Kategorija: Vijesti

EP BiH spremna kupiti HE na Trebišnjici

“Uvažavajući inicijativu premijera Federacije BiH Fadila Novalića i postupajući po istoj, JP Elektroprivreda BiH iskazuje zainteresovanost i spremnost za kupovinu akcija preduzeća Hidroelektrane na Trebišnjici iz sastava mješovitog holdinga Elektroprivreda RS, koji je vlasnik 65 posto dionica preduzeća”, stoji u saopćenju EPBiH.

Svoju spremnost za kupovinu akcija Hidroelektrana na Trebišnjici, JP Elektroprivreda BiH temelji na nužnosti očuvanja energetske nezavisnosti i stabilnosti elektroenergetskog sistema BiH koje bi omogućavanjem “otuđenja” značajnih proizvodnih potencijala bile ozbiljno ugrožene. Posljedica ovakvog scenarija bilo bi i neminovno ekonomsko urušavanje BiH.

“Spremnost JP Elektroprivreda BiH za kupovinu akcija preduzeća Hidroelektrane na Trebišnjici u skladu je sa strateškim opredjeljenjem kompanije za povećanjem udjela obnovljivih izvora za proizvodnju električne energije u prozvodnom portfoliju i ispunjavanju obaveza koje je država BiH preuzela kao potpisnica Ugovora o Energetskoj zajednici. Uz planiranu izgradnju novih pogona, JP Elektroprivreda BiH je s ciljem povećanja kapaciteta iz obnovljivih izvora, javno oglasila i svoju zainteresovanost za otkup, odnosno kupovinu projekata u razvoju ili završenih proizvodnih objekata, upućivanjem poziva zainteresovanim stranama”, kazali su.

Hidroelektrane na Trebišnjici su sa pogonima Trebinje 1 i 2, Čapljina i dio HE Dubrovnik (Hrvatska) od puštanja u proizvodnju (sukcesivno u periodu 1965-1981.godina) sve do 1992.godine, djelovale u sastavu Elektroprivrede BiH koja je finansirala njihovu izgradnju.

Od 1992.godine hidroelektrane Trebinje 1 i 2 ukupne instalisane snage 176 MW i prosječne godišnje proizvodnje od 384 do 434 GWh električne energije su u sastavu mješovitog holdinga Elektroprivreda RS. Hidroelektrana Dubrovnik iz sliva rijeke Trebišnjice je na teritoriji Hrvatske i njena proizvodnja, koja u godišnjem prosjeku prelazi količinu 1160 GWh, se raspodjeljuje između Hrvatske elektroprivrede (HEP) i holdinga Elektroprivreda RS kojem u raspodjeli pripada više od 75 posto proizvedene električne energije. Od 1992.godine, HE Čapljina djeluje u sastavu Elektroprivrede HZHB.

Biznis.ba

13. Januara 2022.
EPBiH zainteresovana za kupovinu Hidroelektrana na Trebišnjici

Uvažavajući inicijativu premijera Federacije BiH Fadila Novalića i postupajući po njoj, JP Elektroprivreda BiH je iskazala zainteresovanost i spremnost za kupovinu akcija preduzeća Hidroelektrane na Trebišnjici iz sastava mješovitog holdinga Elektroprivreda RS, koji je vlasnik 65 posto dionica preduzeća.

Svoju spremnost za kupovinu akcija Hidroelektrana na Trebišnjici, JP Elektroprivreda BiH temelji na nužnosti očuvanja energetske nezavisnosti i stabilnosti elektroenergetskog sistema BiH koje bi omogućavanjem „otuđenja“ značajnih proizvodnih potencijala bile ozbiljno ugrožene. Posljedica ovakvog scenarija bilo bi i neminovno ekonomsko urušavanje BiH, rečeno je iz ove kompanije.

Spremnost JP Elektroprivreda BiH za kupovinu akcija preduzeća Hidroelektrane na Trebišnjici u skladu je sa strateškim opredjeljenjem kompanije za povećanjem udjela obnovljivih izvora za proizvodnju električne energije u prozvodnom portfoliju i ispunjavanju obaveza koje je država BiH preuzela kao potpisnica Ugovora o Energetskoj zajednici.

Uz planiranu izgradnju novih pogona, JP Elektroprivreda BiH je s ciljem povećanja kapaciteta iz obnovljivih izvora, javno oglasila i svoju zainteresovanost za otkup, odnosno kupovinu projekata u razvoju ili završenih proizvodnih objekata, upućivanjem poziva zainteresovanim stranama, navode iz EPBiH.

Hidroelektrane na Trebišnjici su sa pogonima Trebinje 1 i 2, Čapljina i dio HE Dubrovnik (Hrvatska) od puštanja u proizvodnju (sukcesivno u periodu 1965-1981.godina) sve do 1992.godine, djelovale u sastavu Elektroprivrede BiH koja je finansirala njihovu izgradnju.

Od 1992. godine hidroelektrane Trebinje 1 i 2 ukupne instalisane snage 176 MW i prosječne godišnje proizvodnje od 384 do 434 GWh električne energije su u sastavu mješovitog holdinga Elektroprivreda RS.

Hidroelektrana Dubrovnik iz sliva rijeke Trebišnjice je na teritoriji Hrvatske i njena proizvodnja, koja u godišnjem prosjeku prelazi količinu 1160 GWh, se raspodjeljuje između Hrvatske elektroprivrede (HEP) i holdinga Elektroprivreda RS kojem u raspodjeli pripada više od 75 posto proizvedene električne energije.

Od 1992.godine, HE Čapljina djeluje u sastavu Elektroprivrede HZHB.

Related

Izvor

13. Januara 2022.
Najposjećenija Kontroling akademija edukacija!

[ad_1]

Najposjećenija Kontroling akademija edukacija!
Controller Akademie – Munich i Kontroling Kognosko uživo u Zagrebu!

Upisi su u punom jeku u 24. generaciju.

Module 1 – 3 vodi licencirana međunarodna trenerica Controller Akademie Munich mr.sc. Jasmina Očko, konzultantica za implementaciju kontrolinga.

VIŠE INFORMACIJA I BRZA PRIJAVA

Vrijeme i termini održavanja: 09:00 – 16:30 sati:

Termin 1. modula: 09.-12.02.2022.

Termin 2. modula: 30.03.-02.04.2022.

Termin 3. modula: 18.-21.05.2022.

Nakon završena 3 modula (3 x 4 dana = 100 nastavnih sati), polaznici stječu međunarodno priznati CERTIFIKAT CONTROLLER AKADEMIE.

Polaznici mogu u Zagrebu po povlaštenoj cijeni pohađati još dodatna 2 modula sa predavačima trenerima iz Njemačke (na engleskom jeziku) i steći renomiranu i prestižnu:

“DIPLOMU CONTROLLER AKADEMIE MUNICH”!

[ad_2]

Akta.ba

13. Januara 2022.
BIZNIS VIJESTI: U BIH SU U TREĆEM KVARTALU OTKUPLJENE ŽITARICE U VRIJEDNOSTI 14,56 MILIONA KM

[ad_1]

Vlada Federacije BiH donijela je Odluku o utvrđivanju liste korisnika finansijske pomoći obrtima i ostalim samostalnim djelatnostima s ciljem ublažavanja negativnih posljedica pandemije bolesti COVID-19.

Odlukom se utvrđuje lista korisnika finansijske pomoći obrtima i ostalim samostalnim djelatnostima za period od 1. 8. 2020. godine do 31. 7. 2021. godine i iznosom dodijeljenih sredstava po Uredbi o mjerama finansijske pomoći obrtima i ostalim samostalnim djelatnostima u Federaciji BiH s ciljem ublažavanja negativnih posljedica pandemije bolesti COVID-19. Ukupna sredstva za realizaciju ove odluke utvrđena su u budžetu FBiH, pri Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta u iznosu skoro 60 miliona kM i dodjeljuju se za 24.766 korisnika. Ovom uredbom podržano je ukupno 44.056 radnih mjesta u Federaciji BiH. Ključ za raspodjelu sredstava je posječan broj radnika u periodu 12 mjeseci, a maksimalan iznos pomoći po jednom subjektu je 30.000 KM. Isplata sredstava bit će obavljena u januaru 2022. godine.

U BiH su u trećem kvartalu otkupljene žitarice u vrijednosti 14,56 miliona KM, što je povećanje za 33,2 posto u odnosu na isti period prošle godine. Vrijednost otkupa povrća u trećem tromjesečju iznosila je 11,94 miliona KM i veća je za 17 posto u odnosu na isti period lani, objavila je Agencija za statistiku BiH. U trećem kvartalu vrijednost otkupa voća iznosila je blizu 23,15 miliona KM i veća je za 47,9 posto u odnosu na isti kvartal 2020. godine.

Kineska firma “Mirisan” u Derventi namjerava da u narednoj godini, pored postojećih stotinjak, zaposli još 100 radnika, izjavio je direktor Erik Liu nakon što je razgovarao s gradonačelnikom Miloradom Simićem. Kompanija je pogon u Derventi otvorila ove godine, a proizvodnja je bazirana na proizvode od memorijske pjene koji su našli tržište u SAD-u. U novembru je ostvarila izvoz u iznosu 8,5 miliona maraka. Liu je objasnio da su osnovni proizvod madraci, izrada memorijskih pjena i dušeka. Gradonačelnik je rekao da će poslovanje ove kompanije doprinijeti privredi Dervente koja već ostvaruje 300 miliona KM izvoza.

Pogledajte video OVDJE.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

Hayat.ba

13. Januara 2022.
Povećana podrška pčelarstvu u FBiH

U organizaciji Saveza pčelara FBiH i Privredne komore FBiH jučer je organiziran okrugli sto o temi “Stanje i perspektive pčelarstva Federacije BiH sa posebnim osvrtom na buduću podsticajnu politiku i pravilnik o ocjenjivanju meda u Federaciji BiH”.

Učesnicima okruglog stola obratio se federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić koji je skup iskoristio i za obilazak laboratorija Federalnog zavoda za poljoprivredu u kojima se vrše kontrole kvalitete meda i drugih poljoprivedenih proizvoda.

“Siguran sam da imamo vrhunske pčelare, a veliki broj poljoprivrednih proizvođača i njihovih porodica živi od uzgoja pčela i pčelinjih proizvoda. U ovoj godini mogu očekivati daljnje unapređenje ambijenta za bavljenje pčelarstvom i veću podršku njihovom radu”, kazao je ministar Dedić.

Moderatori okruglog stola, direktor Agromediteranskog zavoda Mostar Marinko Ivanković i predsjednik Odbora za poljoprivredu Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Ahmed Džubur sa ostalim učesnicima okruglog stola istakli su obavezu cijelog društva da se osigura zdrav okoliš za buduće generacije i omogući im se da imaju raznoliku i zdravu ponudu hrane, u kojoj pčele i drugi oprašivači igraju značajnu ulogu. Predstavnici pčelara iznijeli su i određene primjedbe administrativne prirode, kao i prijedloge za njihovo otklanjanje.

“Ovom prilikom želim zahvaliti na dosadašnjoj podršci Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva s ministrom Dedićem na čelu te se nadamo da ćemo zajedno nastaviti sa daljnjim jačanjem oblasti pčelarstva u našoj zemlji”, kazao je predsjednik Saveza pčelara FBiH Rehad Deljo.

Donošenjem Pravilnika o pčelarstvu, uspostavom Registra pčelara i pčelinjaka, povećanjem podrški za pčelarstvo za proizvodnje i uvrštavanjem podrški kroz strukturne mjere, te mjere iz oblasti veterinarstva Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva posljednjih godina značajno je sistemski unaprijedilo ovu oblast.

Zahvaljujući tome, sada se raspolaže s podacima o broju pčelara, pčelinjaka i pčelinjih zajednica, načinu pčelarenja (stacionarni i/ili seleći pčelinjaci), tipu košnica, definisane su katastarske općine i katastarski broj parcele gdje su smješteni pčelinjaci, kao i geografske koordinate parcele (GPS) za svaki pčelinjak.

“Navedeni podaci omogućavaju sistemsko praćenje što je od velikog značaja za unapređenje ove oblasti dok podaci koje sadrži Registar služe kao osnova za kreiranje mjera i politika u funkciji razvoja pčelarstva i zaštite zdravlja pčela”, saopćeno je iz Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

Kada je u pitanju broj pčelara i pčelinjih zajednica, te podsticajna politika sa nivoa Federacije BiH od donošenja Pravilnika o pčelarstvu i uspostave Pčelarskog registra povećan je broj upisa i ažuriranje pčelara i pčelinjaka. Tako je u 2019. godini podsticano svega 275 pčelara koji su pčelarili sa 30.687 košnica za što je ukupno izdvojeno 352.638 KM, dok je u 2021. godini osigurana podrška po Modelu direktne podrške proizvodnjama, za 1694 pčelara (126 pravnih i 1568 fizičkih lica) koji su pčelarili sa 115.261 košnica, u vrijednosti od 828.861 KM.

Putem projekta IFAD sufinansirana su sa 40 posto ukupno 224 kompleta opreme za pčelare (sanduci, rojevi i druga oprema) u vrijednosti od 219.582 KM i sa 80% sufinansirana je nabavka oprema za udruženja u vrijednosti od 102.347 KM.

Ako se navedenom pridodaju i strukturne mjere za unapređenje pčelarske proizvodnje, ukupna podrška pčelarstvu s federalnog nivoa u prošloj godini iznosila je više od 1,3 miliona KM, bez uključenih podrški koje daju kantoni i gradovi/općine.

Pored direktne podrške po proizvodnim košnicama, navedene strukturne mjere su predviđene kroz Model podrške ruralnom razvoju i ogledaju se u podršci investicijama za nabavku košnica, napredne opreme i opreme za selidbu u pčelarstvu.

Osigurana su i sredstva za uvođenje standarda kao i certifikaciju organske proizvodnje u pčelarstvu do 75 posto ostvarenih troškova certifikacije. Po Modelu ostalih vrsta podrški, između ostalog, i za pčelare su predviđena sredstva za podršku zadrugama, subvencioniranje troškova izlaganja, organiziranje simpozija, sajmova kao i subvencija troškova rada udruženja i saveza u skladu sa listom prihvatljivih troškova. Također, u ovoj godini podržana je i nabavka laboratorijske opreme koja će dodatno poboljšati kontrolu kvaliteta pčelinjih proizvoda.

Prema informacijama iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva izvoz meda vrši se u nekoliko zemalja svijeta od čega dominiraju zemlje Arapskog zaljeva. U narednom periodu očekuje se plasman na nova tržišta, a za dvije kompanije s poručja Federacije BiH odobren je i plasman meda na tržište EU.

13. Januara 2022.
Mađarska smanjuje cijene osnovnih životnih namirnica

BUDIMPEŠTA – Vlada Mađarske od 1. februara smaljuje cijene šest osnovnih životnih namirnica, poput brašna i šećera, izjavio je premijer Viktor Orban, najavljujući nove mjere za borbu protiv rastuće inflacije.

FOTO: Pixabay

Orban, koji se suočava sa borbom za reizbor 3. aprila, rekao je da se cijena brašna, šećera, suncokretovog ulja, mlijeka, svinjetine i pilećih prsa mora smanjiti na nivo od sredine oktobra.

“Cijene rastu širom Evrope zbog povećanja cijena energenata“, rekao je Orban poslije sastanka Vlade.

On je dodao da se smanjenje cijena mora primijeniti širom zemlje.

Inflacija je u novembru porasla na 14-godišnji maksimum od 7,4 odsto, što je iznad očekivanja. Ekonomisti, koje je anketirao Rojters, smatraju da će decembarska inflacija biti još visokih 7,2 odsto.

Orban je u novembru najavio tromjesečno ograničenje cijena goriva koje bi moglo biti produženo nakon revizije u februaru.

Orban je, takođe, uveo gornju granicu kamatnih stopa na hipotekarne kredite do kraja juna kako bi zaštitio zajmoprimce od povećanja otplate kredita nakon što je porast inflacije primorao centralnu banku da poveća kamatne stope mnogo više nego što se ranije očekivalo. Srna

Objava Mađarska smanjuje cijene osnovnih životnih namirnica prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

13. Januara 2022.
Ručno čišćenje na pješačkim zonama od općinskog značaja ne obavlja KJKP "RAD"

[ad_1]

Zimska služba KJKP “RAD” d.o.o. Sarajevo shodno potpisanim Ugovorima sa četiri gradske općine i Direkcijom za ceste Kantona Sarajevo, te preuzetim obavezama iz Ugovora obavlja svoje aktivnosti na terenu shodno vremenskim prilikama.

“Napominjemo da prema Ugovoru koji imamo sa Općinom Novi Grad ručno čišćenje na pješačkim zonama od općinskog značaja ne obavlja KJKP “RAD” d.o.o. Sarajevo, već drugo preduzeće. Još krajem ljeta Općina Novi Grad izvršila je izmjenu režima saobraćaja i određene prostore u naselju Dobrinja je u potpunosti zatvorila za saobraćaj i pretvorila u pješačke zone. Pristup vozilima kako bi ispraznili kontejnere, omogućen je neometano isključivo preko požarnih puteva, dok se za pristup pješačkoj zoni gdje su postavljene električni stubovi, koja je trenutno pod ledom, omogućen jedino putem kartica koje je Općina Novi Grad dostavila KJKP “RAD” d.o.o. Sarajevo.

Naša vozila su izlazila na teren, ali nisu bila u mogućnosti obaviti svoje zadatke jer kartice nisu važeće, te u kontaktu sa odgovornim licem iz Općine Novi Grad nam je rečeno da su KARTICE KOJE SU NAM DOSTAVILI ZAMIJENJENE, TE DA SU ZABORAVILI DA NAM DOSTAVE NOVE. Dok ne dobijemo nove kartice, nismo u mogućnosti da pospemo i očistimo prostor, te omogućimo bezbjedno kretanje pješaka. Slična situacija je i na području Alipašinog polja u naseljima C i B faza gdje zbog nepropisno parkiranih vozila danas u više navrata nismo mogli ući na pješačke prostore kako bi iste očistili.

Na području Općine Novo Sarajevo pješačke prostore definisane Ugovorom radnici su još sinoć očistili i posuli, te su danas bili bezbjedni za kretanje”, kazali su iz KJKP “Rad”.

Pored obaveza Zimskih službi, Zakonom o komunalnoj čistoći Kantona Sarajevo propisane su obaveze pravnih i fizičkih lica koja su dužna vršiti čišćenje trotoara ili saobraćajnice ukoliko nije uvrštena u zimsko održavanje u onoj dužini koliko je dužina poslovnog ili stambenog objekta bez obzira da li su u pitanju vlasnici ili korisnici.

Čišćenje pristupnih puteva prema zgradama, uklanjanje ledenica i snijega sa krovova zgrada, vrši ono pravno lice kojem na mjesečnom nivou stanovnici plaćaju naknadu za održavanje, naglasili su iz KJKP “Rad”.

[ad_2]

Akta.ba

13. Januara 2022.
KAPITAL LIDLA U BIH VIŠE NEGO UDESETOSTRUČEN: EVO KOLIKO IZNOSI

[ad_1]

Kapital Lidla u Bosni i Hercegovini povećan je na više od deset miliona maraka.

Nakon što je u početku registrirao kompaniju Lidl BH d.o.o. Sarajevo s početnim kapitalom nešto manjim od milion KM, tačnije 977.915 KM, osnivač Lidla njemački W E-International Zweite GmbH je kapital tvrtke više nego udesetostručio na 10,757,065 KM, piše Indikator.ba.

Lidl dosad ima registrirane četiri podružnice u Bosni i Hercegovini, od čega su dvije u Sarajevu (Stupska 19 i Vrbanja 1), te po jednu u Banjoj Luci (Sime Šolaje 1a) i Brčkom (Bulevar mira 22).

Prema ranijim medijskim najavama, Lidl u BiH planira otvaranje minimalno šest objekata.

Lidl je nedavno zaposlio prve radnike te ih uputio na obuku u Srbiju i Hrvatsku.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

Hayat.ba

13. Januara 2022.
Prošla godina najgora za pčelare u posljednjih 50 godina

[ad_1]

Prošla godina, zbog nestašice meda, ocijenjena je najgorom u posljednjih 50 godina. Neki problemi domaćih proizvođača meda su riješeni, za neke postoji volja za rješenje, ali nedostatak zakonske regulative, ogromne količine lažnog meda na tržištu, ali i administrativne prepreke, još brinu pčelare. Stoga traže rješenja.

Značajnija podrška federalnih i kantonalnih institucija, ali i lokalnih zajednica, u zaštiti domaće proizvodnje, je imperativ, poručuju iz Saveza pčelara FBiH.

“Mi u ukupnoj proizvodnji hrane učestvujemo sa 2.5 do 2.7 %, u FBiH. To znači da je proizvedena vrijednost oko 40 miliona godišnje. To je značajna cifra i tu imamo prostora, ali toliko i uvozimo”, kazao je Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara FBiH.

Upozoreno je i na povećane količine meda sumnjivog porijekla na tržištu, koji ne ispunjava uslove za ljudsku upotrebu, što treba da alarmira inspekcijske službe, navode upućeni.

“U zadnjim godinama imamo sve manji i manji procenat neispravnog meda na domaćem bh. tržištu”, kazao je Nijaz Bajramović, Agencija za sigurnost hrane;.

Kako bi se zaštitili domaći proizvođači, ali i potrošači, neophodno je donošenje Pravilnika o ocjenjivanju kvaliteta meda.

“Cilj Pravilnika je taj da mi za potrebe ocjenjivača dobijemo sertifikovae i obučene senzorne analitičare”, pojasnio je Asim Duraković, predsjednik Radne grupe o izradi Pravilnika.

Radi unapređenja položaja domaćih pčelara, za ovu godinu su planirani i veći novčani podsticaji.

“Pa smo u sinergiji sa Federalnim ministarstvom i udruženjima poljoprivrednika i dva federalna poljoprivredna zavoda, učinili vrlo snažan pritisak da se podsticaju podignu sa 68 miliona, koliko su bili do prije dvije-tri godine, do najmanje 101 milion, koliko će biti u ovoj godini”, kazao je Ahmed Džubur, Odbor za poljoprivredu PDPFBiH.

U zavisnosti od kantona, pčelari su iznijeli i primjedbe u vidu administrativnih prepreka s kojima se susreću prilikom konkurisanja za podsticaje.

“Da bi ostvarili podsticaj moramo tri puta kao pčelari deklarisati, prvo jednim obrazcem plan proizvodnje, za narednu godinu i reći koliko imamo košnica. Onda naredne godine opet moramo evidentirati svoje gazdinstvo i reći koliko imamo košnica”, kazao je Munib Huseinagić, Savez pčelara ZDK.

“U HNK pčelari koji apliciraju za federalni podsticaj, ne mogu aplicirati za kantonalni. Time su isključeni svi veći pčelari, odnosno oni imaju 100 i više košnica”, kazao je Selim Herić, Pčelarsko društvo “Roj-Konjic”.

Ipak, dosta toga je i unaprijeđeno, smatra resorni ministar.

“Podaci govore da smo u 2019. imali 275 korisnika novčane podrške u iznosu od oko 350 hiljada KM, dok smo u prošloj godini imali blizu 1.700 korisnika podrške u iznosu od 830 hiljada KM. Ukupna podrška koju su ostvarili pčelari sa nivoa Federacije je od oko milion i 300 hiljada KM”, kazao je Šemsudin Dedić, ministar poljoprivrede FBiH.

Med se, sve više, traži kao lijek, a njegova česta nestašica nerijetko utiče na cijenu i do 50 KM po kilogramu. Pored klimatskih promjena, ograničavajući faktor razvoja pčelarstva je i borba protiv zaraznih bolesti, upozorili su, između ostalog, pčelari Federacije.

[ad_2]

Akta.ba

13. Januara 2022.
TAJNA JE KOLIKO JE STIGLO PRIJAVA: DANAS SE OTVARAJU PONUDE ZA PRODAJU HOTELA IGMAN

[ad_1]

U Agenciji za privatizaciju Kantona Sarajevo danas se otvaraju ponude za prodaju hotela Igman na olimpijskoj planini Igman po početnoj cijeni od 6 miliona 926.000 maraka.

– Otvaranju ponuda ne mogu prisustvovati novinari. Tajna je i koliko je prijavljeno i koji su potencijalni kupci. Nakon provjere ispravnosti ponuda počinju pregovori o prodaji hotela Igman koji se mogu završiti i danas, a mogu trajati i do 60 dana – kazali su u Agenciji za privatizaciju KS za Faktor.

Hotel Igman na olimpijskoj planini Igman do sada je na licitaciji nuđen 15 puta i nije se uspio prodati.

Agencija za privatizaciju Kantona Sarajevo je 26. novembra 2021. godine objavila Javni poziv za prodaju neposrednom pogodbom uništenog hotela Igman u agresiji na Bosnu i Hercegovinu, s početnom cijenom od skoro sedam miliona KM. Ova cijena je znatno niža od ranije predložene cijene od 9,2 miliona maraka, kada je propala prodaja hotela.

Svi koji su željeli učestvovati u kupovini hotela, kako je napisano u Javnom pozivu, uz naknadu za učešće od 5.000 KM, dok depozit iznosi 100 hiljada maraka.

Prodavac je preduzeće ZOI’84, a kupac je uvjetovan investicijom od 10 miliona KM u roku od tri godine.

– Dva miliona KM u prvoj godini od dana zaključenja ugovora, tri miliona KM u drugoj godini i pet miliona KM u trećoj godini – navodi se u Javnom pozivu.

Od ponuđača se traži da daju pismenu izjavu da će obavljati hotelsko-ugostiteljsku djelatnost, sportsko-rekreativnu djelatnost ili djelatnost iz domena zdravstvenih usluga. Osim toga, prije zaključenja kupoprodajnog ugovora mora se dostaviti bankovna garancija na iznos od 35 posto od ukupne vrijednosti predviđenih investicija. Garancija mora biti bezuvjetna, neopoziva i plativa na prvi poziv Kantonalne agencije za privatizaciju.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

Hayat.ba

13. Januara 2022.