Kategorija: Vijesti

  • Ko će imati najveći, a ko najmanji rast u regiji

    Ko će imati najveći, a ko najmanji rast u regiji

    Svjetska banka u novom izvještaju predviđa ekonomski rast Bosne i Hercegovine ove godine od tri posto, a naredne od 3,2 posto.

    U oba slučaja to je smanjenje za 0,5 posto u odnosu na prognozu iz prethodnog izvještaj Svjetske banke.

    Osim toga, za BiH se predviđa najmanji rast od svih zemalja u regiji.

    Za Albaniju se ove godine predviđa ekonomski rast od 3,8 posto, Hrvatsku 5,4 posto, Kosovo 4,1 posto, Crnu Goru 5,6 posto (najviše u regiji), Sjevernu Makedoniju 3,7 posto a Srbiju 4,5 posto.

    U izvještaju Svjetske banke se navodi da je rastuća politička nestabilnost u Bosni i Hercegovini jedan od ključnih problema na Zapadnom Balkanu.

    Izvor

  • EU zaustavila isplatu 125 miliona eura Bosni i Hercegovini

    EU zaustavila isplatu 125 miliona eura Bosni i Hercegovini

    [ad_1]

    EU zaustavila je isplatu 125 miliona eura koje su entiteti u BiH trebali dobiti kao pomoć za oporavak od posljedica pandemije.

    [ad_2]

    Akta.ba

  • KOMPANIJA MILIJARDERA RICHARDA BRANSONA OTVORILA URED U SARAJEVU

    KOMPANIJA MILIJARDERA RICHARDA BRANSONA OTVORILA URED U SARAJEVU

    [ad_1]

    Kompanija Virgin Pulse koja je do sada investirala oko 40 miliona KM i zaposlila 530 radnika u Tuzli, otvorila je svoj drugi ured u našoj zemlji.

    Drugi ured koji je otvoren ovih dana nalazi se u Sarajevu.

    Riječ je trenutno o jednoj od vodećih kompanija u BiH iz IT industrije.

    Ova kompanija radi sa klijentima širom svijeta, a dio je poslovnog carstva jednog od najpoznatijih poduzetnika na svijetu, britanskog milijardera Richarda Bransona.

    Virgin Puls je 2018. preuzeo tuzlansku firmu “Piksel Interactive” koja je tada zapošljavala oko 100 mladih i obrazovanih ljudi. Kompanija se od tada zove Virgin Pulse Bosnia i konstantno se širi.

    Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

    Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.



    Hayat.ba

  • Podrška razvoju poduzetništva za 176 korisnika iz BPK-a

    Podrška razvoju poduzetništva za 176 korisnika iz BPK-a

    Ministarstvo privrede Bosanskopodrinjskog kantona (BPK) Goražde okončalo je potpisivanje ugovora sa korisnicima koji su ostvarili pravo na novčana sredstva po Programu podrške razvoju poduzetništva i obrta na području kantona za 2021. godinu.

    Resorni ministar Haris Salković pojasnio je da su korisnici odabrani putem javnog poziva, a potpisivanju ugovora pristupilo se nakon odluke Vlade BPK Goražde o odobravanju prijedloga projekata koji će se sufinansirati po ovom programu.

    “Za realizaciju programa u budžetu Ministarstva za privredu BPK Goražde predviđena su finansijska sredstva u iznosu od 150.000 KM. Na javni poziv pristigle su 204 aplikacije, a nakon administrativne provjere 176 aplikacija ispunilo je formalno-pravne uslove za sufinansiranje projekata”, pojasnio je Salković.

    Napomenuo je da su svi aplikanti koji su ispunili uslove javnog poziva, a koji su nakon odabira komisije osvojili više od sedamdeset bodova, podržani s određenim finansijskim sredstvima i nisu stavljeni na listu čekanja.

    “Podrška razvoju poduzetnišva i obrta od strane Vlade i resornog ministarstva neće izostati ni u 2022. što dokazuje činjenica da su u budžetu za ove namjene planirana sredstva u iznosu od 100.000 KM. Nastojat ćemo da kroz odredbe Programa podrške razvoju poduzetništva i obrta za 2022. osiguramo da jedan od glavnih njegovih ciljeva bude razvojna komponenta. Na taj način želimo da stimulišemo obrtnike i poduzetnike na povećanje broja zaposlenih radnika te eventualno otvaranje novih obrta, a sve s ciljem otvaranja novih radnih mjesta na prostoru BPK Goražde”, kazao je ministar Salković.

  • Projekti koje ste najviše čitali u protekloj godini

    Projekti koje ste najviše čitali u protekloj godini

    [ad_1]

    Portal Akta.ba je u protekloj godini u okviru rubrike Investicije – projekti objavio više od 1000 tesktova. Među tekstovima bile su zastupljene različite teme, a najveće interesovanje kod naših čitatelja su izazvala dešavanja na području Općine Novi Grad tačnije građenje Hifa Oil terminala i hotela pored aerodroma u Sarajevu.

    Prvi smo objavili ovu informaciju, a nakon samo nekoliko dana od objave ove informacije grupa građana sarajevskog naselja Dobrinja okupila se na Trgu Zlatnih ljiljana kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo i brigu za zdravlje stanovnika Dobrinje zbog gradnje ovog kompleksa.

    Nadležni tvrde da su sve analize izvršene i da ne postoji strah za zdravlje građana.  

    Gradnja je nastavljena, a građani su se okupili u neformalnu grupu “Spas u zadnji čas – Spasimo Dobrinju” te pokušavaju apelovati na nadležne da se spriječi gradnja.

    Veliko interesovanje izazvala je i gradnja privatne bolnice ASA Prevent Eurofarm koja se također nalazi na području Općine Novi Grad,a trebala bi početi u martu ove godine. Vrijednost ove privatne bolnice je oko 60 miliona eura.

    U nastavku pročitajte koje su ostale vijesti koje čine TOP 20 najčitaniji u ovoj rubirici.  

    1.Bageri na terenu: Počele pripreme za izgradnju Hifa Oil terminala i hotela pored aerodroma

    hifa

    2. Nova privatna bolnica ASA Prevent Eurofarm (FOTO)

    eurofarm

    3. Zenica: Grade se čak tri podzemne garaže, vrijednost investicija 35 miliona KM

    garaža

    4. EPBiH želi da zakupi ili kupi zemljište za postavljanje solarnih elektrana

    solarna energija

    5. Bh. kompanija oprema penthouse od 2 miliona KM u Sarajevo Toweru

    penthouse

    6. Otvoren poziv za izgradnju postrojenja za odsumporavanje u TE Kakanj, posao od 117 mil. KM

    tekakanj

    7. Posao vrijedan 4,1 mil. KM: Objavljen poziv za izradu projekta autoceste dionice Ozimica-Poprikuše

    8. Na Jahorini se trenutno ulaže milijarda KM, iz ZOI'84 poručuju da će sve otkriti u petak

    Jahorina

    9. Počela izgradnja luksuznog naselja u Sarajevu investitora Emira Granova

    10. Popović: Izgradnja auto-puta prema Srbiji prioritet svih prioriteta

    11. Iduće godine putovat će se završenom cestom Stolac – Neum

    12. Ovako će izgledati novi poslovni objekat sa javnim toaletom na Drveniji

    13. Autoput do granice sa BiH imat će 66 tunela i 27 mostova

    14. Počinje izgradnja vještačkog jezera u Istočnom Novom Sarajevu

    15. Počinje utopljavanje individualnih stambenih objekata u Kantonu Sarajevo

    16. Počela izgradnja treće faze sarajevske Devete transverzale

    17. EBRD provjerava je li projekt dionice kod Mostara ekološki usklađen

    dionica

    [ad_2]

    Akta.ba

  • BIZNIS VIJESTI: KOMPANIJA FLYBOSNIA PLANIRA PONOVO POKRENUTI OPERACIJE NAKON SKORO GODINU DANA

    BIZNIS VIJESTI: KOMPANIJA FLYBOSNIA PLANIRA PONOVO POKRENUTI OPERACIJE NAKON SKORO GODINU DANA

    [ad_1]

    Avioprijevoznik, koji trenutno nema avion u svojoj floti, iznajmit će avion Airbus A320 i uvesti usluge sa sva četiri bosanskohercegovačka aerodroma – Sarajevo, Tuzla, Banja Luka i Mostar.

    Aviokompanija će opsluživati Cirih iz sva četiri grada, kao i Ženevu iz Sarajeva i Mostara, jednosmjerni letovi bit će iz Sarajeva za Beograd i Zagreb, glavnih gradova Srbije i Hrvatske, do Mostara. Letovi bi trebali početi na početku ljetne sezone – 29. marta 2022. godine.

    Firma Modernizacija Gradačac koja se bavi otkupom i reciklažom metalnog i drugog otpada, za deset godina postojanja, od male otkupne stanice postala je vodeća bh. firma koja posluje na evropskom i azijskom tržištu.

    Modernizacija je u 2021. godini zabilježila rekordan rast prihoda, a podaci koji stoje iza toga jasan su pokazatelj mogućnosti ubrzanog rasta i širenja poslovanja.

    Dostigli su promet u vrijednosti 30 miliona eura, što je tri puta više u odnosu na prethodnu godinu, a zaposlili su i dvostruko više radnika. Rast je zabilježen i u broju poslovnica gdje su odranijih pet, sada došli do ukupno 11. Zahvaljući kontinuitetu na tržištu, brzom rastu i jačanju saradnje s partnerima, Modernizacija je ove godine izvezla 70.000 tona otpada i postala ključni partner državi u očuvanju životne sredine.

    Vjeruju da će njihovo društveno odgovorno poslovanje biti prepoznato i od nadležnih institucija kako bi se oblast upravljanja otpadom što prije kvalitetnije uredila i više stimulisala, ali i kako bi se otvorile prilike i drugim mladim firmama koje su spremne raditi po standardima globalnog tržišta.

    Radovi na mostu preko Save kod Gradiške odvijaju se prema planu i posao će biti završen unutar ugovorenog rok.  To bi trebalo značiti da će most biti završen u maju, s tim da do puštanja u punu funkciju treba čekati do kraja 2023. godine, s obzirom na to da je potrebno izgraditi pristupnu brzu cestu od granice BiH do Okučana, kojom će most biti spojen na postojeći autoput Zagreb – Beograd.

    Vanjskotrgovinska komora BiH, u saradnji s Grupacijom organizatora sajmova u BiH, izradila je “Kalendar sajmova i manifestacija u BiH 2022”, s ciljem promocije privrednih potencijala zemlje na domaćem i na međunarodnom tržištu, te jačanja i unapređenja saradnje i promocije privrednih aktivnosti.

    Prema ovom kalendaru, u BiH je u narednoj godini planirano održavanje 24 sajma, te pet drugih sličnih manifestacija i događaja. Prvi sajmovi planirani su za drugu polovinu marta, u Banjoj Luci i Sarajevu.

    Pogledajte video OVDJE.



    Hayat.ba

  • Federalno ministarstvo poljoprivrede unaprijedilo i povećalo podršku pčelarstvu u FBiH

    Federalno ministarstvo poljoprivrede unaprijedilo i povećalo podršku pčelarstvu u FBiH

    U organizaciji Saveza pčelara FBiH i Privredne komore FBiH danas je organiziran okrugli sto o temi “Stanje i perspektive pčelarstva Federacije BiH sa posebnim osvrtom na buduću podsticajnu politiku i pravilnik o ocjenjivanju meda u Federaciji BiH”.

    Učesnicima okruglog stola obratio se federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić koji je današnji skup iskoristio i za obilazak laboratorija Federalnog zavoda za poljoprivredu u kojima se vrše kontrole kvalitete meda i drugih poljoprivedenih proizvoda.

    – Siguran sam da imamo vrhunske pčelare, a veliki broj poljoprivrednih proizvođača i njihovih porodica živi od uzgoja pčela i pčelinjih proizvoda. U ovoj godini mogu očekivati daljnje unapređenje ambijenta za bavljenje pčelarstvom i veću podršku njihovom radu – kazao je ministar Dedić.

    Moderatori okruglog stola, direktor Agromediteranskog zavoda Mostar Marinko Ivanković i predsjednik Odbora za poljoprivredu Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Ahmed Džubur sa ostalim učesnicima okruglog stola istakli su obavezu cijelog društva da se osigura zdrav okoliš za buduće generacije i omogući im se da imaju raznoliku i zdravu ponudu hrane, u kojoj pčele i drugi oprašivači igraju značajnu ulogu. Predstavnici pčelara iznijeli su i određene primjedbe administrativne prirode, kao i prijedloge za njihovo otklanjanje.

    – Ovom prilikom želim zahvaliti na dosadašnjoj podršci Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva s ministrom Dedićem na čelu te se nadamo da ćemo zajedno nastaviti sa daljnjim jačanjem oblasti pčelarstva u našoj zemlji – kazao je predsjednik Saveza pčelara FBiH Rehad Deljo.

    Donošenjem Pravilnika o pčelarstvu, uspostavom Registra pčelara i pčelinjaka, povećanjem podrški za pčelarstvo za proizvodnje i uvrštavanjem podrški kroz strukturne mjere, te mjere iz oblasti veterinarstva Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva posljednjih godina značajno je sistemski unaprijedilo ovu oblast.

    Zahvaljujući tome, sada se raspolaže s podacima o broju pčelara, pčelinjaka i pčelinjih zajednica, načinu pčelarenja (stacionarni i/ili seleći pčelinjaci), tipu košnica, definisane su katastarske općine i katastarski broj parcele gdje su smješteni pčelinjaci, kao i geografske koordinate parcele (GPS) za svaki pčelinjak.

    – Navedeni podaci omogućavaju sistemsko praćenje što je od velikog značaja za unapređenje ove oblasti dok podaci koje sadrži Registar služe kao osnova za kreiranje mjera i politika u funkciji razvoja pčelarstva i zaštite zdravlja pčela – saopćeno je iz Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

    Kada je u pitanju broj pčelara i pčelinjih zajednica, te podsticajna politika sa nivoa Federacije BiH od donošenja Pravilnika o pčelarstvu i uspostave Pčelarskog registra povećan je broj upisa i ažuriranje pčelara i pčelinjaka. Tako je u 2019. godini podsticano svega 275 pčelara koji su pčelarili sa 30.687 košnica za što je ukupno izdvojeno 352.638 KM, dok je u 2021. godini osigurana podrška po Modelu direktne podrške proizvodnjama, za 1694 pčelara (126 pravnih i 1568 fizičkih lica) koji su pčelarili sa 115.261 košnica, u vrijednosti od 828.861 KM.

    Putem projekta IFAD sufinansirana su sa 40 posto ukupno 224 kompleta opreme za pčelare (sanduci, rojevi i druga oprema) u vrijednosti od 219.582 KM i sa 80% sufinansirana je nabavka oprema za udruženja u vrijednosti od 102.347 KM.

    Ako se navedenom pridodaju i strukturne mjere za unapređenje pčelarske proizvodnje, ukupna podrška pčelarstvu s federalnog nivoa u prošloj godini iznosila je više od 1,3 miliona KM, bez uključenih podrški koje daju kantoni i gradovi/općine.

    Pored direktne podrške po proizvodnim košnicama, navedene strukturne mjere su predviđene kroz Model podrške ruralnom razvoju i ogledaju se u podršci investicijama za nabavku košnica, napredne opreme i opreme za selidbu u pčelarstvu.

    Osigurana su i sredstva za uvođenje standarda kao i certifikaciju organske proizvodnje u pčelarstvu do 75 posto ostvarenih troškova certifikacije. Po Modelu ostalih vrsta podrški, između ostalog, i za pčelare su predviđena sredstva za podršku zadrugama, subvencioniranje troškova izlaganja, organiziranje simpozija, sajmova kao i subvencija troškova rada udruženja i saveza u skladu sa listom prihvatljivih troškova. Također, u ovoj godini podržana je i nabavka laboratorijske opreme koja će dodatno poboljšati kontrolu kvaliteta pčelinjih proizvoda.

    Prema informacijama iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva izvoz meda vrši se u nekoliko zemalja svijeta od čega dominiraju zemlje Arapskog zaljeva. U narednom periodu očekuje se plasman na nova tržišta, a za dvije kompanije s poručja Federacije BiH odobren je i plasman meda na tržište EU.

    Biznis.ba / FENA

  • Direktorica FIPA-e sastala se s ambasadorom Turske u BiH – Biznis.ba

    Direktorica FIPA-e sastala se s ambasadorom Turske u BiH – Biznis.ba

    Direktorica Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) Milica Marković sastala se s ambasadorom Turske u BiH Sadıkom Babür Girginom i predsjednikom Uprave Turkish Ziraat BH Bülentom Suerom kako bi razgovorali o daljnim planovima banke i novim promotivnim aktivnostima za tursku poslovnu zajednicu.

    Kao najveća državna banka Republike Turske, ZiraatBank BH d.d. je 1996. godine stekla pravo na rad i pružanju bankarskih usluga kao prva banka u Bosni i Hercegovini s inostranim kapitalom.

    Tokom sastanka je razgovarano o planovima banke za daljnje širenje, otvorenim pitanjima, zadovoljstvu radom u BiH i uslugama koje nude poslovnoj zajednici.

    Marković je istaknula da je FIPA institucija kojoj se svi strani investitori mogu obratiti ukoliko se suočavaju s određenim poteškoćama u svom radu.

    Upoznala je goste o investicijskim projektima koje FIPA promoviše i bazi mogućih lokacija za ulaganje.

    Sagovornici su ocijenili da postoji značajan prostor za intenziviranje saradnje u ekonomskom smislu.

    Dogovorena je organizacija novih poslovnih događaja u BiH i Turskoj na kojima bi se predstavili ciljani investicijski projekti iz sektora interesantnih za privrednike iz Turske, saopćeno je iz FIPA-e.

    (FENA)

    Izvor

  • Redukcije gasa: Toplane u Sarajevu prinuđene na zagrijavanje putem alternativnog goriva

    Redukcije gasa: Toplane u Sarajevu prinuđene na zagrijavanje putem alternativnog goriva

    [ad_1]

    KJKP “Toplane – Sarajevo” obavještava korisnike centralnog grijanja da su u narednim danima prinuđeni da zagrijavanje djelimično vrše putem alternativnog goriva a zbog redukcije prirodnog gasa u Kantonu Sarajevo.

    Naime, od KJKP “Sarajevogas-a“ d.o.o. smo obaviješteni da je “Energoinvest” d.d. ograničio isporuku prirodnog gasa prema njima, te da KJKP “Toplane – Sarajevo” moraju reducirati potrošnju prirodnog gasa na 300.000 Sm3, saopćeno je iz KJKP “Toplane – Sarajevo”.

    Budući da KJKP “Toplane – Sarajevo” kao osnovno gorivo za proizvodnju toplotne energije koriste prirodni gas, a kako “Energoinvest” d.d. kao glavni dobavljač prirodnog gasa nije nabavio dovoljne količine gasa, te je reducirao njegovu isporuku, KJKP “Toplane – Sarajevo” danas, na dijelu svojih kotlovskih postrojenja vrše zagrijavanje putem alternativnog goriva, kako bi naši korisnici imali kontinuiranu isporuku toplotne energije, stoji u saopćenju.

    Imajući u vidu da zbog vremenske prognoze koja u narednim danima predviđa značajan pad temperature, te zbog ograničenog obima isporuke prirodnog gasa a usljed problema “Energoinvest-a” d.d. da obezbijedi dovoljne količine gasa, KJKP “Toplane – Sarajevo” obavještavaju svoje korisnike da su sva kotlovska postrojenja trenutno u pogonu sa ustaljenim režimom rada.

    S obzirom da su određene količine alternativnog goriva potrošene u protekloj sezoni, te shodno činjenici da pri niskim temperaturama zagrijavanje putem alternativnog goriva možemo vršiti od 1-2 dana, očekujemo da će “Energoinvest” d.d. u saradanji sa Vladom Kantona Sarajevo obezbijediti dovoljne količine gasa kako bi se trenuta situacija prevazišla – poručili su iz KJKP “Toplane – Sarajevo”. 

    [ad_2]

    Akta.ba

  • BIZNIS VIJESTI: BIH U 2021. GODINI POSJETILO 875.838 TURISTA

    BIZNIS VIJESTI: BIH U 2021. GODINI POSJETILO 875.838 TURISTA

    [ad_1]

    U periodu od januara do novembra 2021. godine Bosnu i Hercegovinu posjetilo je 875.838 turista, što je više za 89,9 posto u odnosu na isti period 2020. godine.

    Prema podacima, turisti su ostvarili i 2.061.353 noćenja, što je više za 77,5 posto u odnosu na isti period prethodne godine. U ukupnom ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista je 47 posto dok je 53 posto učešće stranih turista.

    U novoj godini će na stolovima bh. građana uskoro ponovno biti proizvodi iz Tvornice Lasta. Bit će ovo historijska godina za radnike. Nakon dugogodišnje borbe s lošom privatizacijom, vraćaju se u pogone.

    Dašak optimizma u ekonomsko sivilo donio je domaći privrednik Petar Ćorluka, koji je oživio Lastu, onda kada su svi digli ruke od nje. U Lasti se radi punom parom. Nova moderna oprema iz Italije, Njemačke i Švicarske je montirana i već je obavljena testna proizvodnja. Planirano je da Lasta proizvodnju počne u prvim mjesecima ove godine.

    Poslovni portal Akta.ba ove je godine obilježio svečano i jubilarno 5000. izdanje newsletter Vijesti. Iza 5000. izdanja stoji mnogo rada, truda i odricanja kako bi naša poslovna zajednica u pravo vrijeme dobila važne informacije putem elektronske pošte. Sredinom godine Eurokapija d. o. o. – Akta.ba dobila je međunarodni certifikat ISO 9001:2015 koji potvrđuje uspješno uspostavljen sistem upravljanja kvalitetom.

     Uvođenjem i primjenom ISO standarda Akta.ba portal još jednom je pokazao svoje opredjeljenje i posvećenost unapređenju poslovanja, stavljajući u fokus zadovoljstvo svojih saradnika, korisnika, proizvoda i usluga.

    Pogledajte video OVDJE.

    Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

    Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.



    Hayat.ba