Kategorija: Vijesti

  • FBiH se uključuje u privatizaciju hidroelektrana u RS

    FBiH se uključuje u privatizaciju hidroelektrana u RS

    U povodu informacija da “Elektroprivreda Srbije” kupuje akcije preduzeća „Hidroelektrane na Trebišnjici“ (HET), ispred Vlade Federacije BiH upućeno je pismo preporuke dvjema federalnim elektroprivredama da i one učestvuju u postupku dokapitalizacije HET-a.

    Premijer Federacije BiH Fadil Novalić, dopremijerka Jelka Milićević i ostali članovi Vlade FBiH stava su da JP “Elektroprivreda BiH” d.d. Sarajevo i “Elektroprivreda HZ HB” d.d. Mostar, mogu učestovati u ovoj dokapitalizaciji i zbog toga im je u tom smislu upućena pisana preporuka.

    “Prema Zakonu o privatizaciji, Vlada FBiH ne može kupovati dionice. Svakako da je ovo projekt od državnog značaja u kojem se Vlada FBiH uvijek zalagala za osiguravanje integralnog upravljanja sistemom u širem području slivova Trebišnjice i Neretve i nastavit ćemo insistirati na zaštiti interesa Federacije BiH i države Bosne i Hercegovine”, izjavio je federalni premijer Fadil Novalić, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

    (FENA)

  • Ovo su najveći bh. izvoznici i uvoznici u 2021.

    Ovo su najveći bh. izvoznici i uvoznici u 2021.

    Najveći izvoznik iz Bosne i Hercegovine u prošloj godini bila je kompanija ArcelorMittal Zenica, dok je najveći uvoznik bio Aluminij Industries iz Mostara, rečeno je za BiznisInfo iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

    Aluminij Industries je ujedno drugi najveći izvoznik iz naše zemlje u 2021. godini.

    Na trećem mjestu je Global ispat koksna industrija Lukavac a ne četvrtom je zvornička Alumina.

    Peti najveći izvoznik lani je bila firma TT Kabeli iz Širokog Brijega, šesti Sisecam soda Lukavac.

    Na sedmom mjestu je Natron-hayat za proizvodnju celuloze, papira i papirnih proizvoda i proizvoda od drveta iz Maglaja, a na osmom FEAL d.o.o. za preradu aluminija – Široki Brijeg.

    EFT – Rudnik i termoelektrana stanari Stanari su na devetom mjestu dok je deseti najveći izvoznik lani bilo Društvo za dizajn, razvoj, proizvodnju i promet u široj industrijskoj djelatnosti Prevent Central and Eastern Europe Visoko.

    Kada je riječ o uvoznicima, na drugom mjestu je Global ispat koksna industrija Lukavac, trećem Holdina Sarajevo, četvrtom G-Petrol Sarajevo, a petom ArcelorMittal Zenica.

    Šesti najveći uvoznik u 2021. bio je Hercegovinalijek Mostar,  sedmi TT Kabeli Široki Brijeg.

    Najveći bh. uvoznici u 2021.

    Na osmom mjestu je Petrol BH Oil Company Sarajevo, a na devetom Violeta iz Gruda.

    Listu top deset uvoznika zatvara Optima grupa Banja Luka.

    Veliki povratak Aluminija

    Inače, Mittal je i prethodnih godina bio najveći izvoznik, ali ovogodišnja lista pokazuje veliki povratak firme Aluminij Industries, koja je svojevrsni nasljednik nekadašnjeg mostarskog giganta Aluminija koji je svojevremeno bio jedan od vodećih bh. izvoznika i uvoznika. 

    Aluminij Industries se na velika vrata vratio na bh. poslovnu scenu postavši drugi najveći izvoznik i najveći uvoznik, iako lani nije bio ni na jednoj top 10 listi. Vlasnik Aluminij Industriesa M.T. Abraham Group.

    Podsjetimo da je lani najveći izvoznik bio Mittal a najveći uvoznik Holdina.

    D. Sinanović

  • PANTHEON Workflow: Poslovni proces za zaključak godine i efikasniju pripremu završnog računa

    PANTHEON Workflow: Poslovni proces za zaključak godine i efikasniju pripremu završnog računa

    [ad_1]

    Početak nove godine znači i početak priprema za završni račun. Kreiranju završnog računa prethodi niz radnji i provjera. Jedna od tih radnji je i zaključak godine. Slijedi traženje uputa, proučavanje svojih zabilješki, slijeđenje scenarija, a opet strah da ćemo nešto ispustiti ili zaboraviti.

    Svaka pomoć da ovaj posao obavite brže, lakše i pravilnije je sigurno dobrodošla. DataLab je pripremio webinar na kojem ćete korak po korak kreirati zaključak godine uz pomoć PANTHEON Workflow-a odnosno unaprijed definiranog poslovnog procesa za zaključak godine.

    DataLab će pokazati:

    • Pokretanje poslovnog procesa koji nas redom vodi kroz sve zadatke do zaključka godine
    • Vršenje kontrola bruto bilansa (neizravnatih temeljnica, automatskih knjiženja, nepotvrđenih temeljnica…)
    • Zatvaranje klasa 5 i 6
    • Provjera ispisa bruto bilansa i ispis
    • Pregled pozicija knjiženja
    • Zaključak i otvaranje nove godine: priprema scenarija, kontrole, greške, temeljnice
    • Bruto bilans nakon zaključka godine i pregled početnih stanja
    • Pregled konto kartice
    • Zaključak poslovnog procesa

    Preuzmite besplatno video snimak webinara na linku: https://www.datalab.ba/edukacije/pantheon-workflow-poslovni-proces-za-zakljucak-godine/

    Iskoristite posebnu ponudu implementacije PANTHEON digitalnih servisa. U sklopu kampanje “Digitalni start 2022” želimo svim preduzećima omogućiti uspješnu digitalizaciju poslovanja u 2022. godini uz poslovni program PANTHEON i digitalne alate. Na raspolaganju smo vam da razmotrimo sve opcije za digitalnu budućnost vaše kompanije i ponudimo rješenja.

    Detaljnije saznajte na linku: https://www.datalab.ba/go-digital/.

    [ad_2]

    Akta.ba

  • OVI PROIZVODI POVUČENI SA BH. TRŽIŠTA ZBOG OPASNOSTI ZA KORISNIKE

    OVI PROIZVODI POVUČENI SA BH. TRŽIŠTA ZBOG OPASNOSTI ZA KORISNIKE

    [ad_1]

    Iz Agencije za nadzor nad tržištem Bosne i Hercegovine saopšteno da se sa bh. tržišta povuku novogodišnje lampice kineskog proizvođača i dva modela bicikla za djecu.

    Svjetlosni lanac sa 100 lampica je bez oznake modela i tipa, kao i bar koda i proizvođača.

    Ove lampice predstavljaju opasnost, kako navode iz agnecije, od strujnog udara i požara, jer napojni kabl ne ispunjava zahtjeve električne izdržljivosti.

    • Svjetlosni lanac nije propisno označen, a ni usklađen sa Naredbom o električnoj opremi namijenjenoj za upotrebu unutar određenih naponskih granica i standardom BAS EN 60598-2-20:2016 – objavila je Agencija za nadzor nad tržištem BiH.

    Nadležna inspekcija je naložila je povlačenja proizvoda sa tržišta i njegovo uništavanje, navode iz Agencije.

    Također, naređeno je da se sa tržišta povuku i dva bicikla a to su: Bicikl za djecu “smart 12”, bar kod 8602090030121 i bicikl za djecu “John Speed 618-16”.

    Predstavljaju rizik od povrede, jer im sile kočenja na prednjem i zadnjem točku nisu dovoljne.
    Bicikl smart 12, takođe, ne ispunjava bezbjednosne zahtjeve propisane u standardu BAS EN ISO 8098:2015, a zaštita na lancu kod John Speed 618-16 nije u skladu sa propisanim zahtjevima, a zahtjevi vezani za označavanje i uputstva za upotrebu nisu u skladu sa propisanim.

    Potrošačima se preporučuje da vrate ove proizvode ukoliko su ih kupili, a uvoznici moraju povući proizvode sa tržišta.

    Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

    Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.



    Hayat.ba

  • Direktorica FIPA-e sastala se s ambasadorom Turske u BiH

    Direktorica FIPA-e sastala se s ambasadorom Turske u BiH

    Direktorica Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) Milica Marković sastala se s ambasadorom Turske u BiH Sadıkom Babür Girginom i predsjednikom Uprave Turkish Ziraat BH Bülentom Suerom kako bi razgovorali o daljnim planovima banke i novim promotivnim aktivnostima za tursku poslovnu zajednicu.

    Kao najveća državna banka Republike Turske, ZiraatBank BH d.d. je 1996. godine stekla pravo na rad i pružanju bankarskih usluga kao prva banka u Bosni i Hercegovini s inostranim kapitalom.

    Tokom sastanka je razgovarano o planovima banke za daljnje širenje, otvorenim pitanjima, zadovoljstvu radom u BiH i uslugama koje nude poslovnoj zajednici.

    Marković je istaknula da je FIPA institucija kojoj se svi strani investitori mogu obratiti ukoliko se suočavaju s određenim poteškoćama u svom radu.

    Upoznala je goste o investicijskim projektima koje FIPA promoviše i bazi mogućih lokacija za ulaganje.

    Sagovornici su ocijenili da postoji značajan prostor za intenziviranje saradnje u ekonomskom smislu.

    Dogovorena je organizacija novih poslovnih događaja u BiH i Turskoj na kojima bi se predstavili ciljani investicijski projekti iz sektora interesantnih za privrednike iz Turske, saopćeno je iz FIPA-e.

    (FENA)

  • Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 77.469 KM – Biznis.ba

    Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 77.469 KM – Biznis.ba

    Vrijednost BIRS indeksa se smanjila za -0,80 posto i iznosi 659,52 poena.

    Od akcija na standardnom berzanskom tržištu najveći promet je ostvaren sa akcijama Hidroelektrane na Trebišnjici a.d. Trebinje, trgovalo se u iznosu od 1.361,43 KM, po prosječnoj cijeni od 0,231 KM, čime je ostvaren pad u odnosu na prošlo trgovanje za -2,12 posto.

    Ukupan promet obveznicama na današnjem trgovanju iznosio je 75.900 KM.Od obveznica najviše se trgovalo sa obveznicama Republika Srpska – dev. štednja 9 u vrijednosti od 75.900 KM. Nije bilo promjene prosječne cijene.

    Od hartija od vrijednosti na slobodnom tržištu najveći promet je ostvaren sa Rafinerija nafte Brod a.d. Brod akcijama, trgovalo se u iznosu od 35,82 KM, po prosječnoj cijeni od 0,02 KM, čime je ostvaren rast u odnosu na prošlo trgovanje za 100 posto.

    Od akcija na slobodnom tržištu rast cijena akcija zabilježile su akcije jednog emitenta, a najveći rast imale su akcije preduzeća Rafinerija nafte Brod a.d. Brod (100%), i sa ovim akcijama danas se trgovalo po cijeni od 0,02 KM, u vrijednosti 35,82 KM.

  • Vlada KS će podržati kreiranje modela koji će djelimično riješiti finansiranje Zemaljskog muzeja

    Vlada KS će podržati kreiranje modela koji će djelimično riješiti finansiranje Zemaljskog muzeja

    [ad_1]

    Premijer Kantona Sarajevo Edin Forto, prof. dr. Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu i dr. Mirsad Sijarić, v.d. direktora Zemaljskog muzeja BiH održali su danas press konferenciju povodom inicijative premijera KS i predstavnika UNSA vezane za podršku Zemaljskom muzeju BiH.  

    Već duže od dvije decenije, Zemaljski muzej BiH ima neriješen status, te uvažavajući složenost ovog pitanja, zajedničkom inicijativom namjera je da se kreira model koji nudi barem djelimično sistemsko rješenje finansiranja nastavne i naučnoistraživačke djelatnosti ovog muzeja koja je u neposrednoj vezi sa nastavnom, naučnoistraživačkom i umjetničkoistraživačkom djelatnosti Univerziteta u Sarajevu. 

    Premijer Forto je kazao da se inicijativom, osim sistemskog rješavanja dobrog dijela finansiranja Zemaljskog muzeja BiH, spajaju dvije tako važne naučnoistraživačke ustanove.  

    “Njihova saradnja će se zasnivati na istraživanju i razvoju, što je jedna od nekoliko grana koje našu zemlju mogu izvući iz situacije u kojoj se danas nalazimo. Ovo će omogućiti ne samo svakodnevno finansiranje muzeja, nego i ulaganje u znanje mladih istraživača. Zemaljski muzej BiH će se u narednim godinama vratiti na mjesto koje mu pripada, a to je najvažnija naučnoistraživačka ustanova, ne samo u BiH, nego i u regiji”, naveo je premijer Forto.   

    Prema riječima rektora Škrijelja, u trenucima kada Zemaljski muzej BiH vodi borbu za goli opstanak i očuvanje neprocjenjivog blaga, pojavio se novi pozitivni moment zahvaljujući Vladi Kantona Sarajevo, koja, razumijući značaj ove institucije, zajedno s Univerzitetom daje poticaj institucionalnom rješavanju statusa ovog muzeja.  

    “Univerzitet u Sarajevu kao najstarija i najveća institucija iz oblasti obrazovanja u BiH ima čast i zadovoljstvo predložiti svojim organizacionim jedinicama da se proakativno uključimo u rješavanje statusa ove značajne naučne institucije, kroz davanje statusa nastavne i naučne baze UNSA našem Zemaljskom muzeju BiH. Bio bih sretan kada bi država BiH Zemaljski muzej tretirala ravnopravno sa drugim institucijama od interesa za državu. Kao rektor, učinit ću sve da ova institucija, kroz ovaj vid uvezivanja, zajedno s našim osnivačem – Kantonom Sarajevo, doživi bolje dane od onih u zadnje tri decenije”, rekao je rektor Škrijelj.  

    Dr. Sijarić kazao je da su u toj instituciji obradovani mogućnošću da se relevantne institucije uključe u rješavanje većeg dijela problema vezanih za finansiranje. 

    “Ono što je važnije jeste da se napokon pristupi sistematskom i ozbiljnom, kontrolisanom nadzoru rada ove institucije, učešća u naučnom životu BiH i da se doprinese tome da u narednom periodu, narednih pet do 10 godina, Zemaljski muzej BiH u naučnom smislu ponovo zauzme mjesto koje je imao prije”, kazao je Sijarić.  

    Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, osnovan 1888. godine, predstavlja najstariju muzejsku instituciju u BiH koja svojim zbirkama i arhivskom građom materijalno svjedoči o historiji ovih prostora. Uloga i naučnoistrazivački značaj Zemaljskog muzeja su nemjerijivi, a tokom decenija postojanja baštinio je najznačajniji dio kulturnog i nacionalnog naslijeđa Bosne i Hercegovine. 

    [ad_2]

    Akta.ba

  • NOVI EGZODUS S BALKANA: BOGATA ZEMLJA OTVARA SVOJA VRATA I BH. GRAĐANIMA, A NAJTRAŽENIJA SU OVA ZANIMANJA

    NOVI EGZODUS S BALKANA: BOGATA ZEMLJA OTVARA SVOJA VRATA I BH. GRAĐANIMA, A NAJTRAŽENIJA SU OVA ZANIMANJA

    [ad_1]

    Prema procjeni demografa Stjepana Šterca, u sljedeće dvije godine u Švicarsku bi se moglo iseliti između 40 i 60.000 hrvatskih državljana, piše Večernji list.

    Inače, u toj zemlji prema podacima švicarskog Saveznog ureda za statistiku iz novembra 2020. živi 28.966 hrvatskih državljana, no kako navodi i Državni ured za Hrvate izvan RH, prema procjeni hrvatskih katoličkih misija, ambasade Republike Hrvatske u Bernu i hrvatske iseljeničke zajednice, smatra se kako Hrvata u Švicarskoj ima oko 80.000.

    Veliki broj Hrvata, iseljenih krajem 70-ih, 80-ih i 90-ih prošlog stoljeća, u međuvremenu je dobio švicarsko državljanstvo i postali su Švicarci.

    • Švicarska postaje idealan prostor useljavanja jer je riječ o izrazito uređenom društvu i prostoru na kojem već živi dosta naših ljudi. Moje su procjene da će se zbog olakšanog useljavanja Hrvatima u tu zemlju u sljedeće dvije godine iseliti između 40 i 60.000 hrvatskih državljana.

    Dodaje se da je, s obzirom na uređenost društva i plaće koje se nude u Švicarskoj, to za Hrvate obećana zemlja.

    Kako je „Slobodna Bosna“ ranije izvijestila, švicarsko tržište rada u potrazi je za gotovo 92.000 djelatnika. Najveća potražnja je u građevinskom sektoru, a nedostaje i radnika u zdravstvenom.

    Prema podacima švicarskog zavoda za zapošljavanje, traži se i velik broj njegovatelja/ica, a znatna je i potražnja za električarima, software developerima, voditeljima projekata, savjetnicima u prodaji, stolarima, prodavačima, instalaterima sanitarija te referentima.

    Što se pak tiče plaće, prema portalu Lohnanalyse, prosječna bruto godišnja plaća njegovatelja iznosi oko 58.427,80 švicarskih franaka što je nešto više od 110.000 maraka godišnje. Mjesečno bi to bilo oko 9.000 maraka.

    Električari u prosjeku zarađuju gotovo 10.000 KM mjesečno dok software deweloperi za svoj rad u istom periodu dobiju oko 12.000 maraka.



    Hayat.ba

  • Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 77.469 KM

    Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 77.469 KM

    Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 77.469,95 KM, kroz 15 transakcija.

    Vrijednost BIRS indeksa se smanjila za -0,80 posto i iznosi 659,52 poena.

    Od akcija na standardnom berzanskom tržištu najveći promet je ostvaren sa akcijama Hidroelektrane na Trebišnjici a.d. Trebinje, trgovalo se u iznosu od 1.361,43 KM, po prosječnoj cijeni od 0,231 KM, čime je ostvaren pad u odnosu na prošlo trgovanje za -2,12 posto.

    Ukupan promet obveznicama na današnjem trgovanju iznosio je 75.900 KM.Od obveznica najviše se trgovalo sa obveznicama Republika Srpska – dev. štednja 9 u vrijednosti od 75.900 KM. Nije bilo promjene prosječne cijene.

    Od hartija od vrijednosti na slobodnom tržištu najveći promet je ostvaren sa Rafinerija nafte Brod a.d. Brod akcijama, trgovalo se u iznosu od 35,82 KM, po prosječnoj cijeni od 0,02 KM, čime je ostvaren rast u odnosu na prošlo trgovanje za 100 posto.

    Od akcija na slobodnom tržištu rast cijena akcija zabilježile su akcije jednog emitenta, a najveći rast imale su akcije preduzeća Rafinerija nafte Brod a.d. Brod (100%), i sa ovim akcijama danas se trgovalo po cijeni od 0,02 KM, u vrijednosti 35,82 KM.

  • FBiH se uključuje u privatizaciju hidroelektrana u RS – Biznis.ba

    FBiH se uključuje u privatizaciju hidroelektrana u RS – Biznis.ba

    U povodu informacija da “Elektroprivreda Srbije” kupuje akcije preduzeća „Hidroelektrane na Trebišnjici“ (HET), ispred Vlade Federacije BiH upućeno je pismo preporuke dvjema federalnim elektroprivredama da i one učestvuju u postupku dokapitalizacije HET-a.

    Premijer Federacije BiH Fadil Novalić, dopremijerka Jelka Milićević i ostali članovi Vlade FBiH stava su da JP “Elektroprivreda BiH” d.d. Sarajevo i “Elektroprivreda HZ HB” d.d. Mostar, mogu učestovati u ovoj dokapitalizaciji i zbog toga im je u tom smislu upućena pisana preporuka.

    “Prema Zakonu o privatizaciji, Vlada FBiH ne može kupovati dionice. Svakako da je ovo projekt od državnog značaja u kojem se Vlada FBiH uvijek zalagala za osiguravanje integralnog upravljanja sistemom u širem području slivova Trebišnjice i Neretve i nastavit ćemo insistirati na zaštiti interesa Federacije BiH i države Bosne i Hercegovine”, izjavio je federalni premijer Fadil Novalić, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

    (FENA)

    Izvor