Biznis info portal – Bilans.ba

Kategorija: Vijesti

  • NA POMOLU VELIKA INVESTICIJA: AUSTRIJANCI ŽELE ULOŽITI MILIONE U OVAJ DIO KRAJINE

    NA POMOLU VELIKA INVESTICIJA: AUSTRIJANCI ŽELE ULOŽITI MILIONE U OVAJ DIO KRAJINE

    [ad_1]

    Firma “RNP Boksit” izrazila je interes da započne geološka ispitivanja za izvođenje geoloških istraživanja crvenog boksita na lokalitetu Korčanica, Općina Sanski Most te najavljuju da će ova austrijska investicija u BiH osigurati više od sto novih radnih mjesta.

    Kako je austrijski investitor kazao, prva faza investicije u iznosu od 3,2 miliona eura odnosi se na geološka istraživanja i obezbjeđivanje koncesije.

    Nakon toga bi uslijedila druga faza od 12,3 miliona eura za pokretanje procesa eksploatacije boksita.

    Hayat.ba

  • Bečki javni prijevoz u 2021. prešao 78 miliona kilometara, švercalo se samo 2,7 posto putnika

    Bečki javni prijevoz u 2021. prešao 78 miliona kilometara, švercalo se samo 2,7 posto putnika

    Bečki metro, autobusi i tramvaji su prešli ukupno 78 miliona kilometara u toku prošle godine, što otprilike odgovara udaljenosti od Zemlje do Marsa. Na taj način se ostvarila ušteda od preko pola miliona tona CO2.

    Iako se, prema procjenama, broj putnika još uvijek nije približio visokoj razini prije pandemije, 2021. nije bilo pauze za bečku flotu od gotovo 1.000 sredstava javnog prijevoza. U proteklih dvanaest mjeseci javni prijevoz u Beču uspješno je prešao oko 78 miliona kilometara.

    Da su se putnici odlučili za korištenje automobila umjesto autobusa, tramvaja i podzemne željeznice, proizveli bi oko 550.000 tona ugljen dioksida. Ipak, rekord je postavljen 2019. godine kada je broj prijeđenih kilometara iznosio 78,1 milion. Sredstva javnog prijevoza dnevno su prelazila približno 214.000 kilometara, što odgovara više od pet krugova oko Zemlje.

    Najdužu rutu 2021. godine Bečlije su prešle u autobusima, gotovo 39,5 miliona kilometara. Nakon njih dolaze tramvaji sa 23,3 miliona kilometara te podzemne željeznice sa 15,2 miliona kilometara.

    – Bilans pokazuje šta dobro razvijena mreža javnog prijevoza – poput ove koju imamo u Beču – može učiniti u smislu aktivne zaštite klime. Veliko hvala svim putnicima koji su ostavili automobile i putovali podzemnom željeznicom, tramvajem i autobusom – izjavio je član bečke vlade, zadužen za javni prijevoz, Peter Hanke, koji je oduševljen ovogodišnjim rezultatima.

    Putnici “Wiener Linien” u Beču se smatraju i jednim od najpoštenijih u Evropi. Protekle godine od oko tri miliona kontrolisanih osoba samo 2,7 posto se “švercalo”, što je vjerovatno najniži postotak u Evropi. U Berlinu taj postotak iznosi 3 posto putnika, u Hamburgu i Frankfurtu oko 5 posto, dok je u Parizu zabilježeno čak 10 posto, saopćeno je iz Eurocomm PR Sarajevo.

    Biznis.ba / FENA

  • Bill Gates prognozirao što će se s pandemijom događati nakon omikrona

    Bill Gates prognozirao što će se s pandemijom događati nakon omikrona

    Bill Gates je na Twitteru razgovarao s profesoricom Devi Sridhar o stanju s koronavirusom.

    U seriji više tvitova rekao je kako ćemo se možda morati vakcinisati svake godine, ali i da bi se korona uskoro mogla tretirati kao “sezonalna gripa”.

    Profesorica Sridhar sa Univerziteta u Edinburghu putem Twittera postavila je seriju pitanja Billu Gatesu. Pitanja su poslali njeni pratitelji.

    O omikronu

    Gates navodi kako je omikron izazov za zdravstvene sisteme širom svijeta te da će najteži slučajevi zaraze biti kod nevakcinisanih.

    – Međutim, kad omikron prođe nekom zemljom, slučajevi će nestati i covid će se moći tretirati kao sezonska gripa – rekao je Gates i dodao da će omikron stvoriti dobar imunitet barem za iduću godinu i da je malo vjerovatno da će doći do zaraznijeg soja koronavirusa. Ipak, rekao je, u to ne možemo biti sigurni.

    O budućnosti vakcinisanja

    Gates se osvrnuo na trenutne probleme s cjepivima protiv COVID-19 rekavši da, iako sprječavaju teške posljedice koronavirusa, pa čak i smrt, postoje dvije važne stvari na kojima treba raditi.

    Ono što se sada događa je da se čak i potpuno vakcinisani ljudi ponovno zaraze novim i jačim varijantama virusa koji se pojavljuju, a trajanje je još uvijek vrlo ograničeno.

    Buduća cjepiva sada bi trebala spriječiti ponovnu infekciju i osigurati višegodišnje trajanje, prenosi Index.

    Izvor

  • Konačno rješenje o uvođenju jedinstvenih Covid potvrda u BiH krajem januara

    Konačno rješenje o uvođenju jedinstvenih Covid potvrda u BiH krajem januara

    [ad_1]

    Konferencija ministara za oblast zdravstva u Bosni i Hercegovini trebala bi, prema očekivanju Ministarstva civilnih poslova BiH, biti održana do kraja januara, a na kojoj bi se konačno riješilo pitanje uvođenja jedinstvenog QR koda za Covid potvrde u BiH.

    Kako je Feni danas potvrđeno u Ministartsvu civilnih poslova BiH, oni su pripremili Nacrt sporazuma kojim bi bilo riješeno to pitanje i on je dostavljen svim nadležnim institucijama na mišljenje.

    “Nakon što mišljenja budu prikupljena bit će organizirana i konferencija ministara za oblast zdravstva”, pojasnili su.

    Direktor Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine Siniša Skočibušić i član Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva Goran Čerkez kazali su ranije da je u toku izrada jedinstvenog softvera na državnom nivou za uvođenje QR koda.

    Pojasnili su da su svim kantonalnim ministarstvima zdravstva uputili zahtjev da dostave baze podataka što je uvjet da budu dio sistema na kojem radi Ministarstvo civilnih poslova i Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA).

    “Ministarstvo civilnih poslova dostavilo je prijedlog ugovora da svi dostave IDDEEA-i podatke za jedinstvenu bazu kako bi to bilo prihvaćeno u Evropskoj uniji. Nismo zadovoljni brzinom obavljanja tog posla, ali nismo nadležni da to ubrzamo iako je to važno ukoliko naši građani imaju namjeru putovati u EU”, kazao je Skočibušić.

    Kaže da prema je posljednjim podacima Republika Srpska prihvatila to rješenje, a aktivnosti vodi Ministarstvo civilnih poslova i IDDEEA u tehničkoj fazi.

    Čerkez je najavio da će kantonima ponovo biti upućen dopis da finaliziraju taj proces jer je to preduvjet da se priključe na rješenje koje treba izraditi država jer je ona jedini priznati nosilac subjektiviteta.

    Kazao je i da će svu odgovornost snosit svaki od kantona ako ne budu imali kod jer su već bili dužni dostaviti te baze podataka.

    Podsjetio je i da je prije godinu dana zatražena saglasnost iz Republike Srpske za uvođenje jedinstvene potvrde, ali do sada je nije bilo.

    Inače, Ministarstvo civilnih poslova BiH već duže vrijeme provodi aktivnosti koordiniranja različitih nivoa državne organizacije u BiH s ciljem dolaska do usaglašenog normativnog i tehničkog rješenja za sistem izdavanja Covid potvrda u BiH.

    Nakon planirane ministarske konferencije trebala bi uslijediti i materijalno-tehnička implementacija sistema uz uvezivanje sa sistemom EU Green Pass, a nakon što Evropska unija verificira bh. sistem bit će moguće izdavanje međunarodno priznatih Covid potvrda i u Bosni i Hercegovini.

    [ad_2]

    Akta.ba

  • BBI BIZNIS MAGAZIN: WIZZ AIR POVEZUJE SARAJEVO I LONDON

    BBI BIZNIS MAGAZIN: WIZZ AIR POVEZUJE SARAJEVO I LONDON

    [ad_1]

    Kompanija ”Goriciana”, iz Doboj Juga, respektabilan je partner kako u Bosni i Hercegovini tako i na međunarodnom tržištu kada je riječ o drumskom transportu robe kamionima.

    Ova firma osnovana je u maju 2000. godine, kada je sadašnji direktor Fahir Skulić kupio kamion i pokrenuo posao u inozemstvu. Drumski transport obavljaju u mnogim evropskim državama među kojima su Italija, Slovenija, Hrvatska, Njemačka, Austrija, Srbija, Češka. Kompanija namjerava dodatno unaprijediti kvalitetne transportne usluge, uz nastojanja smanjenja troškova. Kvalitetna radna snaga i zadovoljni radnici su jedan od ključeva uspjeha, pa kompanija dodatno ulaže u njihovu edukaciju u svim sektorima.

    Wizz Air, najbrže rastuća evropska aviokompanija, objavila je danas da uvodi novu rutu iz Sarajeva do Londona. Letovi će se odvijati dva puta sedmično, svakog utorka i subote. Prvi let s Međunarodnog aerodroma Sarajevo do Aerodroma Luton London zakazan je za 29. mart 2022. godine.

    Povodom dana rudara Senad Džambić je posjetio firmu Ingram d. d. Srebrenik koja je dio Bingo grupacije. S radnicima je razgovarao o trenutnoj situaciji na tržištu, uvjetima rada i projektima za 2022. godinu.

    • Strateški plan kompanije jeste uvođenje novih proizvodnih programa, odnosno novih proizvoda na postojeći proizvodni asortiman, što će pridonijeti povećanju kvaliteta usluga i širenja na nova tržišta. Namjera je također konstantno unapređenje postojećih kapaciteta Ingrama kako bi se stvorili poslovni uvjeti za postizanje veće učinkovitosti, zbog toga je prisutan trend konstantnih ulaganja – istakao je vlasnik kompanije Bingo Senad Džambić. Direktor društva Zlatko Djedović informisao je javnost o investiciji koja je u toku, a koja se odnosi na automatizovanu fabriku betonskih elemenata. Ova investicija iznosi 4 miliona KM i u sljedećoj godini će biti finalizirana njena realizacija.

    Video pogledajte i OVDJE.

    Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

    Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.



    Hayat.ba

  • 569.8 miliona funti: Manchester City ostvario rekordan prihod

    569.8 miliona funti: Manchester City ostvario rekordan prihod

    Engleski nogometni prvak Manchester City ostvario je rekordne prihode za sezonu 2020/21. unatoč tome što je veći dio sezone igrao bez navijača na stadionu zbog pandemije covid-19.

    “Građani” su zabilježili ukupan prihod od 569.8 miliona funti za godinu koja je završila 30. lipnja, objavio je klub u godišnjem izvješću, a prenosi Hina.

    Dosadašnji rekordni prihod Cityja je iznosio 535.2 milijuna funti zabilježen u 2018/19., posljednjoj kompletnoj sezoni prije izbijanja pandemije.

    To je treći put u posljednjih pet sezona da su probili granicu od 500 milijuna funti, a dodajmo i kako su zabilježili dobit od 2.4 milijuna funti.

    “Covid-19 nas nije zaustavio, a mi smo nastavili rasti, inovirati i razvijati nove ideje. Nadamo se da će izazovi povezani s pandemijom iz posljednje dvije sezone i dalje jenjavati,” rekao je izvršni direktor Ferran Soriano.

    Prihodi kluba na dan utakmica pali su za 98% u odnosu na prethodnu godinu, ali to je nadoknađeno drugim prihodima, prije svega od emitiranja koji su porasli za 56 posto u odnosu na prethodnu godinu na 297 milijuna funta.

    Komercijalni prihod porastao je za 10 posto na 271.7 milijuna funti zahvaljujući novim partnerima kao što su Cadbury i AxiTrader.

    City je prošle sezone osvojio naslov engleskog prvaka i Liga kupa, stigao je i do finala Lige prvaka, te polufinala FA kupa.

     

    Biznis.ba / FENA

  • Evo koji polovnjak je najpopularniji u Evropi

    Evo koji polovnjak je najpopularniji u Evropi

    Prema istraživanju koje je sproveo Autoscout, najpopularnije marke kada je riječ o polovnim automobilima su Volkswagen, pa Mercedes, BMW i Audi.

    Najtraženiji polovnjak je Golf, sa slijede Audi A4 i A3, VW Polo i Audi A6.

    Isto istraživanje je pokazalo da 35 posto kupaca automobila razmišlja o nabavci polovnog električnog modela.

    Najpopularniji polovnjak na struju je Renault Zoe, prije svega zbog svoje niske prosječne cijene od 16.400 eura.

    Teslin Model 3 je na drugom mjestu, a Model S na trećem, prenosi B92.

    Izvor

  • I prebijanje dugova gubi vrijednost

    I prebijanje dugova gubi vrijednost

    BANJALUKA – Unos obaveza za multilateralnu kompenzaciju počinje u 21. februara i trajaće do narednog dana, do 15 časova, a pred privrednicima i javnim sektorom u Srpskoj to je prva šansa za prebijanje dugova u ovoj godini.

    FOTO: Pixabay

    Ostalih pet ovogodišnjih kompenzacija predviđeno je za april, jun, avgust, oktobar i decembar.

    Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, u razgovoru za “Nezavisne novine” kaže da, kada su predlagali Vladi RS donošenje Zakona o multilateralnoj kompenzaciji, htjeli su da se putem kompenzacija značajnije utiče na poboljšanje likvidnosti kompanija, očekujući da će se naći mehanizmi da se sve kompanije i privredna društva uključe u taj sistem.

    “U početku je to bilo zadovoljavajuće, ali je svaka naredna kompenzacija imala sve manji broj prijavljenih učesnika i smatramo da se na tom pitanju mora nešto mijenjati. Ako se ovako nastavi, izgubiće značaj koji smo očekivali kada smo predlagali zakon, jer se prijavljuje mali broj firmi, zbog čega su rezultati multilateralne kompenzacije nezadovoljavajući”, kazao je Račić.

    Kako je dodao, ukoliko nema određenih sankcija, ljudi se ne prijavljuju, zbog čega treba preduzeti adekvatne mjere.

    Ističe da Poreska uprava RS, ali i Vlada RS treba putem određenih mjera da primoraju sve privredne subjekte koje učestvuju u platnom prometu. “U prvoj godini kada je počela primjena Zakona o jedinstvenom sistemu za multilateralne kompenzacije i cesije, u Srpskoj smo imali najveći iznos kompenzovanih potraživanja”, kazao je Račić i istakao da su tada bila predviđena samo dva kruga.

    “Mi smo tražili da se povećava broj multilateralnih kompenzacija u toku godine, ali kako prolazi vrijeme, sve manji broj privrednih subjekata uključuje se u taj sistem i zbog toga imamo rezultat koji bi, po našim procjenama, bio daleko bolji kada bi obuhvat bio veći”, pojasnio je Račić

    Dodaje da je nekoliko stotina društva koja se prijave i učestvuje veoma mali broj u odnosu na broj onih koji stvarno učestvuju u poslovnom prometu.

    Podsjetimo, multilateralna kompenzacija je način kompenzovanja tj. prebijanja obaveza i potraživanja između učesnika koji su prijavili svoje obaveze u sistem, pri čemu učesnici ne moraju biti istovremeno u dužničko-povjerilačkom odnosu, ali imaju potraživanja i obaveze prema najmanje jednom od učesnika u multilateralnoj kompenzaciji.

    Sistem omogućava učesnicima da kompenzuju obaveze i potraživanju, a učesnici sistema su svi subjekti uključeni u budžetski sistem RS, privredna društva, banke, osiguravajuća društva, mikrokreditne organizacije, agencije, sportska društva, preduzetnici, poljoprivredna gazdinstva i druga pravna lica koja obavljaju poslovanje posredstvom bankovnih računa.

    Ovaj proces odvija se posredstvom Banjalučke berze. Od usvajanja Zakona o jedinstvenom sistemu za multilateralne kompenzacije i cesije, u Srpskoj je posredstvom Banjalučke berze kompenzovan ukupan iznos 1,029 milijardi KM

    Prema podacima Banjalučke berze, od prve kompenzacije, koja je održana 2015. godine, najlošiji rezultat ostvaren je 2018. godine, kada je prebijeno svega 95,8 miliona KM. Nezavisne novine

     

    Objava I prebijanje dugova gubi vrijednost prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Delegacija EU: BiH riskira da izgubi pomoć EU ako nastavi s blokadom institucija

    Delegacija EU: BiH riskira da izgubi pomoć EU ako nastavi s blokadom institucija

    [ad_1]

    Druga tranša makrofinansijske pomoći Bosni i Hercegovine nije odgođena, ali zemlja riskira da je izgubi ukoliko se nastavi s trenutnom blokadom državnih institucija i nedostatkom napretka, rečeno je Feni iz Delegacije Evropske unije i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH.

    Kako su naveli, Evropska unija će u narednim mjesecima izvršiti procjenu ispunjavanja uvjeta koji su postavljeni za isplatu druge i posljednje tranše makrofinansijske pomoći.

    “Ovi uvjeti precizirani su Memorandumom o razumijevanju između BiH i Evropske komisije, a uključuju mjere politika u oblastima ekonomskog upravljanja i izgradnje institucija, stabilnosti finansijskog sektora, transparentnosti i borbi protiv korupcije, te boljeg funkcioniranja tržišta rada”, naglasili su u odgovoru Feni.

    Mediji su jučer objavili da će Evropska unija odgoditi isplatu druge tranše finansijske pomoći za BiH od 125 miliona eura jer vlasti u BiH nisu ispunile obaveze koje su prihvatile kada je potpisan ugovor o isplati pomoći zbog koronavirusa u visini od 250 miliona eura.

    Taj ugovor potpisan u decembru 2020. godine, a BiH je u oktobru prošle godine primila prvu tranšu, jer su institucija u BiH tek u julu ratificirale sporazum s Evropskom unijom.

    Nakon što su ta sredstva postala operativna, trebalo je uslijediti ispunjavanje uvjeta za dobivanje druge tranše, a u pitanju je zajam pod povoljnim uvjetima.

    Međutim, blokada rada državnih institucija još je aktuelna i traje posljednjih gotovo šest mjeseci od kako je bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko nametnuo izmjene Krivičnog zakona kojima je kao kivično djelo definirano negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

    Od tada predstavnici bh. entiteta Republika Srpska odbijaju učestvovati u radu državnih institucija, što je uzrokovalo jednu od najtežih političkih kriza u BiH od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Između ostaloga, godina je završila bez usvojenog državnog budžeta funkcionirajući samo na odlukama o privremenom finansiranju.

    [ad_2]

    Akta.ba

  • U PRIVREDI NEMA KO DA ZARADI NOVAC, SVI HOĆE U KANCELARIJU

    U PRIVREDI NEMA KO DA ZARADI NOVAC, SVI HOĆE U KANCELARIJU

    [ad_1]

    Međutim, prema zvaničnim statističkim podacima, samo u prošloj godini u javnoj administraciji su se skrasila 2.232 zaposlena. Taj nivo javne potrošnje ne može izdržati ova privreda, ukazuju ekonomisti, ali i radnici.   

    Radnik u pogonu, za mašinom, na njivi, u rudniku ne može zaraditi koliko javni sektor može da potroši. Traži se stolica više u kancelarijama, a nema ko da zaradi novac u privredi i napuniti isti taj budžet iz koga administracija grabi plate.

    Kažu da u javnom sektoru ima bar 80 odsto tehnološkog viška, kada bi se mjerilo, privrede de fakto i nema u RS. Prije rata u Bijeljini u fabrikama je radilo preko 30.000 radnika, a koliko ih sada radi.

    Ministar finansija Zora Vidović potvrđuje da je Vlada RS uvidjela da budžet ne može da iznese teret javne administracije, te da su preduzete adekvatne mjere kako bi se napravio balans između javnog i privatnog sektora.

    Javni sektor, restruktuiranje teče i mi smo u prethodnim godinama u velikoj mjeri zastavljali rast plata, izuzev u zdravstvu i školstvu. Mi svodimo javni sektor na najoptimalniju mjeru. I u slučaju kada neko ide u penziju, bar u Vladi Republike Srpske ne možemo da zaposlimo nikoga ako se ne dobije saglasnost Vlade, tvrdi Zora Vidović, ministar finansija.

    Ovakva obećanja Vlada RS nudi građanima već 20 godina, tvrdi ekonomista Aleksa Milojević. 

    On navodi da Vlada jedan dan daje obećanja, a drugi dan povećava državni aparat.

    • Vlast može da gomila javnu administraciju koja ne služi nikome već je to stajaća vojska za izborne pobjede. Mi imamo tri puta više zaposlenih u administraciji nego što je potrebno i plate u administraciji su za 30 odsto veće nego u privredi, što je potpuno suprotno i našem predratnom iskustvu i evropskom iskustvu. Svugdje u Evropi su plate u privredi veće nego u administraciji“, tvrdi Milojević.

    S druge strane, u Vladi tog entiteta ukazuju da je sad vrijeme za borbu za svakog radnika u privredi. Novim smanjenjem poreskih stopa stekli su se uslovi za podizanje privrede na noge, tvrdi ministar finansija.

    • Mi smatramo da privreda u ovom momentu može da poveća plate, s obzirom na to da smo i rasteretili da u ovom okruženju imamo najmanje opterećenje rada i najmanje opterećenje dobiti gdje je porez deset odsto, a poreza na dividendu uopšte nemamo. Znači, poreska politika je u Republici Srpskoj najpovoljnija i vjerujem da će to privući određeni broj investitora, ali sad moramo obezbijediti i radnike“.

    Ovo su vladine igre sa radnicima i poslodavcima, smatra ekonomista Milojević.

    Vlada kupuje socijalni mir povećanjem plata i snižavanjem poreskih opterećenja, ali ne podizanjem produktivnosti privrede, već novim zaduženjem od 611 miliona maraka, što će itekako da košta ovaj narod kada stranci otvore vrata inflacije.  

    • Dizanje kredita da bi se iz tih kredita podmirivale povećanje plate, je velika prevara. Ti krediti će u budućnosti biti itekako gorka pilula onima kojima se smanjuju porezi i povećaju plate. Oni će to višestruko da plate“.

    Niska produktivnost, sa nedovoljno kvalifikovanom radnom snagom, uz milionska zaduženja i budžet koji se 90 odsto puni od PDV-a, teško da može podići privredu, smatra Milojević.



    Hayat.ba