Kategorija: Vijesti

Sunce će vjerovatno postati najvažniji svjetski izvor energije do 2050. godine, ustvrdili su britanski naučnici u objavljenom istraživanju.

Energetski sektor je možda dostigao prekretnicu u kojoj je došlo do sinergije između korištenja solarne tehnologije i procesa učenja kompanija kako bi je učinili pristupačnijom, naveli su naučnici sa Univerziteta Exeter i University College London, prenosi dpa.

– Napredak obnovljivih izvora energije znači da projekcije u kojima dominiraju fosilna goriva više nisu realistične – izjavila je rukovodioc istraživanja, dr. Femke Nijsse iz Exeterova instituta za globalne sisteme.

Sve je veće uvjerenje da će dramatično smanjena cijena obnovljive energije uveliko olakšati smanjenje ugljenika u zemljama u razvoju, navodi se, prenosi Hina.

Dok se čini da je zacrtan put solarne energije da postane najvažniji izvor energije, čak i bez podrške ambicioznijih klimatskih politika, naučnici upozoravaju da bi „prepreke“ to još uvijek mogle spriječiti.

Naučnici su identifikovali četiri područja koja bi mogla spriječiti prijelaz na dominaciju solarne energije: dostupnost stabilnih električnih mreža, solarno financiranje u zemljama u razvoju, kapacitet opskrbnog lanca i politički otpor u regijama gdje su mnoga radna mjesta povezana s industrijama fosilnih goriva.

Vlade bi se zbog toga trebale manje fokusirati na sam prelaz na solarnu energiju, a više na uklanjanje ove četiri prepreke, preporučuju naučnici.

To uključuje osiguranje opskrbe energijom kada Sunce ne sija, na primjer putem vjetroelektrana i dalekovoda između regija.

Posebno bi afričke zemlje trebale pristup finansiranju kako bi upravljale prijelazom na solarnu energiju. Trebalo bi ojačati nabavne lance, posebno za kritične sirovine poput litija i bakra potrebne za proizvodnju baterija.

Gubitak radnih mjesta u industriji fosilnih goriva i srodnim industrijama, od kojih zavisi egzistencija procijenjenih 13 miliona ljudi širom svijeta, mora se ublažiti, prenijela je Hina.

PODGORICA – Crna Gora je od elektonske trgovine prošle godine zaradila 121,7 miliona evra, što je svrstava u grupu zemalja sa manjim prihodom u odnosu na tržište Evropske unije, navodi se u Strategiji razvoja poštanske djelatnosti za period od naredne do 2028. godina.

U dokumentu se navodi da u Crnoj Gori osoba potroši u prosjeku 433 evra kupujući online, dok u zemljama EU ta brojka iznosi 1.002 evra po korisniku, prenosi Mina, pozivajući se na portal RTCG.

“Za 2027. godinu očekuje se da prosječni prihod po korisniku bude 675,5 evra, što je povećanje od 52,45 odsto u odnosu na prošlu godinu, te prihodi od e-trgovine u iznosu 214 miliona evra, što je povećanje od 75,86 odsto u odnosu na prošlu godinu. Očekivana godišnja stopa rasta do 2027. godine je 12,12 odsto, što je veća vrednost u odnosu na 8,93 odsto u centralnoj i zapadnoj Evropi”, navodi se u dokumentu.

Na tržištu e-trgovine u Crnoj Gori očekuje se do 2027. godine 316.600 korisnika, što je povećanje od 15,25 odsto u odnosu na prošlu godinu.

Rastom korišćenja e-trgovine povećava se korisnička potražnja za isporukom paketa, što predstavlja podsticaj i priliku za poštanske operatore za povećanjem prihoda, što istovremeno utiče na ekonomski rast.Biznis.rs

Objava Od online kupovine Crna Gora zaradila više od 121 milion evra prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

SARAJEVO – Mikrokreditni sektor u Federaciji BiH /FBiH/ ostvario je u prva tri kvartala neto dobit od 25.591.000 KM, što je više za oko 13,77 miliona KM ili 116,47 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Prema preliminarnim podacima Agencije za bankarstvo FBiH, dobit mikrokreditnih društava u prvom kvartalu iznosila je 3.368.000 KM, a mikrokreditnih fondacija 22.223.000 KM.

Ukupna aktiva mikrokreditnog sektora u ovom entitetu na kraju prvih devet mjeseci iznosila je 804.198.000 KM i veća je za 92.861.000 KM ili 13,05 odsto u odnosu na isti period lani.

U prva tri kvartala ukupni neto mikrokrediti iznosili su 654.654.000 KM, od toga pravnim licima oko 18,67 miliona KM, a fizičkim licima 635,98 miliona KM.

Kod pravnih lica najviše kredita je dato za uslužne djelatnosti i to 10,27 miliona KM ili 55 odsto, a kod fizičkih lica za stambene potrebe 212,46 miliona KM ili 33,4 odsto, te poljoprivredi 185,53 miliona KM ili 29,2 odsto.

U prvih 10 mjeseci ukupan kapital na nivou mikrokreditnog sektora u FBiH iznosio je 379.184.000 KM ili 47,2 odsto ukupne pasive i veći je za 29.811.000 KM ili 8,53 odsto u odnosu na prva tri kvartala 2022. godine.

U FBiH u navedenom periodu poslovalo je 14 mikrokreditnih organizacija. Srna

Objava Dobit mikrokreditnog sektora u FBiH 25,6 miliona KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Procijenjena vrijednost imovine Konjuha, koja je podijeljena na 12 parcela, iznosi 32 miliona KM, a dug Konjuha se procjenjuje na više od 53 miliona KM, piše bhrt.

U ovom proizvodnom pogonu Fabrike namještaja Konjuh prije petnaestak godina radilo je oko 200 radnika, koji su proizvodili visoko kvalitetan namještaj za kupce na mnogim svjetskim tržištima.Trenutno u pogonu radi dvadesetak radnika koji proizvode stolove i stolice po ugovorenom poslu za njemačkog kupca. Većini je do penzije ostalo tek nekoliko mjeseci.

RIFAT SIOČIĆ, radnik d.d. Konjuh Živinice

“Pa nema još puno, možda jedan mjesec i po, ovo do Nove godine pa, da nam je Bog na pomoći.“

MEVLUDIN TRAKIĆ, predsjednik Sindikata d.d. Konjuh Živinice

“Mnogi iz vlasti koji su obećavali, od Kantona, od Federacije,ne znam gdje nismo bili, i sjećam se kad smo išli i za Orašje pješke, i u Sarajevo pješke, nema šta nismo radili, svi obećavaju. Znači, čim mi okrenemo leđa oni završe s nama, tako da, evo vidite ovo sad. Ovo je žalosno stvarno, ja kažem teško je pričati, čovjeka boli kad vidi ove mašine koje mogu još da rade, nemamo posla, žalosno je to”.

Za 34. javnu prodaju imovine Konujuha nije bilo interesa niti uplate depozita. U dijelu prodaje putem zatvorenih ponuda data je jedna ponuda za lot 4. i ova imovina je prodata za 495 000 KM. Riječ je o jednom magacinskom prostoru, a ostala imovina Konjuha bi sigurno bila interesantnija investitorima da je gradska administracija završila postupak parcelizacije u okviru donesenog urbanističkog plana, prenosi bhrt.

IBRO ŠABANOVIĆ, odvjetnik u d.d. Konjuh Živinice

“Grad Živinice izradila je urbanistički plan koji je u postupku cijepanja parcela, gdje smo mi dostavili zahtjev za cijepanje parcela u skladu sa urbanističkim planom. Do danas nije još riješeno, pa kad bude riješeno očekujemo da će tad biti vjerovatno više zainteresovanih”.

U stečajnom postupku prodato je do sada oko dva hektara zemljišta, a Konjuh posjeduje još oko 15 hektara zemljišta koje se nalazi u urbanoj zoni Živinica i sigurno je vrlo atraktivno za građevinske kompanije. Radnici u ukupnom dugu Fabrike od 53 miliona KM potražuju oko 10 miliona KM, a u sindikatu kao pozitivno ističu činjenicu da je 140 radnika uspjelo otići u penziju uvezivanjem radnog staža kroz uplate iz federalnog budžeta i iz stečajnog fonda.

BANJALUKA – Investiciono-razvojna banka Republike Srpske krije sve podatke u vezi sa prodajom portfelja potraživanja Fonda za razvoj i zapošljavanje Republike Srpske vrijednog više od 180 miliona maraka.

Foto: Capital.ba

Pored IRB-a, ni Vlada Republike Srpske ne oglašava se u vezi sa ovim pitanjem. CAPITAL je otkrio da je na pretposljednoj sjednici Vlada prihvatila ponudu bijeljinskog advokata Miloša Stevanovića koji je preko svoje firme „Standard Računovodstvene Usluge“ za otkup 180 miliona KM ponudio 35,6 miliona KM, ali u saopštenju poslije sjednice o tome nije bilo ni riječi.

„Sa svim učesnicima u postupku prodaje portfelja potraživanja, društvima koja su uputila pismo namjere, odnosno ponudu, zaključeni su ugovori o povjerljivosti, koji obavezuju obje strane – i ponudioca i IRBRS kao ovlaštenog prodavca“, navodi se u odgovoru IRB-a na pitanja CAPITAL-a.

Predmetnim ugovorima, kaže se dalje, povjerljivim podacima smatraju se svi podaci u vezi sa prikupljanjem ponuda, kao i podaci o poslovanju, imovini, pravima i obavezama Fonda, kao i poslovanju, imovini, pravima i obavezama dužnika i jemaca iz potraživanja iz portfelja, kao i drugih lica koja se pojavljuju u ugovorima ili drugoj dokumentaciji vezanoj za potraživanja iz portfelja koji se prodaje.

„Takođe, sam ugovor o kupoprodaji potraživanja, tenderska dokumentacija, kao i svi podaci u vezi s njima spadaju u povjerljive podatke i predstavljaju poslovnu tajnu. Iz navedenih razloga iste nismo u mogućnosti objavljivati“, navodi se u odgovoru IRB-a.

To praktično znači da vlast krije podatke o više od 180 miliona maraka kreditnih sredstava koje je bez posredovanja komercijalnih banaka direktno preko Fonda za razvoj i zapošljavanje IRB-a RS u vidu zajmova plasirala preduzećima bliskim vlasti koje ta preduzeća nisu vraćala.

Umjesto odgovara na pitanja zašto je svojevremeno uopšte kreirana rizična kreditna linija preko koje su sredstva dobijena prodajom „Telekom Srpske“ preko IRB-a davana direktno, često bez ikakvog obezbjeđenja, vlast je otišla korak dalje i više od 180 miliona maraka koji su plasirani na taj način prodala za manje od 20 odsto vrijednosti.

Drugo isto tako značajno pitanje je zašto se IRB uopšte odlučio na ovaj korak, odnosno na prodaju portfelja, jer se nameće logično pitanje kako je moguće da „država“ ne može da naplati svoja potraživanja, a moći će kupac njenih potraživanja, u ovom slučaju advokat iz Bijeljine.

Podsjećamo, prema oglasu koji je raspisao IRB nominalna vrijednost dospjelih potraživanja je oko 125,5 miliona KM, dok se ostatak od 54,1 milion KM odnosi na obračunate kamate, a radi se o 41 ugovoru o zajmu, sa 37 dužnika.

„Pošto je u javnom oglasu navedeno da je riječ o 41. ugovoru o zajmu sa 37 dužnika, molimo vas da nam odgovorite o kojim dužnicima se radi“, glasilo je jedno od pitanja na koje je IRB odbio da odgovori.

Iz IRB-a su odbili da odgovore i na pitanje kojih je to deset ugovora „teških“ 16,9 miliona KM koji nisu obezbijeđeni založnim pravom na nekretninama, opremi i ostaloj pokretnoj imovini.

Ekonomista Zoran Pavlović kaže da svi ćute i kriju informacije zato što bi se njihovim otkrivanjem saznalo kome je vlast dala narodna sredstva bez obaveze da ih vrati.

„To što se sada radi se zove čišćenje bilansa. Banke svoja dospjela potraživanja prodaju nekome i iščiste svoje bilanse, a kupac kasnije na ovaj ili onaj način polako naplaćuje ta potraživanja. Na primjer, nečiji kredit od pet miliona je otkupio za milion KM i sada će ga prodati toj firmi za recimo milion i po-dva ili će postati suvlasnik te firme sa akcijama vrijednim pet miliona“, precizira Pavlović.

On ističe da je u ovom slučaju posebno žalosno to što se radi o narodnim parama koje su povjerene IRB-u sa obrazloženjem da će prije svega služiti za podršku novom zapošljavanju.

„Sve što se dešava, od kreiranja kreditne linije preko koje su sredstva davana direktno, pa do prodaje tog portfelja, rezultat je neuređenog sistema, a u neuređenom sistemu tražiti red, odgovore i odgovornost je suludo“, zaključuje Pavlović.

CAPITAL: D. Momić

Objava IRB i Vlada RS kriju firme od kojih ne mogu naplatiti 180 miliona KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

LOS ANĐELES – Napravljen je prvi sporazum prema kom će jedan proizvođač prodavati nove automobile putem onlajn platforme Amazon.

U pitanju je Hyundai koji, kako su iz kompanije rekli, nastoji da spoji svoju tradicionalnu mrežu prodavaca automobila sa direktnim pristupom klijentima. Južnokorejski brend objavio je svoje novo partnerstvo sa Amazonom na sajmu automobila u Los Anđelesu.

Prodaja automobila preko Amazona će početi u drugoj polovini sljedeće godine, a trebalo bi da se nakon toga priključe i drugi brendovi. Trenutno je nejasno da li će ova opcija biti omogućena i “s ove strane bare”.

Šefovi Amazona kažu da je novo partnerstvo usmjereno na olakšavanje kupovine vozila, a kao dio ugovora Hyundai će integrisati Amazonovog AI asistenta Alexu u svoje nove automobile od 2025. godine.

Kao odgovor na ovu najavu, pale su vrijednosti akcija nekoliko najvećih američkih dilera automobila, kao što su Carvana, Carmax i Autonation. B92

Objava Gigant iz Azije prvi će da prodaje vozila putem Amazona prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BRISEL – Godišnja potrošačka inflacija u evrozoni potvrđena je u oktobru na najnižem nivou u periodu višem od dvije godine, jer su cijene energije pale, pokazala je druga analiza objavljena u petak.

Potrošačke cijene u zoni jedinstvene valute porasle su 2,9 odsto na godišnjem nivou u oktobru, usporavajući u odnosu na rast od 4,3 procenta u septembru, pokazuju podaci Eurostata.

Troškovi energije su u oktobru pali za 11,2 odsto u odnosu na prije godinu dana, ubrzavajući pad od 4,6 procenata u prethodnom mjesecu.

Cijene hrane su u oktobru porasle za 7,4 odsto u poređenju sa istim mjesecom prošle godine, ublažavajući rast u septembru od 8,8 procenata.

Godišnja inflacija u EU se spustila na 3,6 odsto u oktobru 2023, u odnosu na 4,9 procenata u septembru. Najniže godišnje stope zabeležene su u Belgiji (-1,7 odsto), Holandiji (-1,0 odsto) i Danskoj (-0,4 odsto). Najviše godišnje stope zabeležene su u Mađarskoj (9,6 odsto), Češkoj (9,5 odsto) i Rumuniji (8,3 odsto).

Na mjesečnom nivou, indeks potrošačkih cijena evrozone je u oktobru porastao za 0,1 procenat. Biznis.rs

Objava Godišnja inflacija u evrozoni na najnižem nivou u protekle dvije godine prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

VAŠINGTON – Američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) potpisao je prijedlog zakona o privremenoj potrošnji dan prije mogućeg zatvaranja vlade, čime je borba sa republikancima u Kongresu oko saveznog budžeta odložena za iduću godinu, dok je ratna pomoć za Ukrajinu o Izrael ovog puta izostala.

Mjera privremene potrošnje prošla je ove nedjelje u Senatu i Predstavničkom domu Kongresa, obezbjeđujući da vlada nastavi rad do sezone božićnih i novogodišnjih praznika, što potencijalno daje vremena zakonodavcima dvije stranke da riješe svoje velike razlike u pogledu nivoa vladine potrošnje za tekuću fiskalnu godinu, prenosi AP.

Bajden je potpisao zakon u San Francisku, gdje se održava samit zemalja Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC). Paket potrošnje zadržava vladino finansiranje na sadašnjem nivou još dva mjeseca dok se pregovara o dugoročnom paketu. Rokovi za finansiranje vladinih agencija ističu 19. januara, odnosno 2. februara, što su novi datumi za eventualnu blokadu vlade.

Pristup privremenog finansiranja predložio je novi predstavnik Predstavničkog doma Kongresa, republikanac Majk Džonson (Mike Johnson). Prijedlog je dobio podršku svih osim jednog demokrate i 10 republikanaca. Džonson je obećao da neće podržati dalje mjere zabrane finansiranja, a zakon o privremenom finansiranju predstavio je kao osnov za usaglašavanje potrošnje sljedeće godine.

Račun potrošnje ne uključuje zahtjev Bjele kuće od oko 106 milijardi dolara za ratnu pomoć za Izrael i Ukrajinu, niti obezbjeđuje humanitarno finansiranje Palestinaca i druge dodatne zahtjeve, uključujući novac za bezbjednost granica.

Tokom proljeća i ljeta, SAD su rizikovale da ne uplate dug nakon što su republikanci odbili da podignu gornju granicu duga, osim ukoliko demokrate ne ispune njihove zahtjeve za smanjenje budžeta. Podsjetimo, Kongres je usvojio privremeni zakon o potrošnji u trajanju 45 dana, neposredno prije isteka roka za usvajanje budžeta za narednu godinu 30. septembra. Biznis.rs

Objava Bajden potpisao zakon o privremenom državnom finansiranju prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Dionice proizvođača automobila, koji je nedavno prognozirao da će štrajk automobilskih radnika ove jeseni smanjiti zaradu prije oporezivanja za oko 800 miliona dolara ove godine, pale su oko 0,3 posto u srijedu.

GM holding čini mali postotak Berkshireovog portfelja od 313 milijardi dolara.

Čuveni investitor iz Omahe također je u trećem tromjesečju rasprodao neke druge dionice Berkshirea, uključujući Amazon, HP, Chevron, Procter & Gamble, UPS, Mondelez International i Johnson & Johnson.

Generalno, Berkshire Hathaway je bio neto prodavač dionica u prošlom kvartalu: firma je prodala oko 7 milijardi dolara vrijednih dionica i kupila 1,7 milijardi dolara. U protekloj godini firma je prodala oko 40 milijardi dolara vrijednosti dionica.

Ipak, Berkshire Hathaway je nabavio neke dionice satelitske radijske firme Sirius XM, kupivši gotovo 10 miliona dionica za ukupno 50 miliona dolara – ili nešto manje od 1 posto ukupne tržišne vrijednosti Siriusa – u trećem kvartalu.

Dionice Siriusa u srijedu su porasle za gotovo 6 posto.

Berkshire je završio kvartal s rekordnih 157 milijardi dolara u gotovini. Firma je imala oko 147 milijardi dolara na kraju drugog tromjesečja i potukla svoj prethodni rekord od 149 milijardi dolara, postavljen 2021. godine.

Novac, koji se uglavnom drži u kratkoročnim državnim obveznicama, značajno je porastao kako su se kamatne stope povećavale i kako je sklapanje poslova na Wall Streetu presušilo, dajući Buffettu manje mogućnosti za stjecanje novih kompanija.

Buffett je ranije ove godine odbacio Fitch Ratingsovo snižavanje američkog kredita s najvišeg AAA razreda na AA+, rekavši CNBC-u 3. avgusta da je Berkshire te sedmice kupio američke državne obveznice u vrijednosti od 10 milijardi dolara nakon što je isto učinio sedmicu dana prije.

BANJALUKA – Nova aukcija trezorskih zapisa Repubilke Srpske u iznosu od 20 miliona KM zakazana je za 27. novembar.

Radi se o šestomjesečnim trezorskim zapisima čiji je rok dospijeća 27. maj 2024. godine.

Vlada RS ove godine se na berzi već zaduživala 15 puta, a ukupno je putem trezorskih zapisa i obveznica prikupila 716 miliona maraka.

Iako je prvobitno planirala da veći dio zaduženja u ovoj godini ostvari na stranom tržištu, Vlada RS taj plan je nedavno usvojenim rebalansom budžeta potpuno promijenila.

Naime, Srpska je prvobitno planirala da od stranaca posudi 71 odsto, a od domaćih povjerilaca 29 odsto potrebnog novca za finansiranje budžeta.

Međutim, taj odnos je promijenjen pa Vlada sada od stranih kreditora planira da pozajmi 43 odsto, a od domaćih 57 odsto potrebnog novca, pokazala je analiza Bife.ba.

CAPITAL: M. Lj.

Objava Srpska se na berzi zadužuje 20 miliona KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.