Kategorija: Vijesti

MINHEN – Njemačka tehnološka kompanija Siemens saopštila je da je njen prihod od jula do septembra, koji za kompaniju predstavlja četvrti fiskalni kvartal, porastao deset odsto međugodišnje na rekordnih 21,4 milijarde evra.

Iz kompanije su rekli da očekuju sporiji rast u narednoj godini.

Ako se pogledaju rezultati za cijelu fiskalnu godinu, prihod Siemensa je porastao 11 odsto međugodišnje na 77,8 milijardi evra, prenosi Mina.

Siemens očekuje manji rast prihoda u tekućoj fiskalnoj godini, između četiri i osam odsto međugodišnje, naročito zbog usporavanja poslovanja u Kini, a minhenska kompanija se nada oporavku u drugoj polovini fiskalne godine nakon što kupci isprazne svoja skladišta.

Uprkos uzdržanom rastu, očekuje se da će zarada po akciji Siemensa, isključujući efekte ulaganja u Siemens energy, nastaviti da raste do nivoa između 10,40 i 11 evra po deonici.

„Naša strategija se isplati. Nastavljamo da ubrzavamo digitalnu i održivu transformaciju naših kupaca“, rekao je izvršni direktor Siemensa Roland Buč (Roland Busch).

Finansijski direktor Siemensa Ralf Tomas (Ralf Thomas) najavio je dalji povratni otkup akcija kompanije za šest milijardi evra u narednih pet godina. Biznis.rs

Objava Prihod Siemensa porastao na 21,4 milijarde evra prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Riječ je o takozvanoj Jadransko-jonskoj autocesti koja bi se gradila kroz Hercegovinu, a spajala bi se s Koridorom 5C kod Počitelja, izvještava BiznisInfo.ba. Od čvora Počitelj išla bi preko teritorije Stoca ka Trebinju, i dalje ka Crnoj Gori.

Kada će gradnja početi, još nije poznato. No, značajan korak urađen je izradom Studije o uticaju na okoliš koja će biti predstavljena krajem ovog mjeseca.

Riječ je o studiji koja se odnosi na prvu dionicu ove ceste, Stolac – čvor Počitelj u dužini od 23,5 kilometara.

Prva javna rasprava će se održati u Stocu 30. novembra 2023. godine, a druga u Čapljini dan kasnije.

Na raspravi će se održati prezentacija Studije o uticaju na okoliš te će biti moguće postavljati pitanja.

Dokumentacija za predmetnu Studiju utjecaja na okoliš dostupna je na uvid u prostorijama Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

Dokumentacija je također dostupna za uvid u prostorijama JP Autoceste FBiH, piše biznisinfo.

Dionice Novo Nordisk porasle su 3 posto u ponedjeljak i to zato što je tržište reagiralo na podatke koje je farmaceutski proizvođač predstavio tokom vikenda, pokazujući da popularni lijek protiv pretilosti, Wegovy, ima koristi i za zaštitu srca a ne samo za gubitak kilograma, piše biznisinfo.

Podaci predstavljeni u subotu na važnom medicinskom skupu u Sjedinjenim Američkim Državama dodatno su povećali povjerenje investitora i analitičara u kardiološke prednosti lijeka Wegovy, nakon što je Novo Nordisk u avgustu objavio preliminarne podatke iz svoje velike studije, čime su dionice dosegle rekordnih 17 posto rasta tog dana.

Podaci objavljeni u avgustu iz Select studije danske farmaceutske firme pokazali su da Wegovy, koji je pokazao sposobnost pomoći pacijentima da prosječno izgube 15 posto svoje tjelesne težine, također smanjuje mogućnost srčanog udara, moždanog udara ili smrti od bolesti srca za 20 posto.

Puni rezultati studije pokazali su da se razlika u riziku za srčane problemi između pacijenata koji su primali Wegovy i onih koji su uzimali placebo počela pojavljivati gotovo odmah nakon početka liječenja, piše Reuters, prenosi Poslovni.hr.

Markus Manns, upravitelj portfelja u Union Investmentu u Njemačkoj i dioničar Novo Nordiska, izjavio je Reutersu da je rani kardiovaskularni benefit bio “pozitivno iznenađenje” koje može biti važan faktor razlikovanja u odnosu na konkurentske lijekove koji se razvijaju kod drugih firmi, uključujući Amgen (AMGN.O) i Pfizer (PFE.N).

Analitičari iz Jefferiesa su u bilješci izjavili da je medicinski benefit lijeka Wegovy za pretilu osobu s kardiovaskularnim bolestima jasan iz podataka, ali kardiolozi u Sjedinjenim Američkim Državama su im rekli da ih brine visoka cijena lijeka. Wegovy u SAD-u naime ima cijenu od 1.000 dolara mjesečno.

Analitičari iz Jefferiesa predviđaju da novi podaci neće rezultirati povratom troškova za Wegovy zbog tih novootkirvenih benefita za srce, osim ako Kongres Sjedinjenih Američkih Država ne odobri zakon koji bi omogućio Medicare zdravstvenom planu da nadoknadi troškove tih lijekova.

Naime, američki zakon klasificira tretmane za mršavljenje kao lijekove za stil života i sprečava Medicare da ih plaća. Wegovy pripada klasi lijekova koji imitiraju hormon u crijevima koji pomaže reguliranju razine šećera u krvi i apetita.

Firme u SAD-u širom različitih sektora, poput proizvođača hrane i pića, suočavaju se s rastućom zabrinutosti investitora zbog potencijalnog utjecaja na njihovo poslovanje uslijed rastuće popularnosti lijekova za mršavljenje.

Novo Nordisk je prvi na tržištu s visoko učinkovitim lijekovima za mršanje. Prošle sedmice regulatori u SAD-u i Velikoj Britaniji odobrili su konkurentske tretmane za mršanje firme Eli Lilly, koji su prethodno bili odobreni i plasirani na tržište kao Mounjaro za dijabetes.

BANJALKUKA – Zaduživanje budžeta Srpske u 2023. godini se trebalo izvršiti prodajom 300 miliona KM hartija od vrijednosti na domaćem tržištu  i 780 miliona KM na stranom finansijskom tržištu.

Međutim, rebalansom su ovi brojevi promjenjeni i sada Srpska planira od domaćih povjerilaca da uzajmi duplo više nego što je prvobitno planirala, 610 miliona KM, ili za 310 miliona KM više, pokazuje analiza Bife.ba.

U žaru  ekonomskih rasprava  o rebalansu budžeta na 6.redovnoj sjednici Republike Srpske održanoj početkom novembra  raspravljalo se o svemu i svačemu  osim o onome što je najbitnije.

Rebalansom je utvrđen budžet koji je za 2,6 odsto veći od planiranog za 2023. godinu, a protivnici rebalansa su ukazivali na rast zaduživanja sa 1,1 milijardi KM na 1,16 milijardi KM.

Rast duga za pet odsto, sam po sebi,  nije tako dramatičan da bi bio glavni predmet rasprave o rebalansu budžeta.

Mnogi  narodni poslanici su  ukazivali, sa manje ili više prava, na niske i smanjene budžetske rashode za pojedine namjene, ali ni to nije suštinska promjena načinjena u rebalansu budžeta za 2023.godinu.

Vlada ima diskreciju da predloži rebalans  na način i po iznosima i kategorijama koje ona smatra opravdanim, a skupština ili usvaja rebalans, ili traži njegove izmjene.

I ukazivanje na budžetski deficit je  promašilo temu, jer  u razlici između deficita od 261,2 miliona KM i deficita od 255,4 miliona KM  (rebalans budžeta) samo krajnje sitničava osoba  može vidjeti nešto bitno.

Šta su osnovne promjene u rebalansu srpskog budžeta za  2023. godinu, na koju tokom skupštinske rasprave nije jasno i precizno ukazano?

U prvobitnom budžetu za 2023. godinu Srpska je planirala da se na domaćem i stranom tržištu hartija od vrijednosti zaduži za 1,1 milijardi KM  (ekonomski kod 921 100 u budžetu), na osnovu čega smo početkom septembra predvidjeli da će u naredna četiri mjeseca  Srpska svaki mjesec emitovati  hartija od vrijednosti u iznosu od 172 miliona KM.

Zaduživanje budžeta u 2023. godini se trebalo izvršiti prodajom 300 miliona KM hartija od vrijednosti na domaćem tržištu, i 780 miliona KM na stranom finansijskom tržištu.

U rebalansu su ovi brojevi promjenjeni i sada Srpska planira od domaćih   povjerilaca da uzajmi duplo više nego što je prvobitno planirala, 610 miliona KM, ili za 310 miliona KM više.

Za  isti iznos, 310 miliona KM, smanjeno je zaduživanje na stranom tržištu,  i ono sada umjesto 780 miliona KM iznosi 469,5 miliona KM.

Ali to nisu sve osnovne  promjene u rebalansu.

Ovih 469,5 miliona  KM se od stranih povjerilaca Srpska planira pozajmiti ne kroz  emisiju hartija od vrijednosti već uzimanjem kredita.

Planirani kredit, ili krediti, će biti realizovani do kraja godine.

To može biti kredit uzet od neke države, ili neke međunarodne finansijske instititucije.

Srpska je prvobitno planirala da od stranaca posudi 71%, a od domaćih povjerilaca 29 odsto potrebnog novca za finansiranje budžeta, a rebalansom je taj odnos postavljen na 43 odsto prema 57 odsto.

Rebalansom je planirano da se manje posudu od stranih, a više od domaćih, povjerilaca, a u  prvobitnom budžetu bilo je obratno.

To su  osnovne promjene u rebalansu budžeta za 2023.godinu i to su trebale biti glavne teme za raspravu, a one to uopšte nisu bile.

Da su narodni poslanici znali zašto je struktura povjerilaca (strani – domaći) bitna, sigurno bi  i o tome raspravljali. Bife.ba

Objava Srpska povećava zaduživanje na domaćem, a smanjuje na ino tržištu prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BANJALUKA – Budžet Grada Banjaluka u idućoj godini iznosiće 190,9 miliona KM, što je 22,8 miliona manje u odnosu na zadnji usvojeni rebalans.

To je predviđeno nacrtom budžeta grada Banjaluka za 2024. godinu, koji je upućen u skupštinsku proceduru. Sve finansijske procjene u ovom dokumentu su urađene na osnovu usvojenog prvog rebalansa budžeta za 2023. godinu iz marta ove godine, koji je iznosio 213,7 miliona KM.

Umanjeni iznosi za kredite

U dokumentu u koji je imao uvid portal CAPITAL je navedeno da je to urađeno zato što još traje procedura usvajanja drugog rebalansa budžeta za 2023. godinu.

Naime, Skupština grada Banjaluka je usvojila nacrt drugog rebalansa za 2023. godinu 25. oktobra, ali konačni prijedlog tog dokumenta još nije spreman, niti ima naznaka kada će biti.

Zbog toga su se u Gradu Banjaluka kod priprema za iduću godinu oslanjali na finansijske parametre iz prvog dijela ove godine.

„Kod analize razloga smanjenja budžetskog okvira za 2024. godinu, u odnosu na 2023. godinu, prevenstveno treba imati u vidu manje planirane kreditne prilive. U 2023. godini bio je planiran kreditni priliv za finansiranje kapitalnih investicija u iznosu od 25 miliona KM“, navedeno je u obrazloženju ovog dokumenta uz napomenu da u nacrtu budžeta za 2024. godinu nisu planirana nova dugoročna kreditna zaduženja.

Precizirano je da je u dijelu primitaka od zaduživanja planiran iznos od osam miliona KM, koji je manji za oko 74 odsto u odnosu na 2023. godinu.

Od tog iznosa 5,5 miliona KM je planirano za finansiranje deficita gotovinskog toka, koji se eventualno može očekivati u 2024. godini.

„Biće pripremljena odluka o kratkoročnom zaduženju koju bi Skupština grada trebala usvojiti najkasnije sa usvajanjem prijedloga budžeta za 2024. godinu“, navodi se u nacrtu budžeta i dodaje da se ostatak sredstva odnosi na ranije odobreni kredit za izgradnju mosta u Docu.

Za grantove u 2024. je planirano je 2,73 miliona KM što je za oko 1,7 miliona KM ili 40 odsto manje u odnosu na ovu godinu, primici od nefinansijske imovine planirani su u iznosu od 2,65 miliona KM, što je za 20 odsto manje u odnosu na 2023. godinu kada je plan iznosio 3,3 miliona KM.

Na transfere ide 10 miliona KM ili 25,5 odsto više u odnosu na 2023. godinu, ali se najveći iznos 9,9 miliona KM odnosi na sredstava za socijalnu zaštitu koja se očekuju od nadležnog Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite.

Šta je sa drugim rebalansom?

Na pitanje zbog čega još nije pripremljen prijedlog drugog rebalansa budžeta grada za ovu godinu, a jeste nacrt budžeta za 2024. godinu, gradski menadžer Bojan Kresojević nije dao konkretan odgovor.

„Rebalans budžeta grada za jednu godinu nema nikakve veze sa budžetom za narednu godinu. To su dvije različite godine obavljanja procesa u dva različita perioda tako da ne znam šta je argument da jedno uslovljava drugo“, rekao je Kresojević.

Uvećani rashodi za plate

Kada su u pitanju rashodi iduće godine su planirana značajna sredstva za otplatu kredita iz prethodnog perioda, tačnije 19,6 miliona KM.

„Ovdje treba imati u vidu trend rasta referentnih kamatnih stopa na međunarodnom tržištu kapitala, što može dovesti do porasta ovih rashoda u narednoj godini“, navedeno je nacrtu budžeta za 2024. godinu.

Za iduću godinu su planirani uvećani rashodi na brojnim stavkama.

Tako je za rashode za lična primanja planirano 51,9 miliona KM što je za 2,9 miliona KM ili 6,1 odsto više, za doznake na ime socijalne zaštite je predviđeno 29,5 miliona KM što je za 5,24 miliona KM ili 21,6 odsto više nego u 2023. godini.

Takođe, planiran je i rast rashoda za korišćenje roba i usluga i to za 3,9 miliona KM i najvećim dijelom se odnosi na tekuće održavanje komunalne i saobraćajne infrastrukture i održavanje javnih površina.

Datum idućeg zasjedanja Skupštine grada, kao i set pitanja koji bi trebao da se nađe na dnevnom redu trebao bi biti određen na sjednici Kolegijuma 17. novembra.

CAPITAL: V. Popović

Objava Budžet Banjaluke dogodine manji za 23 miliona KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Studija “500 najbolje rangiranih kompanija iz Centralne i Istočne Evrope” rangira kompanije na osnovu ostvarenog prometa nudeći pri tom i analizu faktora kao što su broj zaposlenih, poslovni okvir kompanija, zatim privredni sektori i tržišta, kao i procjene kreditne sposobnosti. Privredni učinak 500 najbolje rangiranih kompanija Centralne i Istočne Evrope služi kao pouzdan pokazatelj tržišnih kretanja na prostoru čitavog regiona, kazali su iz Kofejsa.

Poljska kompanija PKN Orlen i dalje zauzima prvo mjesto na listi, koje trenutno drži još ubjedljivije zbog rasta prometa od 111%, nakon prošlogodišnjeg rasta od 52%. Druge kompanije kao što su Czech RWE (drugo mjesto), multinacionalna kompanija za proizvodnju nafte i gasa MOL Hungary (treće), zatim mađarska MVM Energetika (četvrto), češka Škoda Auto (peto), prodajni lanac Jeronimo Martins Polska (šesto) kao i poljska kompanija za proizvodnju električne energije PGE (sedmo) su zadržale svoje prošlogodišnje pozicije na rang listi. Sve navedene kompanije su zabilježile rast prometa tokom 2022. godine u poređenju sa 2021, dok su kompanije za distribuciju električne energije RWE i MVM prijavile čak trocifreni rast prihoda.

U regionu je najveća kompanija slovenački Petrol, zatim slijede Slovenske elektrane, hrvatska INA i hrvatsko Prvo plinarsko društvo, Naftna industrija Srbije, Elektroprivreda Srbije…

Na listi dominiraju kompanije koje pružaju javne usluge (snabdijevanje električnom energijom i gasom), kompanije koje posluju u djelatnosti vađenja prirodnih resursa i prerade (minerali, nafta, hemikalije…), trgovinski lanci, metalska industrija, firme koje posluju u sektoru motornih vozila i transporta, kao i nekoliko kompanija iz sektora poljoprivrede i proizvodnje hrane, kao i u djelatnosti elektronike, informacija i telekomunikacija, prenosi Forbes.

Gžegož Šelevič (Grzegorz Sielewicz) ekonomski stručnjak kompanije Kofejs za prostor centralne i istočne Evrope istakao je da su se ekonomske posljedice rata u Ukrajini odrazile i na zemlje Balkana, s visokom inflacijom uzrokovanom rastućim cijenama energije i poremećajima u lancima snabdijevanja. Ove zemlje su podložne globalnoj potražnji, s obzirom na to da čine region malih otvorenih ekonomija koje su usmjerene ka spoljnoj trgovini, pri čemu najveći izvoz ide unutar regiona i ka zemljama Evrozone.

Najvišu stopu rasta među jadranskim zemljama zabilježile su Hrvatska (6,2%) i Crna Gora (6,4%), zahvaljujući snažnoj potrošnji domaćinstava i oporavku turizma.

Nakon pandemije, balkanske ekonomije doživjele su veliko ubrzanje rasta, koje je izgubilo zamah tokom 2022. Ipak, nekoliko faktora nastavilo je da podržava ekonomsku aktivnost, uključujući obnavljanje sektora turizma, kreiranje novih radnih mesta i smanjenje siromaštva.

Ti faktori omogućili su regionu da izbjegne recesiju u 2022. godini; na potrošnju domaćinstava uticale su rastuće cijene, ali je ostala podstaknuta doznakama i većim platama. Uprkos globalnoj nesigurnosti, jadranske zemlje još su bile u mogućnosti da privuku strane direktne investicije.

Efekti ekonomskog opadanja, visokih kamatnih stopa i slabih spoljnih okolnosti počeli su da se značajnije manifestuju tokom 2023. i očekuje se da će uticati na ekonomsku aktivnost u regionu i tokom 2024.

Istovremeno, povećanje minimalnih plata stavlja pritisak na opšti rast plata; to može imati nepovoljne efekte, budući da se mnoge kompanije još bore s visokim operativnim troškovima i smanjenom potražnjom. Kao rezultat toga, 2024. neće vidjeti snažan oporavak, dok se očekuje da će jadranske zemlje zabilježiti stope rasta ispod potencijala svojih ekonomija, posebno u prvoj polovini godine.

Region se i dalje fokusira na dalje približavanje Evropskoj uniji. Hrvatska je usvojila evro i pridružila se bezviznom Šengenskom prostoru EU u januaru 2023. godine, što će vjerovatno podržati trgovinu, turizam i investicije na dugi rok. Bosna i Hercegovina je stekla status kandidata za EU u decembru 2022. Među domaćim izazovima, politički rizik ostaje visok, posebno za Srbiju zbog trajnih i čak rastućih tenzija s Kosovom.

Što se tiče ekonomskog napretka, posebno zemlje Balkana koje nisu članice EU, i dalje se suočavaju sa strukturalnim teškoćama i potrebom za reformama kako bi se povećala produktivnost, povećala konkurencija i ojačala uprava. Ako bi to pratili napori vlade da investiraju u obrazovni sistem i poboljšaju infrastrukturu, multinacionalne kompanije mogle bi biti još otvorenije za investiranje u region, pišu nezavisne.

BANJALUKA – Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da će budžet za narednu godinu biti usvojen u decembru, te da neće biti restrikcija nikakvih davanja kada je riječ o ličnim primanjima, platama i penzijama.

Dodik je napomenuo da će penzije morati da se usklade sa prosječnom platom koja u Republici Srpskoj nesumnjivo raste.

“Pokušaćemo da održimo ovaj nivo ekonomije, da našu likvidnost budžeta garantujemo kroz prilive koji će omogućiti da servisiramo sve naše obaveze i da održimo taj rejting koji je Republika Srpska pojačala”, istakao je Dodik.

On je naveo da je Republika Srpska svoj kreditni rejting povećala sa B na B plus, što ukazuje na rast.

Dodik je rekao da je Srpska politički i institucionalno stabilna i da nema izazova koji bi mogli ovo da ugroze, ističući da je postojeći bruto domaći proizvod od 14,5 do 15 milijardi KM.

“Globalna kretanja utiču na svijet i remete oblasti energetike i ekonomije, a sve se rezultuje na neke procese koji su važni za Srpsku, što znači da je ova godina bila prilično izazovna”, rekao je Dodik.

Dodik je naglasio da će Srpska ovu godinu završiti u skladu sa planom i neće biti ekonomskih rezova, odnosno smanjenja.

On je dodao da je Srpska jedna od najmanje zaduženih u regionu od 30 odsto bruto domaćeg proizvoda, što je daleko ispod propisanog nivoa EU od 60 odsto.

Prema njegovim riječima, Republika Srpska će nastaviti da raste, bez obzira na usporenje ekonomija Zapada.

“Razgovaraćemo ovih dana sa privrednicima. Predviđen je dijalog socijalnih partnera koji nije u posljednjih nekoliko godina imao rezultata, ali sada želim da moj prijedlog o najnižoj plati bude polazna osnova za razgovore. Uvažiću sindikalne i stavove poslodavaca. Niko ne isključuje poslodavce, ali ima devijacija i ne može se reći da prigovori sindikata nisu tačni, odnosno da se dobit koristi za `crne isplate` kako bi se izbjeglo uplaćivanje doprinosa”, rekao je Dodik.

On je naveo da u građenju sistema svi moraju biti odgovorni i da se mora imati svijest radnika i poslodavaca kada je riječ o isplati plata u kovertama.

Kada je riječ o stranim ulaganjima, Dodik je najavio u narednih nekoliko mjeseci otvaranje dvije fabrike u Laktašima, njemačke i slovenačke, gdje će biti ukupno zaposleno oko 1.300 radnika, ali je ukazao da u Srpskoj postoji problem nedostatka industrijskih radnika. Srna/ATV

Objava Dodik: Budžet u decembru, neće biti restrikcija na lična primanja prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Njemački trgovački gigant Rewe u martu ove godine pokazao je interes za kupovinu trgovačke firme Engrotuš koja ima trgovine Tuš. Već ranije smo pisali da se u utrku ključila i Fortenova grupa (bivši Agrokor), koja je očito dala bolju ponudu, piše biznisinfo.

Prema neslužbenim informacijama lista Delo, Fortenova je i krajnji kupac trgovačkog lanca Tuš, kako maloprodaje tako i veleprodaje.

Posao je, prema navodima, vrijedan tridesetak miliona eura, a prema neslužbenim informacijama ugovor će biti potpisan danas. Transakciju će morati odobriti i Agencija za zaštitu konkurencije.

Kako piše list, Fortenova bi trebala preuzeti Engrotuš i veleprodaju Cash & Carri. Drogerije će ostati u vlasništvu porodice Tuš.

Trgovački lanac Tuš, četvrti po veličini u Sloveniji,već neko vrijeme je na prodaji. Lanac je, podsjetimo, nekada poslovao i u Bosni i Hercegovini, ali se povukao s našeg tržišta.