Biznis info portal – Bilans.ba

Kategorija: Vijesti

  • MOL Grupa kupuje više od 400 maloprodajnih mjesta u Poljskoj 

    MOL Grupa kupuje više od 400 maloprodajnih mjesta u Poljskoj 

    [ad_1]

    MOL je danas potpisao niz ugovora s Grupom Lotos SA i PKN Orlenom koji pokrivaju prodaju i kupnju nekoliko elemenata portfelja. MOL preuzima 417 maloprodajnih mjesta u Poljskoj što kompaniji omogućuje dosezanje trećeg mjesta na lokalnom tržištu maloprodaje goriva. Dodatni dugoročni ugovor osigurava opskrbu motornim gorivom za kupljenu mrežu u Poljskoj. Ugovori su u skladu s ažuriranom dugoročnom strategijom MOL Grupe “SHAPE TOMORROW” 2030+.

    Ovom akvizicijom MOL Grupa sa svojom djelatnošću Usluga kupcima i maloprodaja ulazi u 10. zemlju. Broj maloprodajnih mjesta u portfelju doseći će 2.390 od nedavnih 1.943 lokacija, koje posluju pod pet različitih brendova. To uključuje nedavno kupljenih 120 maloprodajnih mjesta kompanije OMV Slovenija i 95 novih maloprodajnih mjesta u Slovačkoj i Mađarskoj. Potpisani ugovori podliježu odobrenju tržišne koncentracije.

    Nakon dovršetka transakcije, MOL bi postao glavni igrač na poljskom tržištu maloprodaje goriva, dok današnji ugovor pruža izvanrednu priliku za anorgansko širenje i izvrsno se uklapa u ambicioznu strategiju rasta djelatnosti Usluga kupcima i maloprodaje.

    “Za MOL ovaj posao predstavlja veliki korak na strateškom transformacijskom putu koji smo započeli 2016. i ubrzali prošle godine našom ažuriranom strategijom. Stjecanje imovine ACG-a u Azerbajdžanu, izgradnja nove tvornice poliola u Mađarskoj i naš ulazak u Poljsku važne su prekretnice na putu ostvarenja naših ciljeva. Ovom akvizicijom dobit ćemo pristup najvećem gospodarstvu u srednjoj i istočnoj Europi, kao i doprijeti do gotovo 40 milijuna potencijalnih kupaca naših proizvoda i usluga. Mađari i Poljaci dijele ista povijesna iskustva. Naš zajednički cilj je osigurati sigurnu opskrbu energijom srednjoj i istočnoj Europi, a vjerujem da će energetski koridor Sjever-Jug ovim sporazumom dodatno ojačati”, rekao je Zsolt Hernádi, predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor MOL Grupe.

    Daniel Obajtek, predsjednik Uprave PKN ORLEN-a je kazao da je ovo prijelomni trenutak za poljsku industriju goriva. 

    “Dovršavamo akviziciju LOTOS Grupe, posao čija je namjera dobrobit za cijelo poljsko gospodarstvo, obje uključene kompanije, njihove kupce, zaposlenike i dioničare. Otkad je proces pokrenut, naglašavali smo da je prioritet ostvariti dodatne koristi od spajanja, a upravo smo to i postigli. U maloprodaji smo s našim mađarskim partnerom dogovorili ugovor o zamjeni imovine, koji će izravno unaprijediti naše planove geografskog širenja jačanjem maloprodajnog lanca u Slovačkoj, ali i kroz ulazak na za nas novo tržište Mađarske”, rekao je Daniel.

    MOL-ova regionalna prisutnost dodatno će se diverzificirati, a glavna tržišta proširiti na najveće gospodarstvo srednje i istočne Europe. Kupljena imovina bila bi temelj za budući rast u zemlji u kojoj je MOL do sada bio ograničeno prisutan. Poljska ima jake ekonomske izglede i visoku stopu motorizacije s ogromnim regionalnim tržišnim potencijalom čija godišnja potrošnja goriva iznosi 23 milijuna tona s očekivanim rastom od 1-2 % u srednjem roku. Stečena mreža nudi posebno jake tržišne pozicije među maloprodajnim mjestima na autocestama s daljnjim mogućnostima organskog rasta i značajnim povećanjem prodaje u segmentu negoriva.

    “Prije nešto manje od godinu dana predstavili smo MOL-ovu strategiju 2030+ i cilj nam je bio proširiti našu maloprodajnih mrežu na 2.200 lokacija u srednjoj i istočnoj Europi do 2025. Dovršavanjem ove transakcije i uključivanjem Poljske u naš portfelj Usluga kupcima i maloprodaje čak bismo i premašili taj cilj. No, nećemo tu stati jer vjerujemo da Usluge kupcima i maloprodaja imaju veliki potencijal na putu energetske tranzicije. Naš je cilj uslužiti sve veći broj kupaca i ponuditi rješenja mobilnosti u skladu s promjenjivim navikama potrošača, uz najkvalitetnije usluge i robu. Lotosova sjajna mreža bit će izvrsna baza za to”, rekao je izvršni potpredsjednik za Usluge kupcima i maloprodaju MOL Grupe Péter Ratatics.

    Podložno konačnom odobrenju za preuzimanje imovine u Poljskoj je i MOL-ova prodaja 185 maloprodajnih mjesta iz svog portfelja kompaniji PKN Orlen za 259 milijuna dolara, od čega se 144 lokacija nalazi u Mađarskoj i 41 u Slovačkoj.

    Ugovor podliježe tome da PKN Orlen dobije odobrenje od Europske komisije za spajanje s Lotosom.

    [ad_2]

    Akta.ba

  • Zamjena fiskalnih kasa za poslodavce u FBiH bit će odgođena

    Zamjena fiskalnih kasa za poslodavce u FBiH bit će odgođena

    [ad_1]

    Pravilnik o zamjeni fiskalnih kasa, koji je donijelo Ministarstvo finansija FBiH na čelu s Jelkom Milićević vjerovatno će biti stavljen van snage.

    Naime, na jučerašnjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH usvojen je zaključak kojim se obavezuje ministarstvo finansija da stavi van snage Pravilnik o dinamici zamjene fiskalnih kasa.

    Resorna ministrica Jelka Milićević se obavezala da će postupiti po usvojenom zaključku.

    Podsjetimo, novim Pravilnikom su trebale biti zamijenjene stare za nove fiskalne kase, kojim bi se pratili, kako je rečeno i pojedinačni računi, a ne samo dnevni promet.

    Plan je bio da se do polovine 2022. godine zamijeni trećina fiskalnih kasa, a u naredne dvije godine i ostale. Ipak, za sada će, izvjesno je, sve biti prolongirano. Ovaj prijedlog naročito je kritikovala opozicija, ali i brojni poslodavci koji su sve tumačili kao udar na privredu.

    Prema procjenama Vlade FBiH, do 14. maja 2020. godine bilo je 83.547 fiskalnih uređaja, a s obzirom na to da je cijena jedne kase oko 1.000 KM, privrednici bi morali izdvojiti znatnu sumu novca za zamjenu kasa.

    [ad_2]

  • TURKISH AIRLINES OD LJETA POVEĆAVA BROJ LETOVA ZA SARAJEVO

    TURKISH AIRLINES OD LJETA POVEĆAVA BROJ LETOVA ZA SARAJEVO

    [ad_1]

    Kompanija Turkish Airlines najavila je da će u nadolazećoj ljetnoj sezoni povećati operacije s ciljem da sve glavne gradove u regiji opsluži sa najmanje dva leta dnevno, dok će usluge za odabrana odredišta, prema njihovim najavama, premašiti nivoe od prije pandemije.

    Od 27. marta Turskih Airlines planira letjeti u Beograd i Sarajevo tri puta dnevno, ujutru, poslijepodne i navečer. Kao rezultat toga, dodat će i još sedam sedmičnih rotacija Beogradu i vratiti svoje frekvencije od prije pandemije u Sarajevo.

    Osim ovoga, najavili su da će njihova niskubudžetna kompanija AnadoluJet održavati dva sedmična leta iz Ankare za Beograd, tri sedmične linije sa istanbulskog aerodroma Sabiha Gokcen do Sarajeva, kao i jednodnevne rotacije iz Antalye za Sarajevo, koje će se nastaviti 4. maja. U ovom trenutku, prema najavama Turskih Airlinesa, AnadoluJet ne planira nastaviti svoje redovne sezonske letove iz Bodruma za Sarajevo, koji su održavani prošlog ljeta.

    Turkish Airlines imat će dva dnevna leta iz Istanbula za Prištinu, Skoplje, Zagreb i Ljubljanu. Osim toga, AnadoluJet će od 1. aprila obnoviti tri sedmične rotacije između aerodroma Sabiha Gocken i Prištine, dok će se dvije sedmične linije iz Bodruma vratiti 15. juna.

    U međuvremenu, niskobudžetna kompanija obnovit će letove iz Antalye za Skoplje na početku sezone, 28. marta, a tokom ljeta izvoditi deset sedmičnih rotacija između dva grada. S druge strane, letovi iz Bodruma za Skoplje nisu zakazani, za razliku od prošlog ljeta.

    Turkish Airlines obavljat će jedanaest sedmičnih letova iz svog čvorišta do Dubrovnika, dok avioprijevoznik razmatra i uvođenje četiri sedmične linije do Tivta, gdje bi se direktno natjecao s prijevoznikom Air Montenegro, koji održava liniju na sezonskoj ljetnoj bazi.

    • Turkish Airlines trenutno leti u sve glavne gradove u regiji kao što su Beograd, Sarajevo, Podgorica i Ljubljana. Prije nego što se odlučimo za uvođenje nove rute ili povećanje frekvencija unutar naše odredišne mreže, naš tim stručnjaka provodi niz studija fokusirajući se na različite aspekte i uzimajući u obzir performanse naših postojećih destinacija, što također ima odlučujuću ulogu u širenju naše mreže. Uz to, važno je voditi računa o raznim promjenama na tržištu i imati inicijativu”, saopšteno je iz Turkish Airlinesa.

    Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

    Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.



    Hayat.ba

  • Nuklearka u UAE će proizvoditi 85% čiste energije do 2025.

    Nuklearka u UAE će proizvoditi 85% čiste energije do 2025.

    Korporacija za nuklearnu energiju Emirata (ENEC) saopštila je danas da će proizvoditi 85 odsto čiste električne energije u Abu Dabiju do 2025. godine.

    Nuklearna elektrana Barakah ima potencijal da proizvodi milion tona vodonika godišnje, rekao je Mohamed Ibrahimal-Hamadi, glavni izvršni direktor ENEC-a, prenosi Rojters.

    “Ovo gorivo sa niskim sadržajem ugljenika je od esencijanog značaja za prelazak na svijet sa neto nultom emisijom CO2“, rekao je on na konferenciji posvećenoj energetici.

    Elektrana u Abu Dabiju, glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata, prva je nuklearka u arapskom svijetu i dio je napora te zemlje Persijskog zaliva koja proizvodi naftu da diverzifikuje svoj energetski miks.

     

    Biznis.ba

  • Raste tržište kripto-bankomata: Sve ih je više u noćnim klubovima

    Raste tržište kripto-bankomata: Sve ih je više u noćnim klubovima

    BEOGRAD – Za razliku od Zapadnog Balkana, gdje je tržište kripto – bankomata tek u povoju, u svijetu je ono dostiglo vrijednost od preko 75 miliona dolara. Najveće učešće u prihodima, više od 45 odsto, ima Sjeverna Amerika.

    Foto: Pixabay

    Tržište kripto-bankomata u svijetu trenutno vrijedi nešto više od 75 miliona dolara, procijenjuje se u izveštaju „Grand View Reaserch“, sa očekivanjima da će se povećati za preko 59 odsto do 2028. godine, zahvaljujući sve većem interesovanju za kriptovalute, piše portal Biznis i Finansije.

    Prošle godine funkcionisalo je više od 29.000 ovakvih uređaja širom svijeta, najviše u Sjevernoj Americi, koja imala udio u ukupnim prihodima veći od 45 odsto.

    Brzom rastu ovog tržišta u SAD doprinijelo je postavljanje bankomata na javnim mjestima, a prošle godine su američki operatori bitkoin bankomata oformili koaliciju “Cryptocurrency Compliance Corporative“, s ciljem da se usklade standardi radi sprečavanja zloupotreba na tržištu kripto valuta.

    Predviđa se da će tržište kripto-bankomata najbrže rasti u azijsko-pacifičkim zemljama, naročito na Filipinima, zahvaljujući širenju 5G tehnologije i sve većem broju dvosmjernih bankomata za transakcije sa digitalnim valutama.

    Hardverske komponente za kripto-bankomate, kao što su prekidači na vratima, automati za izdavanje novca, kutije za proširenje, reciklažni uređaji i kutije za gotovinu, učestvovale su sa preko 78 odsto u ukupnim prihodima na ovom tržištu.

    Ipak, stručnjaci procenjuju da će narednih godina rasti najbrže softverska rješenja koja povezuju kripto-bankomate i računarstvo u oblaku. Zahvaljujući tome, oni koji pružaju ovakve usluge mogu imati potpunu kontrolu nad finansijskim transakcijama i pratiti njihovu usklađenost sa regulatornim zahtjevima.

    Prošle godine bankomati za transakcije sa bitkoinom su preovlađivali na tržištu i ostvarili su nešto više od 30 odsto ukupnih prihoda. Na to utiče sve veća tražnja za ovom digitalnom valutom, ali i odluke pojedinih kompanija, poput Pej Pala, da omoguće plaćanje bitkoinom u trgovinskim objektima.

    Očekuje se da će u narednom periodu značajan rast zabilježiti i bankomati koji nastoje da više promovišu upotrebu lajtkoina. Tome će doprinijeti i sve veći broj kompanija koje posluju sa bankomatima za bitkoin transakcije, ali daju mogućnost da se trguje i lajtkoinom, prenosi Blic.

    “Kripto” Priština

    Ugostitelji su prošle godine prednjačili u svijetu po dozvolama da se usluge plaćaju kriptovalutama. Oni su činili trećinu ukupnih plaćanja virtuelnim novcem, a primijetno je da se sve više kripto-bankomata instalira i u noćnim klubovima širom svijeta.

    Podsjetimo da su domaći mediji krajem prošle godine, pozivajući se na neimenovani izvor, objavili da u Srbiji ima najviše bankomata u Prištini, ukupno četiri, dok se u Beogradu i Novom Sadu nalaze po dva, a jedan funkcioniše u Nišu. U Bosni i Hercegovini ih ima ukupno šest, tri u Banjaluci i isto toliko u Prijedoru, dok u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji nema nijednog bankomata za transakcije sa kriptovalutama.

    Objava Raste tržište kripto-bankomata: Sve ih je više u noćnim klubovima prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Cijene nafte na svjetskim tržištima pale i šestu sedmicu zaredom

    Cijene nafte na svjetskim tržištima pale i šestu sedmicu zaredom

    [ad_1]

    Cijene nafte na svjetskim tržištima pale su i prošle sedmice, šeste zaredom, jer se trgovci plaše da bi omikron soj koronavirusa mogao izazvati ponovno zatvaranje ekonomija, a time i pad potražnje za naftom.

    Cijena barela na londonskom tržištu pala je proše sedmice gotovo 4 posto, na 69,88 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,8 posto, na 66,26 dolara.

    To je šestu sedmicu zaredom kako su cijene pale, što nije zabilježeno još od novembra 2018. godine. Nakon što su krajem oktobra dosegnule najviši nivo u tri godine, cijene nafte skliznule su oko 18 posto.

    Pad cijena prošle sedmice posljedica je širenja omikron soja koronavirusa u svijetu, koji bi mogo biti zaraznija od prethodnih i otporan na postojeće vakcine.

    Premda ljekari iz Južnoafričke Republike, gdje se ta varijanta prvo pojavila, tvrde da zaraženi nemaju teže simptome nego od ostalih varijanti virusa, mnoge zemlje zaoštravaju granične kontrole.

    Stoga se ulagači plaše ponovnog zatvaranja ekonomija, što bi usporilo oporavak od korona-krize.

    Cijene su nafte pod pritiskom i zbog odluke Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njenih saveznika na čelu s Rusijom da će, unatoč pojavi novog soja koronavirusa, nastaviti povećavati proizvodnju u januaru kao što su i planirali, za 400 hiljada barela dnevno.

    Ipak, vodeći svjetski proizvođači nafte zadržali su mogućnost promjene politike u kratkom roku, ako mjere kojima vlade pokušavaju spriječiti širenje omikrona naštete potražnji, pa su poručili da bi se mogli ponovno sastati i prije početka iduće godine.

    “Puno je razloga pada cijena nafte, među ostalim, rast broja zaraženih koronavirusom, OPEC-ova odluka da ostane pri planu o povećanju proizvodnje u januaru i razočaravajući izvještaji o zapošljavanju u SAD-u”, kaže Bob Yawger, direktor za tržište energije u tvrtki Mizuho.

    U petak je objavljeno da je u prošlom mjesecu broj zaposlenih u SAD-u povećan za 210.000, znatno manje nego mjesec dana prije i manje od očekivanih 530.000.

    To bi moglo značiti da se usporava oporavak najveće svjetske ekonomije od korona-krize, a taj bi se oporavak mogao dodatno usporiti, ako američka središnja banka uskoro zaoštri monetarnu politiku.

    [ad_2]

  • BUDITE OPREZNI KADA KUPUJETE: NAJVIŠE NESIGURNIH PROIZVODA JE NAMIJENJENO ZA DJECU, A EVO ODAKLE SU UVEZENI

    BUDITE OPREZNI KADA KUPUJETE: NAJVIŠE NESIGURNIH PROIZVODA JE NAMIJENJENO ZA DJECU, A EVO ODAKLE SU UVEZENI

    [ad_1]

    Agencija za nadzor nad tržištem Bosne i Hercegovine u 2021. godini povukla je sa tržišta 28.619 komada nesigurnih proizvoda.

    Mnogo njih je bilo namijenjenih za djecu, a najviše ih je bilo uvezeno iz Kine.

    Agencija za nadzor nad tržištem BiH u saradnji sa nadležnim inspekcijama entiteta i Brčko distrikta BiH provodi redovne aktivnosti nadzora na osnovu primljenih prigovora potrošača, obavještenja o nesigurnim proizvodima iz Evropske unije i regije, te informacija iz drugih izvora.

    • U 2021. godini Agencija i inspekcijski organi entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine su realizovali proaktivni nadzor za 20 grupa proizvoda. Kao rezultat provedenih aktivnosti proaktivnog nadzora, sa tržišta je povučeno 28.619 komada nesigurnih proizvoda, od čega je uništeno 7.979 komada sa ozbiljnim rizikom za potrošače. Poslovni subjekti su, dobrovoljno ili po nalogu inspekcijskih organa, uskladili 722 komada proizvoda sa propisanim sigurnosnim zahtjevima. U okviru aktivnosti reaktivnog nadzora, sa tržišta je povučeno 2.803 komada nesigurnih proizvoda – kazali su za Faktor Agencija za nadzor nad tržištem BiH.

    Agencija u saradnji sa nadležnim inspekcijama provodi kontinuirano nadzor igračaka i proizvoda za djecu.

    • Od ukupnog broja nesigurnih proizvoda (28.619) sa ozbiljnim rizikom za potrošače, povučenih sa tržišta Bosne i Hercegovine, 45 posto se odnosi na igračake i proizvoda za djecu. Analizom rezultata proaktivnog i reaktivnog nadzora nad tržištem iz 2021. godine, ustanovljeno je da najviše nesigurnih proizvoda sa ozbiljnim rizikom za potrošače vodi porijeklo iz Kine čak 72 posto – potvrdili su u Agenciji.

    U Agenciji za nadzor nad tržištem BiH ističu da se kupcima mora vratiti novac nakon što Agencija procijeni da taj proizvod nije siguran za upotrebu i kažu da nisu imali žalbi od građana kada su vraćali te proizvode.

    Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

    Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.



    Hayat.ba

  • Globalni rast će se smanjivati do 2023., povećavajući rizik od ‘otežanog zaduživanja’

    Globalni rast će se smanjivati do 2023., povećavajući rizik od ‘otežanog zaduživanja’

    Nakon snažnog oporavka u 2021., globalna ekonomija se suočava s izrazitim usporavanjem uz prijetnje uzrokovane novim varijantama Covid-19 i povećanjem inflacije, duga i nejednakosti prihoda, što bi moglo ugroziti oporavak u ekonomijama u nastanku i razvoju, navodi se u najnovijem izvještaju Svjetske banke pod nazivom Globalni ekonomski izgledi.

    Očekuje se osjetno usporavanje globalnog rasta s 5,5 procenata u 2021., na 4,1 procenat u 2022. i 3,2 procenta u 2023., kako se neobično velika potražnja iz prethodnog perioda bude smanjivala, a fiskalna i monetarna podrška prekidala širom svijeta.

    Brzo širenje omikron varijante ukazuje da će pandemija, vjerovatno, u kratkoročnom periodu i dalje nastaviti da prekida ekonomske aktivnosti. Pored toga, primjetno usporavanje u glavnim ekonomijama – uključujući Sjedinjene Države i Kinu – će uticati na vanjsku potražnju u ekonomijama u nastanku i razvoju. U vremenima kada vlade u mnogim zemljama u razvoju nemaju prostora za pružanje potrebne podrške ekonomskoj aktivnosti, novi valovi Covid-19, trajna uska grla u lancu snabijevanja i inflatorni pritisak, kao i povećane finansijske osjetljivosti u velikim područjima u svijetu, bi mogli povećati rizik od otežanog zaduživanja.

    – Svjetska ekonomija se istovremeno suočava s Covid-19, inflacijom i neizvjesnosti politike i ne zna se kakva će biti potrošnja i monetarne politike vlada. Sve veća nejednakost i sigurnosni problemi su naročito štetni za zemlje u razvoju. Da bi se više zemalja postavilo na povoljnu putanju rasta, potrebno je koordinirano međunarodno djelovanje, kao i sveobuhvatan niz odgovora nacionalnih politika – rekao je David Malpass, predsjednik Grupacije Svjetske banke.

    Usporavanje će se poklopiti s povećanjem razlika u stopama rasta između naprednih ekonomija i ekonomija u razvoju. Očekuje se da će se rast u naprednim ekonomijama smanjiti s 5 procenata u 2021. na 3,8 u 2022. i 2,3 u 2023. – što predstavlja nivo, iako opadajući, dovoljan da se proizvodnja i investicije varate u pred-padnemijske trendove u tim ekonomijama. Međutim, u ekonomijama u nastanku i razvoju se očekuje pad sa 6,3 procenta u 2021. na 4,6 u 2022. i 4,4, u 2023.

    Sve napredne ekonomije će do 2023. dostići puni oporavak proizvodnje; dok će proizvodnja u ekonomijama u nastanku i razvoju ostati 4 procenta ispod pred-pandemijskog obima. Za mnoge ranjive ekonomije, to će nazadovanje biti čak i veće, proizvodnja u slabim i sukobima zahvaćenim ekonomijama će biti 7,5 procenata ispod svog pred-pandemijskog obima, a kod malih otočnih država 8,5 procenata ispod.

    U međuvremenu, rastuća inflacija – koja naročito teško pogađa radnike s niskim primanjima – ograničava monetarnu politiku. Na globalnom nivou i u naprednim ekonomijama, inflacija je na najvišim nivoima još od 2008. Na tržištima u nastanku i ekonomijama u razvoju, dostigla je najviši nivo od 2011. Mnoge ekonomije u nastanku i razvoju povlače svoju podršku politike da bi suzbile inflatorni pritisak – dosta prije završetka oporavaka.

    Najnoviji izvještaj Globalni ekonomski izgledi sadrži analitičke odjeljke koji daju aktuelni uvid u tri prepreke koje se javljaju i stoje na putu trajnog oporavaka u zemljama u razvoju. Prvi odjeljak, o dugu, poredi posljednje međunarodne inicijative za prevazilaženje problema neodrživog duga u zemljama u razvoju – Zajednički okvir G20 – s prethodnim koordiniranim inicijativama za olakšanje smanjenja duga. Uz napomenu da je Covid-19 doveo ukupni svjetski dug do najviših nivoa u posljednjih pola stoljeća, iako je okruženje kreditora postalo izuzetno složeno, zaključuje da će se buduće koordinirane inicijative za smanjenje duga suočavati s većim poteškoćama za ostvarivanje uspjeha. Primjena iskustva stečenih tokom prethodnih restrukturiranja na Zajednički okvir G20, može povećati njegovu efektivnost i izbjeći nedostatke s kojima su se suočavale ranije inicijative.

    – Odluke koje kreatori politike donesu u narednih nekoliko godina će odrediti tok naredne decenije. Neposredni prioritet bi trebalo biti osiguranje šire i ravnomjernije raspodjele vakcina, tako da se pandemija može staviti pod kontrolu. Ali rješavanje neostvarivanja napretka na razvoju, kao što je rastuća nejednakost, će zahtijevati istrajnu podršku. U vremenima visokog duga, od ključnog značaja će biti globalna saradnja da bi se pomoglo na povećanju finansijskih resursa za zemlje u razvoju, tako da one mogu ostvariti zeleni, otporan i inkluzivan rast – rekla je Mari Pangestu, upravna direktorica Svjetske banke za razvojnu politiku i partnerstvo.

    Drugi analitički odjeljak ispituje uticaje ekspanzije i recesijeciklusa na cijena proizvoda za tržišta u nastanku i ekonomije u razvoju, od kojih većina zavisi u velikoj mjeri od izvoza proizvoda. U izvještaju se navodi da su ti ciklusi bili naročito intenzivni u posljednje dvije godine, kada su cijene proizvoda doživjele kolaps s pojavnom Covid-19, a potom su se, prošle godine povećale, u nekim slučajevima do najviših nivoa do sada. Globalna makroekonomska kretanja i faktori snabdijevanja roba će vjerovatno uticati na nastavak ekspanzije i recesije ciklusa na tržištu proizvoda. Za mnoge proizvode, ti se ciklusi mogu pojačati faktorima klimatskih promjena i energetske tranzicije u cilju napuštanja fosilnih goriva. Analiza takođe pokazuje da su porasti cijena roba od 1970-tih bili uglavnom veći od njihovih padova, stvarajući značajne prilike za snažniji i održiviji rast u zemljama izvoznicama – ako provode discipliniranu politiku tokom perioda rasta, da bi iskoristile povoljne okolnosti.

    Treći analitički odjeljak istražuje uticaj Covid-19 na nejednakosti u svijetu. Navodi da je pandemija povećala nejednakost prihoda u svijetu, dijelom dovodeći do preokreta u napretku ostvarenom u prethodne dvije decenije. Pandemija je povećala nejednakost i u mnogim drugim sferama ljudske aktivnosti – raspoloživost vakcina; ekonomski rast; pristup obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti; te obim gubitka radnih mjesta i prihoda, koji se pokazao većim za žene, nisko-kvalificirane i radnike u neformalnom sektoru. Taj trend bi mogao ostaviti trajne posljedice: na primjer, gubici ljudskog kapitala uzrokovani prekidom obrazovanja se mogu preliti na naredne generacije.

    – U svjetlu projiciranog usporavanja rasta proizvodnje i investicija, ograničenog prostora za intervencije politike i značajnih rizika, koji zasjenjuju izglede, ekonomije u nastanku i razvoju će trebati pažljivo prilagoditi svoju fiskalnu i monetarnu politiku. Takođe trebaju provesti reforme da bi otklonile posljedice od pandemije. Te reforme bi trebale biti dizajnirane da unaprijede investicije i ljudski kapital, dovedu do preokreta u nejednakosti prihoda i rodnoj nejednakosti i da se suočavaju s izazovima klimatskih promjena – rekao je Ayhan Kose, direktor Grupe za izglede Svjetske banke.

    Biznis.ba / FENA

  • Tekstilni pogon firme Yumco preporodio malu bh. opštinu

    Tekstilni pogon firme Yumco preporodio malu bh. opštinu

    Tekstilni pogon firme Yumco za dvije godine preporodio je Drvar, a uprkos pandemiji virusa korona vrijedne žene imaju pune ruke posla i ovih dana šiju opremu za vojne bolnice i Pošte Republike Srbije, a uskoro bi tim male fabrike trebalo da bude ojačan sa još tridesetak radnika.

    Rekao je to za Glas Srpske šef proizvodnje u pogonu vranjanske fabrike u Drvaru Dragan Pavlović, dodavši da u fabrici trenutno radi 87 radnika te da su u planu zapošljavanja u najskorije vrijeme.

    – Za dvije godine, od kada je otvoren pogon, zbog korone nismo radili svega pet dana. U jednom periodu radili smo u dvije smjene da bi poštovali epidemiološke mjere. Trenutno radi jedna smjena. Posla ima i mi tu krizu sa nedostatkom materijala i poskupljenjem transporta nismo osjetili – rekao je Pavlović.

    Naglasio je da imaju pune ruke posla za narednih mjesec i po dana, a da bi im uskoro trebalo da stignu i nove narudžbe.

    Načelnica Drvara Dušica Runić rekla je za Glas da desetine žena ostvaruju egzistenciju zahvaljujući fabrici Yumco.

    – Probni period je prošao, uprava je zadovoljna radnom snagom, posla imaju dovoljno i njihov cilj je da se šire i nadam se da će uskoro biti otvorena i nova radna mjesta. Skoro stotinu porodica živi zahvaljujući ovom pogonu – kazala je Runić, naglasivši da je ova fabrika velika podrška razvoju Drvara.

    Pogon fabrike Yumco iz Vranja u Drvaru su 29. januara 2020. godine zvanično otvorili predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić i premijer RS Radovan Višković. Za izgradnju ovog tekstilnog pogona Vlada Srbije izdvojila je 500.000 eura.

    Poslovna zona

    Pogon firme Yumco u Drvaru smješten je u rekonstruisanom objektu nekadašnje pekare u Poslovnoj zoni Mlin.

    Radnice koje danas u ovoj fabrici proizvode tkaninu, trikotažu i konfekciju za rad su pripremali tehničari, inženjeri i tehnolozi iz vranjanske fabrike.

    Izvor

  • Izvoz iz BiH veći za 34,8, a uvoz za 26,5 posto nego prošle godine

    Izvoz iz BiH veći za 34,8, a uvoz za 26,5 posto nego prošle godine

    [ad_1]

    Izvoz iz Bosne i Hercegovine, u periodu od januara do novembra ove godine, iznosio je 12 milijardi i 892 miliona KM, što je za 34,8 posto više nego u istom periodu prošle godine.

    Uvoz je u ovom periodu bio 19 milijardi i 441 milion KM, što je za 26,5 posto više nego u istom periodu 2020. godine, a pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 66,3 posto, dok je vanjskotrgovinski robin deficit iznosio 6 milijardi i 550 miliona KM.

    “Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio 2 milijarde 122 miliona KM, što je za 40,8 posto više nego u istom periodu 2020. godine, dok je uvoz iznosio 2 milijarde 497 milion KM, što je za 28,4 posto više nego u istom periodu prethodne godine”, podaci su Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.

    Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 85 posto. Izvoz u zemlje EU je iznosio 9 milijardi 474 milion KM, što je za 35,7 posto više nego u istom razdoblju 2020. godine, dok je uvoz iznosio 11 milijardi 543 miliona KM, što je za 23,2 posto više nego u istom periodu prethodne godine.

    Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 82,1 posto.

    [ad_2]