biznis info portal – Bilans.ba

Kategorija: Vijesti

  • UDRUŽENJE POSLODAVACA FBIH ORGANIZOVALO ŠTRAJK UPOZORENJA: VLADA FBIH MOŽE SPRIJEČITI POVEĆANJA CIJENA ELEKTRIČNE ENERGIJE ZA PRIVREDU

    UDRUŽENJE POSLODAVACA FBIH ORGANIZOVALO ŠTRAJK UPOZORENJA: VLADA FBIH MOŽE SPRIJEČITI POVEĆANJA CIJENA ELEKTRIČNE ENERGIJE ZA PRIVREDU

    [ad_1]

    Desetine hiljada radnika u stotinama privrednih društava širom Federacije BiH obustavili su rad na pola sata, u okviru štrajka upozorenja kojeg je organiziralo Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine. Štrajk je organiziran povodom ugovora o snabdijevanju električnom energijom koje su privredna društva dobila od elektroprivreda u FBiH, a u kojima se cijena električne energije za privredu povećava od 150, a za neke kompanije i do 350 posto.

    • Štrajk upozorenja kojeg smo danas organizirali je opomena i apel Vladi Federacije BiH da hitno poduzme mjere i donese odluku kojom se povećanje cijena električne energije za privredu ograničava na maksimalno 20 posto. Takvu odluku može donijeti samo Vlada FBiH. Mi smo već pozvali naše članice da ne potpisuju ugovore o nabavci električne energije koje su dobili od elektroprivreda, tako da se lako može desiti da elektroprivrede dočekaju novu godinu bez potpisanih ugovora – kaže Adnan Smailbegović, predsjednik UPFBiH.

    Kompanija ArcelorMittal Zenica je u dobila ponudu od Elektroprivrede BH za cijenu električne energije u 2022. godini, u kojoj se traži povećanje od 125 posto u odnosu na trenutnu cijenu.

    • Podsjećamo da je kompanija ArcelorMittal Zenica najveći potrošač električne energije u Bosni i Hercegovini sa potrošnjom od 520.000 MV na godišnjem nivou, stoga bi ovo povećanje proizvelo  dodatnih 70 miliona KM troška u poslovanju Kompanije. Sa takvim opterećenjem, poslovanje Kompanija jednostavno ne bi bilo održivo.  

     Osim najavljenog poskupljenja električne energije, Kompanija se već suočava sa rastom cijene koksnog uglja, koji predstavlja 50 posto troškova kompanije, a čija je cijena od početka godine porasla četiri puta, dok su cijene zemnog plina  u znatnom porastu.

    Sa ovakvim troškovima, kompanija ne može ni približno podmiriti svoje obaveze. To bi dovelo do zaustavljanja rada fabrike na duži vremenski period,  što bi imalo dugoročne posljedice za 2.300 radnih mjesta u ArcelorMittal Zenica kao i najmanje 10.000 radnih mjesta u drugim firmama koje svoje poslovanje u velikoj mjeri zasnivaju na saradnji sa ArcelorMittal Zenica – kazao je Nikhil Mehta, direktor ArcelorMittala.

    Također je podsjetio da kako je ArcelorMittal Zenica snabdijevač toplinskom energijom namijenjenom za grijanje grada, zaustavljanje postrojenja fabrike značilo bi i prestanak grijanja u gradu. U slučaju da ArcelorMittal Zenica nastavi sa radom, enormno povećanje cijene električne energije neminovno bi dovelo do povećanja cijene grijanja za građane Zenice..

    Direktor Pobjede Tešanj Elvedin Ćosatović kazao je medijima da su protesti posljednji signal odgovornim licima da razumiju trenutnu situaciju u kojoj se nalaze kompanije, koje državi donose benefite i dobit.

    • Što se tiče našeg preduzeća, nas 327, trenutno koristi određenu količinu struje koja čini više od pet posto našeg ukupnog troška.  Jedan dio našeg poduzeća čini Livnica Turbe koja zapošljava 80 ljudi. Njihov dio troška struje je više 15 posto. Ukoliko dođe do poskupljenja to automatski znači zatvaranje tih radnih mjesta – upozorio je Ćosatović.

    Denis Bešić, rukovoditelj istraživanja u Tvornici GS TMT Travnik kaže da su u umjesto najavljivanog seta mjera za zaštitu privrede od strane Vlade FBiH, prije nekoliko dana dobili obavijest o povećanju cijene električne energije za njihovu kompaniju od 210 posto.

    • Za nas je to nepodnošljivo, mi ne možemo poslovati pod tim uslovima. Za GS TMT to na godišnjoj razini znači dodatnih milion KM troškova. Prema odluci naše Uprave taj ugovor nećemo potpisat, a ukoliko se ne postigne dogovor sa Vladom FBiH, to bi u konačnici značilo prekid proizvodnje, čime će biti dovedena u pitanje egzistencija naših 400 radnika i članova njihovih porodica – kazao je Bešić.

    Direktor Željezare Ilijaš Zlatan Šehić, kazao je da je enormno povećanje cijena struje za privredu još jedan primjer iracionalnog ponašanja predstavnika vlasti i vladajućih struktura, selektivno biraju evropski standardi koji mi pratimo, a drugi se preskaču.

    • Željezara, kao i druge firme Prevent Grupacije itekako će osjetiti negativne posljedice povećanja cijena električne energije. Zbog poskupljenja struje u Željezari Ilijaš ugroženo je 150 radnih mjesta – rekao je Šehić.

    Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

    Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.



    Hayat.ba

  • Na trgovanju na Banjalučkoj berzi promet 7.533,49 KM

    Na trgovanju na Banjalučkoj berzi promet 7.533,49 KM

    Na trgovanju na Banjalučkoj berzi danas je ostvaren promet od 7.533,49 KM, kroz 18 transakcija. Vrijednost BIRS indeksa je povećana za 5,72 posto i iznosi 697,23 poena.

    Od akcija na standardnom berzanskom tržištu najveći promet je ostvaren sa akcijama Telekom Srpske a.d. Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 1.252,44 KM, po prosječnoj cijeni od 1,42 KM, čime je ostvaren rast u odnosu na prošlo trgovanje za 6,77 posto, saopćila je Banjalučka berza.

    Ukupan promet obveznicama na današnjem trgovanju iznosio je 2.820,00 KM. Od obveznica najviše se trgovalo sa obveznicama Republika Srpska – ratna šteta 15 u vrijednosti od 2.820,00 KM. Prosječna cijena ovih obveznica ostvarila je pad od -0,73 posto.

    Od hartija od vrijednosti na slobodnom tržištu najveći promet je ostvaren sa Rafinerija nafte Brod a.d. Brod akcijama, trgovalo se u iznosu od 517,78 KM, po prosječnoj cijeni od 0,02 KM.

    Biznis.ba / FENA

  • Napredne ekonomije će do 2023. dostići puni oporavak proizvodnje

    Napredne ekonomije će do 2023. dostići puni oporavak proizvodnje

    Nakon snažnog oporavka koji je globalna ekonomija doživjela u 2021., u ovoj godini se ona suočava s izrazitim usporavanjem zbog prijetnji od novih sojeva koronavirusa i povećanja inflacije, duga i nejednakosti prihoda, što bi moglo ugroziti oporavak u ekonomijama u nastanku i razvoju.

    Očekuje se znatno usporavanje globalnog rasta, sa 5,5 posto iz 2021. godine na 4,1 posto u 2022. i 3,2 posto u 2023. godini, kako se velika potražnja iz prethodnog perioda bude smanjivala, a fiskalna monetarna podrška prekidala širom svijeta.

    S obzirom na brzo širenje omikron soja koronavirusa, smatra se da će pandemija u kratkoročnom periodu i dalje nastaviti prekidati ekonomske ektivnosti. Primjetno je i usporavanje u glavnim ekonomijama, uključujući SAD i Kinu, koje će uticati na vanjsku potražnju u ekonomijama u nastanku i razvoju, prenosi Bankar.me.

    U vremenima kada vlade u mnogim zemljama u razvoju nemaju prostora za pružanje potrebne podrške ekonomskoj aktivnosti, novi talasi oboljelih od covida-19, trajna uska grla u lancu snabijevanja i inflatorni pritisak, kao i povećane finansijske osjetljivosti u velikim područjima u svijetu, bi mogli povećati rizik od otežanog zaduživanja.

    – Svjetska ekonomija se istovremeno suočava s covidom-19, inflacijom i neizvjesnosti politike i ne zna se kakva će biti potrošnja i monetarne politike vlada. Sve veća nejednakost i sigurnosni problemi su naročito štetni za zemlje u razvoju. Da bi se više zemalja postavilo na povoljnu putanju rasta, potrebno je koordinisano međunarodno djelovanje, kao i sveobuhvatan niz odgovora nacionalnih politika ­ rekao je David Malpass, predsjednik Grupacije Svjetske banke.

    Usporavanje će se poklopiti s povećanjem razlika u stopama rasta između naprednih ekonomija i ekonomija u razvoju. Očekuje se da će se rast u naprednim ekonomijama smanjiti s 5 procenata u 2021. na 3,8 u 2022. i 2,3 u 2023., što predstavlja nivo, iako opadajući, dovoljan da se proizvodnja i investicije vrate u pretpadnemijske trendove u tim ekonomijama. Međutim, u ekonomijama u nastanku i razvoju se očekuje pad sa 6,3 procenta u 2021. na 4,6 u 2022. i 4,4, u 2023. Sve napredne ekonomije će do 2023. dostići puni oporavak proizvodnje, dok će proizvodnja u ekonomijama u nastanku i razvoju ostati 4 procenta ispod pretpandemijskog obima.

    Za mnoge ranjive ekonomije to će nazadovanje biti čak i veće, proizvodnja u slabim i sukobima zahvaćenim ekonomijama će biti 7,5 procenata ispod svog pretpandemijskog obima, a kod malih otočnih država 8,5 procenata ispod.

    U međuvremenu, rastuća inflacija, koja naročito teško pogađa radnike s niskim primanjima, ograničava monetarnu politiku. Na globalnom nivou i u naprednim ekonomijama, inflacija je na najvišim nivoima još od 2008. Na tržištima u nastanku i ekonomijama u razvoju, dostigla je najviši nivo od 2011. Mnoge ekonomije u nastanku i razvoju povlače svoju podršku politike da bi suzbile inflatorni pritisak, dosta prije završetka oporavaka.

    – Odluke koje kreatori politika donesu u narednih nekoliko godina će odrediti tok naredne decenije. Neposredni prioritet bi trebalo biti osiguranje šire i ravnomjernije raspodjele vakcina, tako da se pandemija može staviti pod kontrolu. Ali rješavanje neostvarivanja napretka na razvoju, kao što je rastuća nejednakost, će zahtijevati istrajnu podršku. U vremenima visokog duga, od ključnog značaja će biti globalna saradnja da bi se pomoglo na povećanju finansijskih resursa za zemlje u razvoju, tako da one mogu ostvariti zeleni, otporan i inkluzivan rast – rekla je Mari Pangestu, upravna direktorica Svjetske banke za razvojnu politiku i partnerstvo.

    U izvještaju Svjetske banke navodi se da je pandemija povećala nejednakost prihoda u svijetu, dijelom dovodeći do preokreta u napretku ostvarenom u prethodne dvije decenije. Pandemija je povećala nejednakost i u mnogim drugim sferama ljudske aktivnosti – raspoloživost vakcina, ekonomski rast, pristup obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti te obim gubitka radnih mjesta i prihoda, koji se pokazao većim za žene, niskokvalificirane i radnike u neformalnom sektoru. Taj trend bi mogao ostaviti trajne posljedice, naprimjer, gubici ljudskog kapitala uzrokovani prekidom obrazovanja se mogu preliti na naredne generacije.

    – U svjetlu projiciranog usporavanja rasta proizvodnje i investicija, ograničenog prostora za intervencije politike i značajnih rizika, koji zasjenjuju izglede, ekonomije u nastanku i razvoju će trebati pažljivo prilagoditi svoju fiskalnu i monetarnu politiku. Također trebaju provesti reforme da bi otklonile posljedice od pandemije. Te reforme bi trebale biti dizajnirane da unaprijede investicije i ljudski kapital, dovedu do preokreta u nejednakosti prihoda i rodnoj nejednakosti i da se suočavaju s izazovima klimatskih promjena – kazao je Ayhan Kose, direktor Grupe za izglede Svjetske banke.

  • Svi gosti u ugostiteljskim objektima u TK moraju posjedovati VPT potvrde nakon 20 sati

    Svi gosti u ugostiteljskim objektima u TK moraju posjedovati VPT potvrde nakon 20 sati

    [ad_1]

    Vlada Tuzlanskog kantona usvojila je nove naredbe prema kojima je dopušteno okupljanje ne više od 30 ljudi u zatvorenom prostoru i ne više od 100 ljudi na otvorenom prostoru.

    Sva okupljanja unutar navedenih ograničenja moraju se odvijati u prostoru, koji omogućava obaveznu fizičku distancu od najmanje dva metra između osoba.

    Također, u skladu sa Naredbom Kriznog štaba Ministarstva zdravstva F BiH dozvoljava se organiziranje i većih okupljanja pod uvjetom da veličina prostora omogućava provedbu higijensko-epidemioloških mjera i to: ne više od 60 osoba u zatvorenom i ne više od 200 ljudi na otvorenom, uz uvjet da svi sudionici skupa imaju: negativan antigenski ili PCR test, izdat od registrovane ustanove ili laboratorije, starosti u skladu sa naredbama Kriznog štaba F BiH, ili potvrdu o prebolovanom COVID-19 starosti u skladu sa naredbama Kriznog štaba F BiH, ili potvrdu o završenom cijepljenju.

    Za provođenje epidemioloških mjera i organizaciju skupa je odgovoran organizator skupa, koji je dužan prethodno pribaviti saglasnost od Kriznog štaba Ministarstva zdravstva.

    I u narednom periodu ostaju na snazi slijedeće mjere na području TK: dozvoljava se radno vrijeme za sve ugostiteljske i druge objekte i nakon 23 sata.

    Nakon 20 sati ugostiteljski objekti su dužni osigurati da svi gosti u objektu moraju posjedovati jedno od sljedećeg: negativan antigenski ili PCR test, izdat od registrovane ustanove ili laboratorije, starosti  u skladu sa naredbama Kriznog štaba FBiH  ili potvrdu o prebolovanom Covid-19, starosti u skladu sa naredbama Kriznog štaba F BiH ili potvrdu o završenom vakcinisanju.

    Neophodno je da navedeni uslovi ulaska i boravka u objektima, budu istaknuti na vidno mjesto na ulazu u objekat.

    Od svih poslovnih subjekata, koji tokom realizacije svojih aktivnosti podrazumijevaju istovremeni boravak većeg broja osoba u zatvorenom prostoru (tržni centri, trgovine, kina, prostorije javnih institucija, restorani, drugi ugostiteljski objekti, itd.) traži se prisustvo Covid redara na ulazu u objekte, koji bi vršili kontrolu provođenja važećih naredbi i preporuka.

    Traži se od Ministarstva obrazovanja i nauke da, ukoliko dođe do pogoršanja epidemiološke situacije u pojedinim školama, fakultetima ili drugim visokoškolskim ustanovama, u saradnji sa direktorom škole, dekanom ili direktorom visokoškolske ustanove, na osnovu zajedničke procjene, a u suradnji sa nadležnom higijensko- epidemiološkom službom, donese odluku o vraćanju na online model nastave u nekom odjeljenju, razredu, ili kompletnoj školi, fakultetu ili drugoj visokoškolskoj ustanovi.

    Zabranjuje se organizacija svih vrsta izleta i ekskurzija u školama i fakultetima.

    Zabranjuje se prisustvo roditelja/staratelja unutar svih predškolskih ustanova na području Kantona. Obavezna je trijaža djece pri ulazu u iste u smislu postojanja simptoma oboljenja, saopćeno je iz Vlade TK. 

    [ad_2]

    Akta.ba

  • Povjeriocima „Medicinske elektronike“ neočekivani milioni maraka

    Povjeriocima „Medicinske elektronike“ neočekivani milioni maraka

    BANJALUKA – Povjeriocima „Medicinske elektronike“ u kojoj je prije dvije godine okončan stečaj biće podijeljeno dodatnih 2,7 miliona maraka jer je preduzeće dobilo spor protiv „Unicredit banke“, saznaje portal CAPITAL.

    FOTO: Capital

    Naknadnu diobu odobrio je Okružni privredni sud u Banjoj Luci, 30. decembra prošle godine.

    Sud u svom Rješenju navodi kako će se od ovog novca namiriti povjerioci opšteg isplatnog reda za 45 odsto priznatih potraživanja.

    Stečajni upravnik Lazo Tomić kaže za CAPITAL da su tužili banku smatrajući da je neosnovano zarađivala na njihovoj imovini, što se ispostavilo kao tačno.

    „Banka je po osnovu hipoteke koju je imala, rentala naše objekte i uzimala kiriju. Mi smo uspjeli osporiti tu hipoteku, a sudski vještak finansijske struke je obračunao da je to 2,7 miliona KM. Ta kirija je vraćena sa kamatama i biće raspodjeljena povjeriocima“, kazao je Tomić.

    Podsjećamo, stečaj u Medicinskoj elektronici otvoren je 2010. godine.

    Zatvoren je 12 godina kasnije, dvije godine nakon što je zgradu preduzeća u centru grada kupio kontroverzni biznismen i vlasnik firme „Grand Trade“ Mile Radišić za tri miliona maraka.

    Nekretnine Medicinske elektronike Radišiću su bile potrebne kako bi objedinio građevinsku parcelu i nastavio sa izgradnjom još dvije poslovno-stambene zgrade u takozvanom Picinom parku gdje je izgradio poslovni objekat čiji je dio kupio M:tel i Lutrija RS.

    Radišić je da posjetimo,  krajem 2013. godine osuđen na tri godine pred Okružnim sudom u Banjaluci zbog toga što je manipulisanjem cijenama Medicinske elektronike, te podstrekavanjem i širenjem lažnih informacija oštetio Republiku Srpsku za više od 550.000 evra.

    CAPITAL: Dejan Tovilović

    Objava Povjeriocima „Medicinske elektronike“ neočekivani milioni maraka prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Za Novu godinu u RS potrošeno skoro 90 miliona KM

    Za Novu godinu u RS potrošeno skoro 90 miliona KM

    Foto: Pixabay

    BANJALUKA – Ukupan evidentirani promet preko fiskalnih kasa u maloprodaji u Republici Srpskoj 30. i 31. decembra 2021. godine iznosio je 89.886.736 KM, potvrđeno je za “Nezavisne” iz Poreske uprave Republike Srpske.

    Kako su istakli, u iste dane za Novu godinu 2020. godine ukupan evidentirani promet preko fiskalnih kasa u maloprodaji u Republici Srpskoj iznosio je 72.161.069 KM.

    “Na 30. i 31. decembar 2019. godine u Republici Srpskoj je ukupan promet preko fiskalnih kasa u maloprodaji je iznosio 91.794.989 KM”, kazali su iz Poreske uprave Republike Srpske. Nezavisne novine

    Objava Za Novu godinu u RS potrošeno skoro 90 miliona KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • BBI BIZNIS MAGAZIN: KOMPANIJA WIZZ AIR USPOSTAVILA ŠEST NOVIH LINIJA

    BBI BIZNIS MAGAZIN: KOMPANIJA WIZZ AIR USPOSTAVILA ŠEST NOVIH LINIJA

    [ad_1]

    Vlada Federacije BiH je na jučeršnjoj sjednici u Mostaru, na zahtjev Federalnog ministarstva kulture i sporta, dala saglasnost da se iz tekuće rezerve Budžeta FBiH za 2021. godinu izdvoji 408.500 KM za dodjeljivanje nagrada sportistima, sportskim radnicima i sportskim udruženjima za ostvarene vrhunske rezultate na međunarodni takmičenjima.

    Riječ je o sportskim rezultatima ostvarenim u drugoj polovini ove godine.

    Vlada USK-a realizuje Program poticaja razvoja male privrede za 2021. godinu koji je vrijedan više od 3 miliona KM. Za ovaj program prvobitno je bilo predviđeno 1,9 miliona KM, ali zbog velikog interesa privrednika iznos je povećan za još 1,6 miliona KM. Program realizuju Ministarstvo privrede USK-a u saradnji s Vladom, Privrednom komorom USK-a i Obrtničkom komorom USK-a.

    Kako je bilo i najavljeno, aviokompanija Wizz Air pozicionirala je svoj drugi avion u bazu na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, te je uspostavila aviolinije ka Frankfurtu, Kelnu, Hamburgu, Malmeu, a od 17. 12. ka Geteborgu i od 19. 12. i ka Oslu. U skladu sa zimskim redom letenja Wizz Air planira realizovati 6 dnevnih rotacija s oba aviona ka 6 novih destinacija u Evropi. Unatoč posljedicama koje je pandemija koronavirusa ostavila na naše poslovanje, odluka o otvaranju Wizz Airove baze pokazala se izuzetno uspješnom te je aviokompanija nakon samo 6 mjeseci od uspostavljanja baze donijela odluku o pozicioniranju drugog aviona i uspostavljanju 6 novih destinacija, naveli su iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

    Video pogledajte i OVDJE.

    Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

    Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.



    Hayat.ba

  • Italija ograničava broj turista u Veneciji

    Italija ograničava broj turista u Veneciji

    Italijanske vlasti najavile su da će uvesti ograničenja na dozvoljeni broj ljudi u Veneciji, u pokušaju da smanje masovni turizam u gradu.

    Dosadašnji podaci pokazuju da je do sada oko 100.000 turista svaki dan moglo da prošeta gradskim trgovima. Ipak, za nekoliko sedmica više neće moći slobodno da obilaze grad, prenosi B92.

    Putnici će moći da posjete grad samo ukoliko rezervišu on line svoju ulaznicu u iznosu od pet eura, a ulaznice će vrijediti samo jedan dan u cilju ograničavanja broja ulazaka.

    – Cilj je obeshrabriti jednodnevni turizam, hit-and-run turizam, dolazak i odlazak u istom danu, umor i stres za grad, a umjesto toga želimo da podstaknemo sporiji turizam – objasnila je Simone Venturini, zamjenica gradonačelnika.

    Petsto kamera pratit će posjetioce, neprestano emitujući slike s ulica u potrazi za zalutalim turistima, a policija će također moći da utvrdi ​​identitet osoba u stvarnom vremenu zahvaljujući podacima s mobilnog telefona

    – Ako podatke unesemo u zbirni anonimni obrazac, možemo da vidimo ko su ti ljudi: 977 stranaca, 800 Italijana, 135 stanovnika i 139 putnika koji idu na posao – otkrila je Maria Teresa Maniero, zamjenica komandanta venecijanske policije.

    Međutim, sistem je također postavljen tako da omogući lokalnim stanovnicima da se slobodno kreću.

    Turistička naknada i način ograničavanja ulaska u popularni grad, u planu je od 2019. godine, ali se njeno uvođenje odgađalo iz raznih razloga, uključujući i pandemiju.

    Iako datum uvođenja naknade tek treba da bude objavljen, očekuje se da će do toga doći za nekoliko sedmica.

    Prošlog ljeta Venecija je zabranila dolazak kruzera u Venecijansku lagunu kako bi zadržala status na UNESCO-voj listi svjetske kulturne baštine.

    Biznis.ba / FENA

  • U RS za novogodišnje praznike potrošeno 89,9 miliona KM

    U RS za novogodišnje praznike potrošeno 89,9 miliona KM

    Građani su za novogodišnje praznike u Republici Srpskoj potrošili oko 89,9 miliona konvertibilnih maraka.

    To je za čak 17,7 miliona KM više nego prethodne Nove godine pokazuju podaci Poreske uprave RS, prenosi Srpskainfo.

    Zapravo, riječ je o zvaničnoj potrošnji samo u dva dana – 30. i 31. decembar.

    – Ukupan evidentirani promet preko fiskalnih kasa u maloprodaji u Republici Srpskoj u dane 30. i 31. decembar 2021. godine iznosio 89.886.736 КM, dok je u dane 30. i 31. decembar 2020. godine iznosio 72.161.069 КM – preciziraju u Poreskoj upravi RS.

    Razlog za potrošnju veću od 17,7 milina KM je definitivno taj što je za ove praznike u Republici Srpskoj dozvoljeno okupljanje i organizovano slavlje zbog čega su ulice bile pune stranih državljana i građana iz dijaspore. Prošle godine je rad ugostiteljskih objekata bio dozvoljen samo do 22 časa i nije bilo orgnizovanih dočeka na trgovima.

     

    Izvor

  • TI BiH provodi istraživanje o suzbijanju korupcije u privatnom sektoru

    TI BiH provodi istraživanje o suzbijanju korupcije u privatnom sektoru

    [ad_1]

    Transparency International Bosna i Hercegovina u procesu je prikupljanja podataka za istraživanje koje ima za cilj utvrditi status suzbijanja korupcije i postojećih mehanizama u privatnom sektoru u našoj državi.

    “Nakon dužeg perioda tokom kojeg se Transparecy International BiH bavio dominantno javnim sektorom kao područjem u kojem su svi pojavni oblici korupcije naročito izraženi, pokrenuta je inicijativa da se u određenim okvirima fokus usmjeri na privatni sektor, te aktuelnu problematiku koruptivnih aktivnosti u tom sektoru. Kao država kojoj je korupcija imanentna i utopljena u svakodnevnici, nemamo luksuz da zanemarimo bilo koju sferu i bilo koji oblik društvenog angažmana koji će osvijestiti korupciju kao opću problematiku. Stoga je od velikog značaja, i smatram velikom odgovornošću Transparency International BiH da u saradnji sa privrednim subjektima provedemo jedno ovakvo istraživanje, te da sukladno njegovi rezultatima prilagodimo daljnji rad i djelovanje. Dosadašnje aktivnosti našeg udruženja na čelu sa izvršnom direktoricom Ivanom Korajlić i predsjedavajućim Odbora direktora Srđanom Blagovčaninom, daju dovoljno indikacija da će i ove aktivnosti rezultirati jasnim, konkretnim i nadasve korisnim nalazima koji će biti osnova za daljnju razradu strateškog i operativnog rada u pravcu suzbijanja korupcije u Bosni i Hercegovini.”, kazao je za Akta.ba Loris Gutić, član UO Transparency International Bosna i Hercegovina.

    Značajan broj kompanija, komora i udruženja je već pokazao interesovanje za ovo istraživanje. Do sada su u istraživanju učestvovale velike domaće i strane kompanije sa predstavništvima u BiH.

    Istraživanje traje do 15.02., a učestvovati mogu sve kompanije u privatnom vlasništvu registrovane na području BiH. Podaci prikupljeni tokom ovog istraživanja će biti korišteni i obrađivani isključivo od strane Transparency International BiH i u svrhe provedbe analize trenutnog statusa antikorupcijskih mjera u privatnim kompanijama u Bosni i Hercegovini.

    U istraživanju možete učestvovati popunjavanjem formulara na linku, a za sve dodatne informacije možete se obratiti na lgutic@ti-bih.org.

    E.O.

    [ad_2]

    Akta.ba