Kategorija: Vijesti

Ministarstvo prometa i komunikacija FBiH dostavilo je Predstavničkom domu Parlamenta FBiH podatke o mjesečnim neto plaćama direktora BH Telecoma, HT-a Mostar, Hrvatske pošte Mostar, zatim Bh. pošte Sarajevo, Autocesta FBiH, Cesta FBiH, kao i javnih preduzeća Ceste Mostar, Sarajevoputevi, Međunarodnog aerodroma Sarajevo i Željeznica FBiH.

Također, dostavljeni su i podaci o primanjima upravnih i nadzornih odbora ovih javnih preduzeća koje su u ingerenciji Ministarstva prometa i komunikacija FBiH, a na osnovu zastupničkog pitanja zastupnice Ajle Milišić-Pepić.

Prema informacijama iz akta kojeg potpisuje ministrica Andrija Katić, mjesečna neto plaća direktora BH Telecoma (Amel Kovačević), Autocesta FBiH (Denis Lasić), JP Aerodroma Sarajevo (Alan Bajić), kao Željeznica FBiH (Enis Džafić) u proteklom mjesecu iznosila je 6.287 KM.

Plata je rezultat množenja koeficijenta koji za ove direktore iznosi 5 kao i prosječne isplaćene neto plaće za septembar u iznosu od 1.257 KM. Ovi direktori imaju ujedno i najviši koeficijent, a to je 5.

Na ranglisti plaća odmah ispod njih su direktor HT-a Mostar (Goran Kraljević), BH Pošte (Mirsad Mujić), Ceste Federacije (Ljubo Pravdić). Koeficijent za izračun njihove plaće iznosi 4,9 tako da njihova neto plaća iznosi 6.159 KM.

Potrebno je napomenuti da ovo nisu konačni iznosi mjesečnih primanja za navedene direktore. Na ove iznose treba još dodati iznose za ostvareni staž, paušal, naknade… Također, i članovi Uprave Aerodroma Sarajevo (Elvedin Negić i Samra Pehilj) imaju koeficijent 4,9 odnosno neto plaću od 6.159 KM.

Ranglista plaća

Sljedeći na ranglisti plaća su članovi Uprave BH Telecoma (Erdal Ismalagić, Damir Čaušević, Muamer Durić, Anisa Lojo-Bajrić, Saša Palinić i Semir Ibrahimović) i to s koeficijentom od 4,75. Tako njihova mjesečna neto plaća iznosi 5.970 KM.

Direktor Hrvatske pošte Mostar (Mate Rupčić) s koeficijentom od 4,6 ima mjesečnu neto plaću od 5.782 KM. Nešto veću plaću od njega imaju članovi uprave Autocesta FBiH (Kristijan Milas, Asmir Dževlan, Mirko Rogić, Mirnesa Agić) i to u neto mjesečnom iznosu od 5.907 KM. Direktori Cesta Mostar i Sarajevoputeva mjesečno u neto iznosu primaju 5.656 KM odnosno 5.405 KM.

Kada je riječ o članovima nadzornih odbora navedenih javnih preduzeća, njihove mjesečne naknade utvrđene su u iznosu od 90 ili 80 posto od utvrđene mjesečne neto plaće ostvarene u Federaciji BiH, piše akta.

Ministar Srđan Amidžić obrazložio je prijedlog koji bi podrazumijevao povrat PDV koji se odnosi na 40 kvadrata stambenog prostora i dodatnih 15 kvadrata za svakog člana domaćinstva.

– Pojednostavljeno, na 100 hiljada KM svako ko bi na ovaj način rješavao svoje stambeno pitanje imao bi oko 14, 15 hiljada maraka uštede – rekao je Amidžić novinarima u Banjaluci.

Građani koji bi željeli ostvariti ovu pogodnost morali bi putem javnog registra dokazati da nisu imali nekretninu u svom vlasništvu od 2006. godine do datuma izmjena Zakona.

Za ovo će, smatra Amidžić, trebati vrijeme i podrška svih političkih partija u BiH, a podrazumijeva i smanjenje javnih prihoda.

Očekuje mišljenje entitetskih vlada, a smatra i da bi Republika Srpske ovim izgubila oko 50 miliona maraka budžetskih prihoda godišnje, ali da bi taj iznos bio nadoknađen kroz potrošnju i povećanje privredne aktivnosti.

Ovu inicijativu ranije je pokrenuo Milorad Dodik, piše Fena.

U blizini Sarajeva, na teritoriji opštine Breza, u toku je izgradnja stambenog naselja, izvještava BiznisInfo.ba. Nekoliko kuća već je izgrađeno, a počela je i prodaja.

Riječ je o naselju zatvorenog tipa sa nizovima luksuznih kuća. U okolini Sarajeva u posljednje vrijeme je građeno nekoliko ovakvih naselja, ali su ona bila namijenjena kupcima iz arapskih zemalja.

Upravo zbog toga su se investitori susretali s problemima, jer državljani tih zemalja ne mogu kao fizička lica posjedovati nekretninu u BiH. Zbog toga su mnogi od njih u našoj zemlji osnivali firme čiji je jedini cilj bio da na njih registruju kuću, ili su ovaj problem rješavali na neki drugi način koji je ponekad bio na granici zakona.

No, ovo naselje nazvano Breza 1 se razlikuje po tome što, barem kako tvrde investitori, cilja na kupce iz Bosne i Hercegovine. Kako ističu, ovo je prvi projekt takve vrste u Brezi namijenjen isključivo domaćim kupcima.

Nudi se zatvoreni kompleks sa svim potrebnim sadržajima za ugodan život, uključujući prirodno okruženje, privatnost i zaštitu 24/7h, sportske terene i dječije igralište i druge potrebne sadržaje.

Ovo je, kako navode, jedinstvena prilika za ulaganje sa zagarantovanim povratom od 20.000 KM godišnje za izdavanje nekretnine. Naime, kuća će se moći izdavati u periodu kada u njoj ne boravite.

Lokaciju se nalazi u prirodnom okruženju, 30 minuta od centra Sarajeva. Investitor nudi postprodajnu podršku uključujući održavanje kompleksa, košenje trave, čišćenje kompleksa, podrška pri namještanju, izdavanju kuća i sl.

Inače, investitor projekta je firma Senabil iz Sarajeva, iza koje stoji ulagači iz Kuvajta. Riječ je o ozbiljnoj kompaniji koja već dugo vremena posluje u našoj zemlji i ima razne projekte. Između ostalog, u njihovom vlasništvu je jedna od najpoznatijih poliklinika u Sarajevu – Sanasa.

Pisati o ženama, njihovom uticaju u društvu, promjenama koje su pokrenule, kompanijama i radnim mjestima koje su kreirale, a biti iznad društvenog narativa koji ih gotovo uvijek (pro)osuđuje po različitim kriterijima (starosti, bračnom statusu, izgledu, izboru profesije, obrazovanju itd.) je nemoguće. Na kraju i ovaj tekst će biti isto tako predmet diskusija, debata, čak i među ženama, da li je i zašto je potrebno ispostaviti spol uz poslovna, profesionalna postignuća.

Zašto je važno pisati i govoriti o ženama u biznisu, politici, umjetnosti, nauci? Ako se nakratko osvrnemo samo stoljeće unazad, imamo primjere prve doktorice medicine u Bosni i Hercegovini Ševale Zildžić-Iblizović, akademskih slikarki Adele Behr i Mice Todorović, književnica Nafije Sarajlić i Laure Papo Bohoreta, prve školovane skulptorice Ive Despić Simonović i matematičarke Vere Šnajder.

Njihovim biografijama je zajedničko da su se najprije borile za pravo školovanja, jer su škole bile isključivo muške, a kasnije, i da se zaposle, jer je uloga žene u društvu bila isključivo porodična. Danas ipak živimo u društvu u kojem se podrazumijeva da će se svi školovati bez obzira na spol. Žene čine polovinu globalnog tržišta rada, međutim, značajno su manje zastupljene na liderskim pozicijama u odnosu na učešće na tržištu.

Da li su prava žena u biznisu i općenito društvu važna, suočavaju li se sa diskriminacijom, da li se karijerni put žena i muškaraca u Bosni i Hercegovini razlikuje? Da li je spol i danas važan poslodavcima prilikom zapošljavanja, zbog mogućnosti da će se uposlenica odlučiti na trudnoću i porodiljsko odsustvo? To je u određenom broju primjera nepoželjna pojava za poslodavca, a poželjna pojava za ekonomski i demografski razvoj jednog društva. Kako to uskladiti i ispoštovati karijerni put žene?

Za FORBES govore prva direktorica i prva žena u upravnom odboru banke u Bosni i Hercegovini Sanela Pašić, generalna direktorica i vlasnica liderske kompanije GS-TMT u proizvodnji mašina za obradu metala Snježana Köpruner, generalna direktorica vodeće kompanije za zapošljavanje Mersiha Mehić, i direktorica jedne od najvećih marketinških agencija u Bosni i Hercegovini Zvezdana Žujo.

Prva žena članica upravnih odbora banaka i predsjednica banke u Bosni i Hercegovini – Sanela Pašić

“Ja sam u šali imala običaj reći da sam sam prvih 20 godina karijere provela pokušavajući da dobijem priliku uprkos činjenici da sam žena, a da ću drugih 20 godina provesti dobijajući prilike samo zahvaljujući činjenici što sam žena, ali sad mi se čini da to postaje realna situacija”.

Pašić je poznato ime u bankarskoj industriji u BiH. Trenutno je članica nadzornih odbora četiri banke u regionu i Evropi, a kroz karijeru u bankarstvu vodila je timove kroz različite izazove. Uz redovni bankarski posao, bavila se i restrukturiranjem, spajanjem banaka, te prolazila kroz različite transformacije poslovanja u svakodnevnoj interakciji sa hiljadama zaposlenih. Doktorica je ekonomskih nauka i već 16 godina je profesorica, a trenutno predaje na Fakultetu za ekonomiju na Univerzitetu SSST.

“Moja iskustva, kako lična tako i iskustva iz uloge menadžera koji vodi i posmatra ponašanje ljudi u timu, navode me prije svega na uvjerenje da žena mora uložiti više rada i obrazovanja nego muškarac da bi dobila istu priliku ili plaću. Nadalje, iskustva su mi pokazala da žene, ne samo da mogu jednako dobro nositi izazovne uloge, nego da oba spola imaju odlične, ali individualno specifične osobine za spol, koje kad se pravilno iskombiniraju po vrsti posla od strane menadžera mogu donijeti odlične rezultate za organizaciju. Nadalje, kad posmatram evoluciju odnosa prema poslovnoj ženi u našoj zemlji kroz protekle dvije decenije, vidim značajne promjene”.

Kaže da je mnogo napretka učinjeno na području ravnopravnijih prilika za žene.

“Danas, za razliku od vremena u kojem sam počinjala karijeru, već živimo u vremenu kako se naglas ne smije reći da žena nije dobar izbor za neku menadžersku poziciju zato sto je žena i kada se smatra diskriminacijom pitanje o mogućoj trudnoći na intervjuu za posao. Štaviše, danas živimo u eri u kojoj postoje propisi koji će dovesti do većeg učešća žena u nekim upravljačkim ulogama.

Ne mislim da žene trebaju biti zastupljene u menadžerskim ulogama više ili jednako kao muškarci, ali mislim da je ključno napraviti okruženje u kojem imaju jednake prilike i izbor poslodavca ovisi isključivo od kvaliteta osobe i profesionalnog kapaciteta za neki posao a apstrahuje spol, te da žene mogu same odlučiti da li se više ili manje angažovati negdje”, zaključuje Pašić.

Ispratila je 16 generacija studenata i pored stručnog znanja iz menadžmenta i finansija, trudila se prenijeti i znanje iz prakse bankarske industrije, kao i praktično znanje iz ugla etike u poslovanju. A veliki broj njenih studenata danas imaju važne pozicije u upravljačkim strukturama skoro svih banaka.

Suosnivačica je i Ženske mentorske mreže, kojom daje dodatnu vrijednost društvu i poslovnoj zajednici kroz praktičnu edukaciju novih liderki.

“Konvencionalno fakultetsko obrazovanje ne nudi obuku iz nekih oblasti neophodnih za menadžera, kao sto su pregovaranje, emotivna inteligencija, poslovna etika, kako se ponašati u javnom nastupu, šta je potrebno da biste bili uspješni u upravama preduzeća, networking, i slično. Htjeli smo u ovom programu da pružimo takve stvari. Sa druge strane, trendovi koji prate karijerni put žene govore da žene moraju promjeniti pristup u svom ponašanju kojim same podržavaju stereotipnu osudu žena i pokušavamo ih u ovom programu naučiti kako to da urade.

Ovdje mislim na navike žena kojim same sebe sabotiraju u karijeri: nedostatak vjere u svoje sposobnosti i minimiziranje sebe u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji, nedostatak hrabrosti da same traže promociju ili povećanje plaće, percipirana prevelika emotivnost u poslu, upadanje u zamku perfekcionizma ili sklonosti ugađanju i slične navike. I konačno, smatrali smo da spajanje mladih žena sa uspješnim menadžericama, koje upravljaju zavidnim postotkom BNP-a ove zemlje, ovim mladim osobama ukazuje da je moguće napredovati i stvoriti nešto u biznisu u ovoj zemlji, i nadam se, motiviše ih da ostanu u BiH”.

Investicija u Travnik kroz jednu od najuspješnijih privatizacija u Bosni i Hercegovini – Snježana Köpruner

Od tada kontinuirano ulaže u bosanskohercegovačku privredu, kreira novi poslovni ambijent u Travniku, Rami i Zenici, a uložila je i u obnovu kuće Ive Andrića u Travniku.

Prosječna neto plata u kompaniji GS TMT je 1.400 KM, a unutar kompanije osiguran je i vrtić za djecu uposlenika, što govori i o vrijednostima liderke ove kompanije, kao i brizi za uposlenike.

“O poslovnom ambijentu mi je teško govoriti, jer da nije relativno dobar ne bi postizali ovako dobre rezultate, dok s druge strane, mislim da treba samo malo promjena da oni budu puno bolji, kako za poslodavce tako i za zaposlenike. Imam osjećaj da nemamo državu, jer većina institucija ne ispunjava zadatke koje jednu državu čine onim što ona je. Školstvo nam je uglavnom u rasulu, organizirano na nivou kantona ili županija, nema šanse se popraviti, a kamoli modernizirati. Svake godine s raznih škola i fakulteta dolaze djeca sa sve manje znanja”, kaže Köpruner.

Članica je Upravnog odbora Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine i Udruženja njemačke privrede u Bosni i Hercegovini. Zalaže se za bolji položaj radnika i poslodavaca u BiH. Međutim, političke strukture u zemlji ne kreiraju ambijent koji olakšava poslovne procese, a ona nam navodi i primjer.

Köpruner je komentirala i odnos vlasti u Bosni i Hercegovini prema građanima u vrijeme ekonomske krize.

“Gotovo sve zemlje EU kao i regije su donijele zakone o pomoći građanima zbog velike inflacije zadnjih godinu dana, samo FBiH nije. Valjda zbog toga što su Bosanci i Hercegovci “žilavi”, izdržali su gore od inflacije od gotovo 20%. Oni nisu nepismeni i imaju odgovor na to. Oni jednostavno odoše. Dugoročno iseljavanje znači manje punjenje budžeta i lošiji život za sve. Za penzionere manje realne penzije, lošije zdravstvo, školstvo, pravosuđe”.

Država propisima i porezima blokira tehnološki razvoj

Osnovno tržište im je EU i Švicarska, a proizveli su prvi e-bicikl u BiH, koje je kupio i slavni nogometaš Christiano Ronaldo. Ova kompanija je i prvo e-dostavno vozilo u BiH, koje se zbog velikih troškova uvoza i poreza ne proizvodi u BiH. A time država onemogućava tehnološki razvoj.

“Nažalost prepreka za montažu električnih bicikala u BiH leži u raznim dozvolama i zakonima. Najskuplji dijelovi e-bikea su motor i baterija, koji nisu oslobođeni plaćanja carine, tako da mi plaćamo 10% na njihov uvoz, a naš kupac prilikom uvoza kompletnog bicikla, još 10%. Takvi zakoni smanjuju našu konkurentnost i profitabilnost, jer da bi nadoknadili ovih, oko 15%,  trebate smanjiti troškove rada, a ukoliko to ne možete, onda čekate da vam kupci priznaju te troškove, a što je prilično teško”.

Kaže da je nikada nije privlačila menadžerska pozicija, i da je sasvim slučajno preuzela vodstvo kompanije.

“Mene u vođenju kompanije vodi jedna čisto majčinska odgovornost, a to je da tuđoj djeci ne činim ono što ne bih htjela da drugi čine mojoj djeci i unucima. Mislim da većina to prepoznaje i da je to jedan od razloga za uspjeh. Ima izuzetno dobrih žena na vodećim pozicijama. One to rade zato što to vole, kao što imate niz muškaraca na vodećim pozicijama koji to vole, a ne znaju. U zapošljavanju žena na rukovodeće pozicije velika je razlika između privatnog i javnog sektora. U privatnom uglavnom tražite najbolje bez obzira na spol”.

Kako pronaći najbolje na tržištu rada, direktorica vodeće kompanija za zapošljavanje u BiH – Mersiha Mehić

Važnost prilagođavanja tržištu i zahtjevima klijenata može kompaniju odvesti u sam vrh biznisa, a to je kompanija Kolektiv/Mojposao.ba, na čelu sa generalnom direktoricom Mersihom Mehić, napravila kada su na zahtjev klijenta počeli pružati usluge regrutacije i selekcije za druge kompanije, iako im to nije bila primarna djelatnost. Danas je jedna od najvećih kompanija koja se bavi regrutovanjem, ljudskim resursima, zapošljavanjem i upravljanjem ljudskim resursima.

“Vrlo često u šali kažem da je uloga lidera zapravo kao uloga blatobrana na automobilu, što znači da im je uloga da očuvaju stabilnost, zaštite interes i osiguraju prohodnost bez obzira na uslove u kojima se nalaze”.

Mehić u razgovoru za FORBES ističe da su za uspjeh kompanije financijski parametri bitni, međutim vjeruje da je suština svakog posla stvarati vrijednost za društvo ili klijenta, a da novac dolazi kao posljedica dobro obavljenog posla.

“Neki od najljepših momenata u mom poslu su kada čujem od nekoga kako smo pomogli da pronađe posao i kako se njihov život zauvijek promijenio. Upravo zato je za mene najznačajnija činjenica da smo u ove dvije decenije pomogli u zapošljavanju oko 400.000 ljudi, dok je 95.000 kompanija koristilo naše usluge do sada”.

Prilagođavanje novim okolnostima, sticanje vještina kao i umrežavanje, daju najbolje šanse da vas odaberu na tržištu rada. Tako je bilo i sa kompanijom Kolektiv/Mojposao.ba.

“Zahvaljujući dobrim rezultatima, 2008. godine kompaniju je neposredno prije globalne financijske krize akvizirao britanski Daily Mail. Zahvaljujući tome smo imali priliku povezivanja sa tržištima rada u Britaniji, Estoniji, Latviji, Mađarskoj i drugim dijelovima Evrope. Pristup iskustvima i znanjima sa drugih tržišta rada nam je svakako pomogao da premostimo krizu, a kasnije i da brže rastemo. Pored toga smo razvili dodatne usluge koje imaju za cilj razvoj tržišta rada, te smo sa različitim stranim vladinim i nevladinim organizacijama radili na edukaciji i prekvalifikaciji poslotražioca, ali i razvoju pojedinih sektora sa ciljem zapošljavanja”

Smatra da je fleksibilnost i prilagodljivost kompanije na karijernom putu žene jedna od najvažnijih činjenica za žene koje se odluče za majčinstvo.

“Majka sam troje djece i kroz različite životne faze bila sam u situacijama da na različitim poljima moram davati maksimum, i to svakako predstavlja posebnu vrstu izazova. Mislim da je osnovni razlog uspješnog balansiranja privatnog i poslovnog života fleksibilnost u okviru kompanije. Ponosna sam da naši zaposlenici i danas imaju različite beneficije fleksibilnih modela rada koje su jako bitne za balansiranje privatnog i porodičnog života”.

A kada uporedi generalnu situaciju na tržištu zaključuje:

“Svi današnji sistemi su napravljeni za ljude koji su živjeli 50 godina, a danas imamo situaciju da veliki broj žena zapravo u 40-tim započinje potpuno nove karijere. Svijet sada izlazi iz doba kolektivizma i ulazi u doba individualizma, ljudi su sada više u prilici da biraju, jer globalno kreće borba za ljudske resurse i jednostavno će se promijeniti korporativni i globalni stavovi tretmana zaposlenika”.

“Svako vreme ima svoj vakat” – svijet komunikacija i marketinga sa Zvezdanom Žujo

Ono što izdvaja i marketinšku kompaniju Communis na čelu sa Zvezdanom Žujo, Beograđankom sa sarajevskom adresom, je prilagođavanje tržištu uz maštovitost i kreativnost. Ove osobine su, kako kaže, ključne u svijetu marketinga jer se trendovi brzo mijenjaju, a konkurencija je intenzivna. Zvezdana već 25 godina vodi jednu od najuspješnijih marketing agencija u BiH – Communis.

Smatra da je sve moguće i da imamo nebrojeno pozitivnih primjera u našem okruženju.

“Živimo u maloj, politički komplikovanoj zemlji na Balkanu od 3 miliona stanovnika. Prva pomisao bi bila da su žene obespravljene, da nemamo pravo glasa. Međutim, percepcija često može biti zabluda. Mi imamo žene u politici na iznimno visokim pozicijama, imamo predsednice i članice uprava velikih svetskih banaka, osiguravajućih kuća, imamo žene na vodećim pozicijama internacionalnih kompanija, profesorice na Univerzitetima širom BiH. Da ne govorimo o privatnim kompanijama koje su pokrenule žene i koje su uspele da prošire taj biznis na regiju i Evropu. Ovo ukazuje na činjenicu da, bez obzira na prepreke, posvećenost, rad i strast mogu dovesti do uspeha. Dakle, ili imaš tu osobinu poduzetnosti ili je naprosto nemaš. Talent i ambicija ne poznaju spol. Verujem da postoji razlika u vođenju biznisa između muškaraca i žena, jer smo naprosto i biološki različiti”.

Uticaj digitalnog marketinga, i trenutnu situaciju u svijetu komunikacija opisala je na slijedeći način:

O TV oglašavanju i novim trendovima u svijetu komunikacije

“Na primer, klasično TV oglašavanje i dalje ima snažan uticaj na starije generacije. Za njih je televizija glavni izvor informacija i zabave, a povjerenje u reklame koje se emituju na ovom mediju je na iznimno visokom nivou. Međutim, srednje generacije se nalaze na raskršću. One su svedoci evolucije medijskog pejzaža i dok prepoznaju vrednost klasičnih reklamnih kanala, sve više se okreću digitalnim platformama kao što su društvene mreže i online video servisi.

Mlađe generacije, s druge strane, su istinski nosioci digitalne revolucije. Oni su “digital natives” koji intuitivno koriste tehnologiju i preferiraju brzu, interaktivnu komunikaciju. Upravo zbog njih, influencer marketing je postao jedan od moćnijih alata za brendove”.

Moć priče o uspjehu

Znanje, prilagodljivost tržištu rada, vještine i upornost je ono što je zajedničko uspjehu ovih liderki. Svakako da u biznisu ne bismo trebali isticati spol, međutim i kroz daleku, a i blisku prošlost, i dalje pričamo o prvakinjama u određenim industrijama. S obzirom na to, možemo zaključiti da je ostalo prostora u institucionalnom i sistemskom smislu da se unaprijede uslovi za napredak žena u karijeri. A kroz priče o uspjehu, kreiramo produktivniji i inspirativniji ambijent za rast i razvoj poduzetništva u Bosni i Hercegovini.

Gana Forić (Forbes)

OMAHA –  Kompanija Berkshire Hathaway čuvenog investitora Vorena Bafeta (Warren Buffett) oslobodila se 850 miliona dolara vrijednih akcija General Motorsa (GM) u trećem kvartalu, prema dokumentaciji američke Komisije za hartije od vrijednosti.

Nedavne prognoze nagovještavaju da će protekli štrajk zaposlenih kompanije GM umanjiti njenu ovogodišnju zaradu za oko 800 miliona dolara. GM akcije čine mali procenat portfelja kompanije Bershire Hathaway vrijednog 313 milijardi dolara, prenosi CNN.

Bafet je takođe u trećem kvartalu rasprodao akcije drugih kompanija iz portfelja Berkshire Hathaway, uključujući Amazon, HP, Chevron, Procter&Gamble, UPS, Mondelez International i Johnson & Johnson. Kompanija je u prošlom kvartalu prodala akcije ukupne vrijednosti oko sedam milijardi dolara, a kupila je akcije za 1,7 milijardi.

U prošloj godini Berkshire Hathaway je prodao akcije u vrijednosti od oko 40 milijardi dolara, a prošli kvartal završio je sa rekordnih 157 milijardi dolara u gotovini. Kompanija je imala oko 147 milijardi dolara na kraju drugog kvartala i nadmašila je prethodni rekord od 149 milijardi dolara iz 2021. godine.

Novac, koji se uglavnom drži u kratkoročnim obveznicama američkog trezora, značajno je uvećan zbog rasta kamatnih stopa. Bafet je ranije ove godine odbacio ocjenu agencije Fitch Ratings o sniženju kreditnog rejtinga SAD sa najvišeg AAA na AA+, navodeći da je baš te nedjelje kupio obveznice u vrijednosti 10 milijardi dolara, kao i nedelju dana ranije.

Konglomerat Berkshire Hathaway takođe je prodao više od 60 odsto svog udjela u kineskoj kompaniji za proizvodnju električnih vozila BYD od avgusta. Bafet je kupio akcije kompanije BYD 2008. godine za 232 miliona dolara, što je bilo 25 odsto akcija BYD-a na berzi u Hong Kongu, prenosi Business Insider.

Vrijednost akcija kineske kompanije u međuvremenu je porasla za nešto više od 745 odsto.

Prodaja akcija upečatljiva je iz više razloga, a posebno jer se zna da Bafet retko prodaje akcije, jer to povlači plaćanje poreza, a on lično često ističe da je njegov poslovni princip ulaganje na duge staze. Na primjer, Berkshire Hathaway čuva svoje akcije u kompanijama Coca-Cola i American Express već 30 godina, koje sada zajedno vrijede 50 milijardi dolara.

Berkshire Hathaway prijavio je prošle nedjelje svoju zaradu u trećem kvartalu, koja je pokazala neto gubitak od 12,77 milijardi dolara, ali je operativni prihod kompanije porastao za 40,65 odsto u odnosu na isti period prošle godine na 10,76 milijardi dolara.

Bafet se nije obratio akcionarima pismom, ali je kompanija saopštila da su gubici uzrokovani promjenama tokom trećeg kvartala u nerealizovanim dobicima koji su postojali u ulaganjima u kapital imovine. U saopštenju je navedeno i da je iznos investicionih dobitaka i gubitaka u bilo kom kvartalu obično „besmislen“, kao i da brojke mogu biti izuzetno obmanjujuće za investitore.

Neki analitičari navode da su nedavne Bafetove prodaje akcija u skladu sa očekivanjem recesije i činjenicom da su akcije trenutno skupe. Međutim, drugi stručnjaci ne vide Bafetove manevre kao znak budućih nemira na tržištu. Oni ocenjuju da bi problemi za američku ekonomiju mogli da nastanu zbog visokih kamatnih stopa, a ne od slabljenja berze. Jedna od glavnih zagonetki je gde će Bafet uložiti svoj novac od prodatih akcija. Biznis.rs

Objava Velika prodaja akcija iz portfelja kompanije Berkshire Hathaway prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

VAŠINGTON –  Vrijednsot dolara prema korpi valuta prošle nedjelje je oštro pala jer ulagači vjeruju da je zbog usporavanja inflacije u SAD-u završen ciklus povećanja kamata američke centralne banke.

Dolarov indeks, koji prati vrijednost američke prema šest najvažnijih svetskih valuta, potonuo je prošle nedjelje 1.9 odsto, na 103.81 poen, najniži nivo od početka septembra.

Pritom je dolar prema evropskoj valuti pao 2.1 odsto, pa je cijena evra dosegnula 1.0910 dolara. Kurs dolara pao je i prema japanskoj valuti, za 1.2 odsto, na 149.65 jena. Oštar pad kursa dolara usliedio je nakon što je u utorak objavljeno da je u SAD-u u martu stopa inflacije skliznula na 3.2 posto, s 3.7 posto u septembru.

I niz drugih izveštaja potvrdio je da inflacija popušta, što je podržalo tezu da Fed neće trebati dodatno zaoštravati monetarnu politiku. Od marta prošle godine Fed je povećao ključne kamatne stope za 5.25 postotnih poena kako bi suzbio inflaciju.

Na posljednje dvije sjednice čelnici Feda ostavili su kamate nepromijenjene, pa ulagači vjeruju da je ciklus povećanja cijene novca završen, premda iz Feda poručuju da je moguće dalje zaoštravanje monetarne politike.

U narednom periodu kretanja na tržištu zavisiće uglavnom o špekulacijama o tome kada bi Fed mogao početi smanjivati kamate. Na tržištu novca procenjuje se da bi prvo smanjenje kamata Feda moglo uslediti u maju sljedeće godine, a da bi do kraja sledeće godine kamate mogle biti smanjene za ukupno jedan postotni poen. Blic

Objava Vrijednost dolara oštro pala prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Za deset mjeseci 2022. godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno je robe u vrijednosti od 24,1 milijardi KM, dok je u istom periodu ove godine to iznosilo 23,5 milijardi KM što je pad od 2,3 posto.

Kada je riječ o izvozu, situacija je još gora jer je u deset mjeseci ove godine u odnosu na prošlu, izvoz pao za 6,1 posto ili za čak 939,1 milion KM. U prvih deset mjeseci 2022. godine izvoz iz BiH iznosio je 15,4 milijarde KM, dok je za deset mjeseci ove godine bio 14,4 milijarde KM, pišu “Nezavisne“.

Poslovna zajednica u Bosni i Hercegovine odranije ističe da do smanjenja izvoza iz BiH dolazi zbog situacije u Evropskoj uniji i činjenice da pojedine ekonomije zemalja EU kao što je Njemačka usporavaju te da je za očekivati da će se takva situacija nastaviti i u idućoj godini.

Poslodavci iz Republike Srpske nedavno su istakli da će u slučaju povećanja minimalne plate od 1.050 KM pojedinci izgubiti na konkurentnosti, a direktna posljedica toga biće dalji pad izvoza u zemlje EU i regiona.