Kategorija: Vijesti

  • Tivat bi mogao biti baza za testiranje taksi dronova

    Tivat bi mogao biti baza za testiranje taksi dronova

    Aerodrom Tivat mogao bi uskoro biti mjesto testiranja usluga takozvanog letećeg bespilotnog taksija – drona, odnosno koncepta “Urban Air Mobility”.

    Ova usluga je tek u početnim eksperimentalnim fazama na aerodromima u Parizu i Milanu, a uvođenje ovog koncepra u redovnu upotrebu očekuje se u najboljem slučaju 2025-26. godine.

    Predlagač i zagovornik uključenja u ovaj projekat izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Goran Jandreoski, kaže da je koncept “Urban Air Mobility” u poodmakloj fazi odobravanja kod Odjeljenje za plovidbenost vazduhoplova njemačke Agencije civilnog vazduhoplovstva.

    – U krajnjem stadijumu je odobravanja bespilotnih letjelica proizvođača ‘Volocopter’ i ‘Lilium’ za koncept bespilotnog vazdušnog taksija. Ja sam to kao korisnik probao na jednom aero-mitingu u Singapuru 2017. i bio sam impresioniran. Sa direktorom njemačke Agencije civilnog vazduhoplovstva, koji mi je prijatelj, sam u redovnom kontaktu oko toga. Meni je bitno da u svemu ovome, Aerodromi Crne Gore praktično na vrijeme zauzmu svoje mjesto u redu za čekanje na uvođenje ove, izvjesno je, vrlo važne i perspektivne buduće usluge u vazdušnom transport – kazao je Jandreoski “Vijestima”.

    On navodi da je veoma bitno i da inspektori crnogorske Agencije za civilno vazduhoplovstvo sjutra znaju kako da taj bespilotni dron taksi sertifikuju kao letjelicu u Crnoj Gori.

    – Urban Air Mobility jeste održivo rješenje, a naša ideja je da Ministarstvo kapitalnih investicija, a ne Agencija za civilno vazduhoplovstvo bude ‘kolovođa’ kada je postepeno uvođenje tog koncepta u Crnoj Gori u pitanju. Sjutra sa bespilotnim dron taksijima neće se prevoziti samo ljudi, već se može prevoziti i teret do na primjer nekog zimi zavijanog sela u crnogorskim planinama, tako da nam je neophodna šira podrška Ministarstva, potrebno je da naša i njemačka agencija za civilno vazduhoplovstvo budu u kontaktu i razmjenjuju najsvježije informacije o regulaciji i kontroli ovog vida budućeg vazdušnog saobraćaja. Veoma bi nam bilo važno da uspijemo dovesti proizvođače ovih letjelica da ih testiraju ovdje kod nas u Crnoj Gori i da mi budemo dio tog sistema koji donosi višestruke benefite – kazao je Jandreoski.

    Crnogorska delegacija je krajem novembra prošle godine prilikom posjete sjedištu Međunarodnog savjeta aerodroma (ACI) u Briselu, najavila da su Aerodromi Crne Gore, uz podršku resornog ministarstva, spremni da budu dio najnovijeg projekta koji vode ACI, Eurocontrol i ICAO – Urban mobility, a iz ACI je obećano da će u ime Aerodroma Crne Gore pregovarati sa kompanijama koje bi na ovdašnje aerodrome mogli da dovedu taksi dronove.

    – Našim domaćinima u ACI smo ponudili da razmotre opciju da Aerodrom Tivat, van sezone, bude testna ustanova za takve kompanije i predstavili da bi mogli da testiraju tu vrstu prevoza putnika, recimo od piste do Luštice, Porto Montenegra, Portonovog, jer na tim lokacijama postoje helidromi registrovani u Agenciji za civilno vazduhoplovstvo. Veoma je značajno što su vidjeli da u svemu tome imamo podršku Ministarstva kapitalnih investicija – rekao je tada Jandreoski.

    Solarna elektrana na krovu parkinga aerodroma u Podgorici

    Jandreoski je kazao da kao član Borda direktora ACI (Međunarodni Savjet aerodroma Evrope) u ime ACG, ima pristup nekim razvojnim i ekološkim projektima koji drugi aerodromi nemaju i da to treba iskoristiti.

    – Drago mi je da na teme koje su sada aktuelne u svjetskom vazduhoplovstu poput smanjenja karbonskog otiska aerodroma, upotrebe održive energije i sličnog, dobre saradnike imam u članovima Odbora direktora. Upravo je jedan od njih inicijator projekta za ovu godinu – proširenja parking na arodromu Podgorica i njegovog pokrivanja solarnim panelima radi pravjenja mini solarne elektrane – naveo je Jandreoski.

    Izvor: Vijesti.me

  • Imovina „Pingvina“ ide u bescijenje

    Imovina „Pingvina“ ide u bescijenje

    LAKTAŠI – Zgrada i prateći objekti preduzeća „Pingvin“ iz Laktaša u stečaju sad se prodaju po minimalnoj cijeni od 773.391 KM, što je oko 200.000 KM manje u odnosu na prethodnu licitaciju kada je imovina tog preduzeća nuđena za gotovo milion maraka, odnosno više miliona maraka u odnosu na procijenjenu vrijednost.

    FOTO: Agencije

    Koliko je oborena vrijednost nepokretne imovine ove firme govori i podatak da je zgrada na prvoj licitaciji u decembru 2020. godine ponuđena po cijeni od 2,8 miliona maraka, a da je sada umanjena za više od dva miliona KM. 

    Obaranje cijene posljedica je nezainteresovanosti kupaca jer zgradu i prateće objekte „Pingvina“ stečajni upravnik ne uspijeva prodati već više od godinu dana. 

    Još veće je spuštanje cijene u odnosu na prvobitno procijenjenu vrijednosti nepokretne imovine „Pingvina“ koja je bila procijenjena na čak 4,2 miliona maraka. 

    „Preduslovi za učešće i dostavljanje ponuda su uplata depozita u iznosu od 50.000 KM, kao i preuzimanje dokumentacije koja sadrži izjavu o gubitku depozita“, navedeno je u Oglasu. 

    Kako je istaknuto, krajnji rok za dostavu ponuda je 8. februar ove godine, a njihovo otvaranje će biti organizovano dva dana kasnije odnosno 10. februara.

    Prodaju i vozila

    Nedavno je ovo preduzeće oglasilo i prodaju četiri motorna vozila od kojih su tri neispravna. Sva četiri vozila se prodaju po cijeni od 17.350 KM. 

    Ispravan je samo Mercedes benc vito koji je ponuđen za 9.850 KM.

    Kako je CAPITAL ranije pisao Slavica Grebenar i njeno slastičarsko preduzeće „Pingvin“ iz Laktaša u kojem je početkom juna pretprošle godine otvoren stečaj, ostali su dužni bankama i poslovnim partnerima sedam miliona maraka.

    Podsjećamo, zbog kredita bez posrednika koji su dobili “Pingvin” i njegova vlasnica Slavica Grebenar, ali i brojne druge kompanije bliske vlasti, MUP Srpske je 2016. godine istraživao IRB RS.

    “Pingvin” je imao više slastičarni i kafe lokala, među kojima i onaj u robnoj kući “Boska”, na mjestu gdje danas uspješno posluje i radi Gorica Dodik, kćerka Milorada Dodika sa svojim restoranom “Agape”.

    Interesantno, Slavica Grebenar je u planu imala i izgradnju panoramskog lifta koji bi vodio do lokala koji se nalazio u potkrovlju “Boske”, ali nikada nije uspjela dobiti dozvolu za izgradnju. Više „sreće“ je imala Gorica Dodik, koja ga je bez problema izgradila.

    CAPITAL: Bojana Ninković

    Objava Imovina „Pingvina“ ide u bescijenje prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Promet na Banjalučkoj berzi 77.469 KM

    Promet na Banjalučkoj berzi 77.469 KM

    BANJALUKA – Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 77.469 KM, kroz 15 transakcija. Vrijednost BIRS indeksa se smanjila za -0,80% i iznosi 659,52 poena, saopšteno je iz berze.

    Foto: Capital

    Od akcija na standardnom berzanskom tržištu najveći promet je ostvaren sa akcijama Hidroelektrane na Trebišnjici Trebinje, trgovalo se u iznosu od 1.361 KM, po prosječnoj cijeni od 0,231 KM, čime je ostvaren pad u odnosu na prošlo trgovanje za -2,12%.

    Ukupan promet obveznicama na današnjem trgovanju iznosio je 75.900 KM.Od obveznica najviše se trgovalo sa obveznicama Republika Srpska – dev. štednja 9 u vrijednosti od 75.900 KM. Nije bilo promjene prosječne cijene.

    Od hartija od vrijednosti na slobodnom tržištu najveći promet je ostvaren sa Rafinerija nafte Brod akcijama, trgovalo se u iznosu od 35 KM, po prosječnoj cijeni od 0,02 KM, čime je ostvaren rast u odnosu na prošlo trgovanje za 100%.

    “Od akcija na slobodnom tržištu rast cijena akcija zabilježile su akcije jednog emitenta, a najveći rast imale su akcije preduzeća Rafinerija nafte Brod (100%), i sa ovim akcijama danas se trgovalo po cijeni od 0,02 KM, u vrijednosti 35,82 KM”, saopšteno je.

    Više podataka o performansama hartija od vrijednosti možete naći na sljedećem linku.

    Objava Promet na Banjalučkoj berzi 77.469 KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Sve zdravstvene ustanove vršit će antigen testiranje, PCR samo u određenim uslovima

    Sve zdravstvene ustanove vršit će antigen testiranje, PCR samo u određenim uslovima

    [ad_1]

    Krizni štab Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo na svojoj posljednjoj sjednici donio je odluku da se nabavi dovoljan broj antigenskih testova, koji će se u narednom periodu koristiti kao dijagnostički dokaz o pozitivnosti ili negativnosti na SARS-CoV-2.

    Radi se o testovima Ag-RDT sa 80% senzitivnosti i 97% specifičnosti u usporedbi sa referentnim PCR testom.

    Ovi testovi će biti dostavljeni Zavodu za javno zdravstvo KS koji je dužan da izvrši distribuciju prema svim javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama, koje imaju ugovor sa ZZO KS, i to primarnog, sekundarnog i tercijarnog nivoa, a koji dolaze u kontakt sa pacijentima.

    Sve ove ustanove dužne su da vrše antigen testiranje.

    Upute za testiranje su sljedeće:

    • OSTATI KOD KUĆE U SLUČAJU POJAVE BILO KOJEG SIMPTOMA KOJI UPUĆUJE NA SUMNJU NA COVID-19 I ODMAH SE TELEFONSKI JAVITI NADLEŽNOM LJEKARU PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE, RADI OTVARANJA BOLOVANJA ILI IZOLACIJE U SKLADU SA PREPORUKAMA FEDERALNOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO (simptomi i dio oko izolacije niže u tekstu).

    Ne žuriti u prva četiri dana OD POJAVE SIMPTOMA na testiranje, jer zbog negativnog testa i lakših simptoma, može se desiti da pacijent nastavi da se kreće u društvu, te na taj način nastavi širiti zarazu. Preporuka je i da pacijenti koji budu negativni, te nakon testiranja i dalje imaju respiratorne simptome, trebaju ostati kod kuće u nekoj vrsti “moralne izolacije” do potpunog prestanka simptoma. Ljekaru se javljaju redovno, telefonski, radi praćenja simptomatologije na dnevnoj bazi. COVID-19 oboljeli sa lakšim simptomima se liječe u kućnim uslovima. O tome odlučuje ordinirajući ljekar koji ga prati u danima oboljenja.

    COVID-19 oboljenje lakšeg toka (bitno zbog perioda zaraznosti) traje obično 7 dana sa simptomima i 3 dana bez simptoma (pacijent ima obavezu izolacije koja podrazumijeva da će obavezno dobiti Rješenje o samoizolaciji koje izdaje Ministarstvo zdravstva KS). U slučaju da kašalj i temperatura traju duže od 7 odnosno 10 dana, pacijent se smatra i dalje zaraznim i produžava se izolacija do prestanka ova dva simptoma i najmanje 3 dana bez simptoma (bez lijekova koji snižavaju temperaturu). O tome također odlučuje ljekar koji liječi i prati pacijenta na primarnom nivou zdravstvene zaštite.

    Pacijenti kojima samo curi nos ili ih boli grlo ne zahtjevaju da im se odmah rade laboratorijski nalazi niti RTG pluća. O tome odlučuje ljekar koji ih prati.

    Ukoliko se simptomi pogoršaju, u smislu otežanog disanja ili subjektivnog osjećaja pacijenta da mu se zdravstveno stanje pogoršava, i prije rezultata testa može da se javi svom ljekaru koji će ga dalje uputiti. U slučaju da nije uspio kontaktirati svog ljekara može direktno otići u COVID centre JU Dom zdravlja KS (obavezno sa maskom).

    Sumnjive i vjerovatne slučajeve COVID-19 oboljenja treba ispitati na prisustvo virusa SARS-CoV-2 laboratorijskim testiranjem.

    Pacijentu koji je testiran, na već postojećim, ali i novim punktovima za testiranje, izdavat će se printani nalaz. 

    Moći će se testirati i oni koji nisu osiguranici Zavoda zdravstvenog osiguranja KS, a borave na području ovog kantona.

    Klinički kriteriji za testiranje su:

    1. Akutna pojava groznice i kašlja, kao i

    2. Akutna pojava bilo koja tri ili više sljedećih znakova ili simptoma: groznica, kašalj, opća slabost/zamor, glavobolja, mijalgija, bol u grlu, koriza (hunjavica/curenje nosa/zapušenost nosa), dispneja, anoreksija/mučnina/povraćanje, dijareja, izmjenjeno psihičko stanje.

    Testiranje antigen testovima se treba provoditi prema uputama proizvođača i unutar 5-7 dana nakon pojave simptoma. Simptomi u skladu sa kliničkim kriterijima za testiranje unosit će se u sistem.

    – U slučaju da je antigen test pozitivan, njegov rezultat se ne potvrđuje PCR testom!

    – Ako je antigen test negativan – pacijentu sa lakšom kliničkom slikom (curenje nosa, bolno grlo), ne radi dodatno PCR testiranje.

    Preporuka je da ukoliko imaju respiratorne simptome ostanu kod kuće u nekoj vrsti “moralne izolacije” do potpunog prestanka simptoma.

    – Ako je antigen test negativan – pacijentima koji imaju kliničku sliku koja napreduje ili su simptomi, u skladu sa kliničkim kriterijima teži, dodatno se radi PCR.

    Ne testiraju se kontakti oboljelih bez simptoma, niti u domaćinstvu, niti u radom okruženju (iz razloga – strah).

    Svi pozitivni rezultati testa iz verificiranih privatnih ustanova se priznaju i obaveza je ljekara porodične medicine da ih unese u sistem.

    Pacijenti za ambulantne preglede na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite, nisu u obavezi predočiti rezultat testiranja na Covid-19. Neophodno je izvršiti dobru trijažu prilikom ulaska u zdravstvene ustanove.

    Za hitne hospitalizacije – ustanova je dužna obaviti testiranje na Covid-19 i verificiranje nalaza u sistem.

    Za planirane i dnevne hospitalizacije – pacijent je obavezan da na nivou primarne zdravstvene zaštite obavi testiranje na Covid-19.

    Trenutne važeće/posljednje preporuke za izolaciju oboljelih od COVID-19, koje su objavljene na web stranici FZZJZ glase:

    Razdoblje inkubacije i samoizolacije za bliske kontakte slučajeva COVID-19

    Vrijeme inkubacije iznosi 1-14 dana, što je i preporučeno vrijeme samoizolacije za bliske kontakte potvrđenih slučajeva COVID-19.

    Ako je osoba u posljednjih 6 mjeseci imala laboratorijski dokazan COVID-19, te ima medicinsku dokumentaciju kojom može potvrditi da je preboljela COVID-19, ne treba ići u samoizolaciju.

    Također, ako je osoba u posljednjih 6 mjeseca na temelju jasne epidemiološke anamneze i kliničke slike klasificirana kao vjerovatan slučaj COVID-19 (npr. član porodičnog domaćinstva koji živi s laboratorijski potvrđenim bolesnikom koji je tokom izolacije razvio karakteristične simptome bolesti), ne treba biti u samoizolaciji, što može odrediti doktor koji provodi zdravstveni nadzor u skladu sa podacima u medicinskoj dokumentaciji.

    Većina potpuno vakcinisanih osoba ili osoba koje su preboljele COVID-19 i primile dvije doze vakcine, bez simptoma sličnih COVID-u, ne trebaju ići u izolaciju ili se testirati nakon izlaganja osobi sa sumnjom ili potvrđenim COVID-19. Međutim, trebaju pratiti simptome COVID-19 i obratiti pažnju na preventivne mjere tokom 14 dana nakon izlaganja. Ako se pojave simptomi, trebali bi se izolirati od drugih, biti klinički procijenjeni na COVID-19, uključujući testiranje na SARS-CoV-2, ako je potrebno.

    Ažurirane preporuke za izlazak iz izolacije (Novembar 2020) – trenutno su i dalje objavljene na web stranici FZZJZ

    • Ako je osoba koja se nalazi u izolaciji laboratorijski pozitivna na SARS-CoV-2 i asimptomatska*, nakon 10 dana od uzimanja uzorka smatra se zdravom i otpušta iz izolacije;

    • Ako osoba koja se nalazi u izolaciji razvije blagu/umjerenu kliničku sliku COVID-19 smatra se zdravom najmanje 10 dana nakon pojave simptoma i najmanje 3 dana bez simptoma* (npr. osoba koja je imala simptome 2 dana, smatra se zdravom nakon 10 dana od pojave simptoma – 7+3).

    Na kraju izolacije, kao kriterij za otpuštanje ne koristi se retestiranje na SARS-CoV-2.

    [ad_2]

    Akta.ba

  • Transakcije povezane s kriptovalutama u Bosni i Hercegovini još uvijek nisu dozvoljene

    Transakcije povezane s kriptovalutama u Bosni i Hercegovini još uvijek nisu dozvoljene

    [ad_1]

    Tržište kriptovaluta i poslovanje njima u Bosni i Hercegovini ne samo da još uvijek nije baš najjasnije, nego banke u našoj zemlji na žele da prime novac koji korisnici kripto mjenjačnica žele da povuku na svoj račun.

    Kazali su nam ovo pojedini građani koji su pokušali to da urade, a mi smo pitali banke da li je to istina i zbog čega je takva situacija.

    Iz UniCredit Banke kazali su nam kako su dužni da svoje aktivnosti obavljaju u skladu sa zakonskom regulativom pa se tako i nalozi inozemnog platnog prometa procesiraju u skladu sa Zakonom o deviznom poslovanju u kojem jedan od članova Zakona definiše izvozno tržište.

    “Prema tom članu zakona, Devizno tržište čine svi poslovi kupovine i prodaje deviza i strane gotovine u Bosni i Hercegovini koji se vrše unutar bankarskog sistema BiH i koji se vrše neposredno između banaka i rezidenata, odnosno banaka i nerezidenata, zatim između banaka te između banaka i rezidenata koji obavljaju mjenjačke poslove”, kazali su nam iz UniCredit Banke.

    Pojasnili su i kako je ovim zakonom propisana zabrana kupovine i prodaje deviza i strane gotovine izvan deviznog tržišta.

    “U našem deviznom sistemu, u smislu Zakona o deviznom poslovanju, za plaćanja se mogu koristiti samo devize i strana gotovina, u okviru bankarskog sektora. Također, s aspekta Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, Banka je dužna izvršiti identifikaciju transakcija i odbiti transakciju koju ne može identifikovati u skladu s pozitivnim zakonskim propisima”, pojasnili su iz UniCredit Banke.

    Da se trgovanje kriptovalutama smatra neregulisanom materijom u našoj zemlji, s obzirom na to da nije zakonski definisano, kazali su nam i iz Raiffeisen Banke.

    “Banka zbog mjera predostrožnosti ne odobrava transakcije povezane s kriptovalutama dok zakoni u BiH ne regulišu ovo pitanje”, kazali su iz Raiffeisen Banke.

    [ad_2]

  • OVO NIKO NIJE OČEKIVAO: STRANE INVESTICIJE U BIH PREMAŠILE MILIJARDU KM

    OVO NIKO NIJE OČEKIVAO: STRANE INVESTICIJE U BIH PREMAŠILE MILIJARDU KM

    [ad_1]

    Uz pozitivnu vijest o značajnom povećanju DSI (i iznosu preko jedne milijarde), svakako napominjemo i da su preliminarni podaci podložni naknadnim revizijama, te se nadamo da će značajno povećanje biti registrovano i na godišnjem nivou za 2021., naveli su iz Agencije za promociju stranih investicija u BiH.

    Ovo je značajan porast, s obzirom na otežane uslove poslovanja usljed pandemije korona virusa.

    • Rast ekonomskih indikatora u zemlji, što podrazumijeva otvaranje novih radnih mjesta za bh. građane, dodatno ohrabruje i motivira da se nastavi raditi na sprovođenju ekonomskih reformi u zemlji, koje su neophodne ukoliko se želi nastaviti s rastom stranih ulaganja – navodi se u saopćenju FIPA-e.

    Ovome je potrebno dodati da je za nastavak poboljšanja ekonomskih prilika u zemlji, potreban još snažniji rad na promociji zemlje u inostranstvu s ciljem privlačenja novih stranih investicija.

    Hayat.ba

  • Šarović: Privatizacija HET-a je potpuno neprihvatljiva

    Šarović: Privatizacija HET-a je potpuno neprihvatljiva

    Privatizacija Elektroprivrede RS ili nekog njenog dijela kao i dokapitalizacija je potpuno neprihvatljiva. To su strateška pitanja za Republiku Srpsku i nikakva promjena vlasničkog udjela ne smije da se desi „na mala vrata“, izjavio je predsjednik SDS-a Mirko Šarović povodom najave moguće dokapitalizacije dijela Elektroprivrede RS odnosno Hidroelektrane na Trebišnjici.

    „Ovo je za Srpsku demokratsku stranku jedno od najvažnijih pitanja i zato ćemo narednih dana pomno pratiti šta će se desiti i da li će se ove najave obistiniti te preduzeti odgovarajuće aktivnosti“ – poručio je Šarović.

    On ističe da dokapitalizacija na način kako se najavljuje, prodajom akcija na banjalučkoj berzi, je u suštini privatizacija energetskog sektora Republike Srpske.

    „Privatizacija znači preuzimanje kontrole nad ključnim resursom Republike Srpske, što bi ukoliko se ova predviđanja obistine, značilo direktno odustajanje od ranije politike Republike Srpske, da se ovaj najvažniji resurs ne prodaje odnosno da mora ostati u vlasništvu Republike Srpske. Bilo koji potez ukoliko se bude povlačio od vlade ili neke druge institucije po pitanju dokapitalizacije i promjene vlasničke strukture mora biti predmet rasprave u Narodnoj skupštini RS“ – zaključio je Šarović, prenosi Sektor za politiku i medije SDS-a.

    Biznis.ba

  • Banjalučka berza: Promet od 77.469 KM

    Banjalučka berza: Promet od 77.469 KM

    Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 77.469 KM, kroz 15 transakcija.

    Vrijednost BIRS indeksa se smanjila za -0,80% i iznosi 659,52 poena.

    Od akcija na standardnom berzanskom tržištu najveći promet je ostvaren sa akcijama Hidroelektrane na Trebišnjici a.d. Trebinje, trgovalo se u iznosu od 1.361,43 KM, po prosječnoj cijeni od 0,231 KM, čime je ostvaren pad u odnosu na prošlo trgovanje za -2,12%.

    Ukupan promet obveznicama na današnjem trgovanju iznosio je 75.900,00 KM.Od obveznica najviše se trgovalo sa obveznicama Republika Srpska – dev. štednja 9 u vrijednosti od 75.900,00 KM. Nije bilo promjene prosječne cijene.

    Od hartija od vrijednosti na slobodnom tržištu najveći promet je ostvaren sa Rafinerija nafte Brod a.d. Brod akcijama, trgovalo se u iznosu od 35,82 KM, po prosječnoj cijeni od 0,02 KM, čime je ostvaren rast u odnosu na prošlo trgovanje za 100,00%.

    Od akcija na slobodnom tržištu rast cijena akcija zabilježile su akcije jednog emitenta, a najveći rast imale su akcije preduzeća Rafinerija nafte Brod a.d. Brod (100,00%), i sa ovim akcijama danas se trgovalo po cijeni od 0,02 KM, u vrijednosti 35,82 KM.

    Izvor

  • Na Sarajevskoj berzi ostvaren promet od 34.328 KM

    Na Sarajevskoj berzi ostvaren promet od 34.328 KM

    SARAJEVO – Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi (SASE) ostvaren je ukupan promet od 34.328 KM. U sklopu 12 transakcija ukupno je prometovano 1.697 vrijednosnih papira. Vrijednost BIFX-a nije se mijenjala i iznosi 910,48 poena.

    Foto: Pixabay

    Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 0,62 indeksnih poena na 990,80 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,06 odsto.

    Vrijednost indeksa SASX-30 je porasla za 0,67 indeksnih poena na 1.789,47 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,04 odsto.

    Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 18,09 indeksnih poena na 11.076,27 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,16 odsto.

    Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je pala za 3,25 indeksnih poena na 15.078,82 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,02 odsto.

    Na Kotaciji privrednih društava trgovalo se dionicama Bosnalijek Sarajevo u iznosu od 15.794 KM, u sklopu četiri transakcije prometovano je 530 dionica. Kurs ovog emitenta je iznosio 29,80 KM.

    Na Kotaciji fondova i Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.

    Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je ukupan promet od 14.634,09 KM, u sklopu sedam transakcija prometovano je 1.157 dionica. Najveći promet ostvaren je dionicama emitenta JP Elektroprivreda BiH Sarajevo u iznosu od 10.500,54 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 11,59 KM.

    Na Slobodnom tržištu – ST2, ostvaren je ukupan promet od 3.900 KM, u sklopu jedne transakcije prometovano je 10 dionica emitenta NLB Banka Sarajevo. Kurs ovog emitenta iznosio je 390 KM.

    Na Slobodnom tržištu – ST-3 i Tržištu za emitente u stečaju nije bilo zaključenih transakcija.

    Dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta NLB Banka Sarajevo od 50,00 odsto i dostigle cijenu od 390 KM, dok su najveći dnevni pad vrijednosti registrovale dionice emitenta BH Telecom Sarajevo od 0,37 odsto i dostigle su cijenu od 11,96 KM, saopšteno je iz Sarajevske berze. Fena

    Objava Na Sarajevskoj berzi ostvaren promet od 34.328 KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Vlada FBiH usvojila predložene naredbe i preporuke kriznog štaba

    Vlada FBiH usvojila predložene naredbe i preporuke kriznog štaba

    [ad_1]

    Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici u Sarajevu, usvojila informaciju o epidemiološkoj situaciji COVID-19 u Federaciji Bosne i Hercegovine na dan 10.1.2022. godine, te naredbe i preporuke Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva, koje su donesene s rokom važenja od 14 dana računajući od 13.1.2022. godine, kao dana početka njihove primjene.

    Među naredbama je i da je dopušteno okupljanje ne više od 30 ljudi u zatvorenom i ne više od 100 ljudi na otvorenom prostoru, a sva ova okupljanja moraju se odvijati u prostoru koji omogućuje obavezni fizički razmak od najmanje dva metra između osoba (osim članova istog domaćinstva).

    Iznimno je dopušteno organiziranje i većih okupljanja u zatvorenom i na otvorenom, pod uslovom da veličina prostora omogućava provođenje higijensko-epidemioloških mjera, ali ne više od 60 osoba u zatvorenom, odnosno  200 osoba na otvorenom prostoru. Uslov je i da svi učesnici skupa imaju negativan antigenski test (ne stariji od 24 sata) ili PCR test (ne stariji od 48 sati), potvrdu o prebolovanom COVID-19 (ne stariju od četiri mjeseca), ili potvrdu o završenom vaksinisanju (ne stariju od šest mjeseci nakon dobijanja druge doze, odnosno devet mjeseci nakon dobijanja treće doze vakcine).

    Vladama kantona, odnosno kriznim štabovima kantonalnih ministarstava zdravstva, naređeno je uvođenje restriktivnijih mjera na osnovu procjene epidemiološke situacije u kantonu, odnosno općini, uz redovno obavještavanje Kriznog štaba FMZ-a. 

    Vladama kantona preporučeno je da, u skladu sa epidemiološkom situacijom na području kantona, procjeni rizika, kao i dokumenta „Javnozdravstveni kriteriji za prilagodbu javnozdravstvenih i društvenih mjera u kontekstu COVID-19“ uvedu Pravilo vakcinisan/a, prebolio/ljela, testiran/a (VPT) za područje kantona i o istom izvijeste Krizni štab FMZ-a.

    Krizni štab FMZ-a zadužen je da prati epidemiološku situaciju na području Federacije BiH, kao i uvođenje i provođenje Pravila vakcinisan/a, prebolio/ljela, testiran/a (VPT) za područje kantona, te ukoliko ocijeni potrebu predlaganja jedinstvenih mjera na području Federacije BiH u vezi Pravila VPT o tome izvijesti Vladu FBiH radi donošenja mjere.

    Ovaj štab zadužen je da, prije isteka roka, sagleda kompletnu epidemiološku situaciju i sačini procjenu rizika, a radi razmatranja mogućnosti i potrebe izmjene naredbi i preporuka, te Vladi dostavi prijedlog novih.

    Krizni štab će današnje zaključke, s prilozima, dostaviti kantonalnim ministarstvima zdravstva i njihovim kriznim štabovima, kantonalnim zdravstvenim ustanovama, kliničkim centrima u FBiH, općim, kantonalnim i specijalnim bolnicama, te Federalnoj i kantonalnim upravama za inspekcijske poslove i kantonalnim upravama policije. 

    U skladu sa zaključkom od 8.1.2021. godine, Vlada će obavijestiti Parlament FBiH o epidemiološkoj situaciji i mjerama koje je danas donijela s ciljem zaštite zdravlja građana i smanjenja rizika za širenje virusa. 

    U danas prezentiranoj informaciji Kriznog štaba FMZ-a je, uz ostalo, navedeno da je u prvoj ovogodišnjoj sedmici zabilježen porast svih indikatora, najviše sedmodnevne incidence i broja novih potvrđenih slučajeva COVID-19. Na nivou Federacije BiH sedmodnevna incidenca iznosi 328,8 slučajeva na 100.000 stanovnika, a u posljednjih sedam dana viša od prosječne zabilježena je u Zapadnohercegovačkom, Hercegovačko-neretvanskom, Sarajevskom i Posavskom kantonu.

    Prema najnovijim podacima, dosad je u FBiH dato 1.089.145 vakcina protiv COVID-19, od čega se na prvu dozu odnosi 539.670 (29,97 posto), na drugu 503.452 (27,96 posto), te na treću 46.022 (2,56 posto).

    [ad_2]

    Akta.ba