Kategorija: Vijesti

Prosječna plata isplaćena u FBiH za avgust iznosila je 1.281 KM, minimalna je bila 596 KM, tako da je pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom 43,35 odsto, a minimalnom 20,17 odsto.

Prilikom izrade sindikalne potrošačke korpe u obzir su uzeti prosječna plata isplaćena u FBiH, te minimalni troškovi života četvoročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednješkolac, a drugo osnovac, piše bosniainfo.

BANJALUKA – Aktuelna administracija u Banjaluci planira kreditom u iznosu do šest miliona KM pokriti nedostatak novca u gradskoj kasi, koji je nastao smanjenjem prihoda. Taj iznos je za 1,3 miliona KM veći u odnosu na prvobitnu procjenu Gradske uprave Banjaluka.

Kako bi se to realizovalo u skupštinsku proceduru je upućena odluka o kratkoročnom za duženju Grada Banjaluka, koje će biti iskorišteno za potrebe privremenog finansiranja deficita proizašlog iz gotovinskog toka.

U odluci u koju je imao uvid portal CAPITAL je navedeno da bi kredit trebao biti realizovan po kamatnoj stopi od četiri odsto i da je rok za vraćanje kredita do 12 mjeseci.

„Uzrok eventualnog deficita novčanog toka do kraja godine je, prije svega, očekivano smanjenje prihoda po osnovu indirektnih poreza, naknada za uređenje gradskog građevinskog zemljišta i rente. U cilju usklađivanja očekivane dinamike realizacije planiranih prihoda i rashoda, nacrtom rebalansa budžeta za 2023. godinu predviđeno je kratkoročno zaduženje, koje će se realizovati u skladu sa stvarnim potrebama za dodatnim novčanim sredstvima“, navedeno je u obrazloženju ove odluke.

Grad Banjaluka je u 2022. godini ostvario redovne prihode u iznosu od 146,5 miliona i trenutno nema u otplati kratkoročnih kredita, dodaje se u odluci.

„Potencijalna obaveza po kreditnom zaduženju predloženom ovom odlukom, sa pripadajućom kamatom, iznosi 6.240.000 KM ili 4,26 odsto redovnih prihoda ostvarenih u 2022. godini, što je manje od propisanih maksimalnih pet odsto koje propisuje Zakon o zaduživanju, dugu i garancijama RS“, precizirano je u ovoj odluci.

Traže više novca

Planirano kreditno zaduženje je veće u odnosu na ranije procjene Gradske uprave Banjaluka.

Kako je CAPITAL ranije pisao aktuelna administracija planira da proširi budžetski okvir  na 238 miliona KM što je za 24,3 miliona više u odnosu na prethodni rebalans.

U nacrtu rebalansa je, između ostalog, navedeno da je do kraja ove godine u planu kratkoročno zaduženje za privremeno finansiranje deficita proizašlog iz gotovinskog toka, ali na iznos koji je za 1,3 miliona KM niži u odnosu na sredstva koja su planirana u odluci o kreditnom zaduženju.

Naime, u nacrtu je navedeno da će za te namjene trebati 4,7 miliona KM, tako da je očigledno da su u Gradu Banjaluka u međuvremenu procijenili da će im do kraja ove godine trebati više novca.

Rebalans budžeta na čekanju

Skupština Grada Banjaluka je krajem prošlog mjeseca usvojila nacrt drugog rebalansa budžeta grada, ali aktuelna administracija još nije pripremila prijedlog rebalansa, tako da je teško reći u kakvom su stanju gradske finansije.

Gradski menadžer Bojan Kresojević je rekao da rebalans još nije spreman i da je potrebno dodatno vrijeme da se formira konačni prijedlog.

Odluka o kreditnom zaduženju je upućena u skupštinsku proceduru ali trenutno nije jasno kada će ona doći pred odbornike.

Datum zasjedanja je trebao biti određen na jučerašnjem zasjedanju Kolegijuma Skupštine grada Banjaluka, ali to se nije desilo zbog nesuglasica na relaciji predsjednik lokalnog parlamenta Ljubo Ninković i gradski menadžer Bojan Kresojević, oko rokova za dostavljanje materijala koji bi trebali biti na dnevnom redu idućeg zasjedanja.

Zbog toga je sjednica Kolegijuma odgođena za 17. novembar.

CAPITAL: V. P.

Objava Banjaluka se zadužuje šest miliona KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BANJALUKA – Najviše pažnje tokom nedavne rasprave o rebalansu budžeta RS za tekuću godinu izazvalo je smanjenje granta za kulturu sa 1.250.000 na samo 150.000 KM, ali u rebalansu je bilo još niz zanimljivih stavki koje su promakle javnosti.

Jedna od njih je da je uz rapidno smanjenje granta za kulturu višestruko povećan grant za vrhunski sport sa 3.450.000 na 22.750.000 KM.

Ipak, CAPITAL otkriva da narodni poslanici glasanjem za takav rebalans ne pokazuju nikakvu posebnu brigu za vrhunski sport, već u stvari pokrivaju trošak izgradnje teniskih terena za proljetos održani turnir „Srpska open“ čiju izgradnju su zajedno realizovali Vlada RS i Grad Banjaluka uz podršku predsjednika Srpske Milorada Dodika.

Pored toga, još jedna pikanterija u rebalansu je smanjenje izdataka za licenciranje Microsoft softvera. Sredstva su umanjena za trećinu, pa je umjesto dosadašnjih 3,7 miliona za ovu stavku predviđeno 2,4 miliona KM.

Razlog za to je nedavno obaranje zvaničnog sajta Vlade RS iza koga, kako je rekao premijer Radovan Višković, stoje Amerikanci, zbog čega je Vlada drastično srezala sredstva za licenciranje softvera ove američke firme.

Dalje je interesantno veliko povećanje sredstava za grantove za koje se iz strukture budžeta ne vidi jasno za šta su namijenjeni.

Budžetom za ovu godinu nisu uopšte bila predviđena sredstva za tekuće grantove za inostranstvo, dok je rebalansom previđeno 24.600 KM.

Za tekuće grantove neprofitnim subjektima u zemlji takođe nisu bila predviđena nikakva sredstva, dok je rebalansom za to predviđeno čak 842.500 KM.

Ugostiteljski servis RS dobio je skoro milion i po maraka više, jer mu je budžet povećan sa 8.675.000 na 10.050.000 KM.

MUP-u RS smanjen je ukupni budžet za pet miliona KM, dok je istovremeno stavka za otplatu dugova povećana za 700 hiljada KM – sa 1.192.000 na 1.892.000 KM.

Republičkom sekretarijatu za vjere povećan je budžet za oko 1,2 miliona, od čega se najviše odnosi na kapitalne grantove za inostranstvo i grantove vjerskim i etničkim udruženjima.

Poreskoj upravi RS koja bilježi rekordnu naplatu direktnih poreza rebalansom je smanjen budžet za 800.000 KM. To je prilično apsurdno pogotovo kada se uzme u obzir da je u okviru PURS formiran novi sektor koji treba da se bavi ispitivanjem porijekla imovine. Za rad tog novog sektora trebaće dodatna sredstva, osim ako Vlada nije odlučila da taj sektor ne treba ništa da radi.

Rebalansom je uduplan budžet Zavoda za geološka istraživanja RS sa 919.000 na 1,88 miliona KM. Najveće povećanje ova republička institucija sa sjedištem u Zvorniku dobila je na stavci „ostali nepomenuti rashodi“ za koje se ne zna šta tačno predstavljaju, a koji su povećani sa 6.000 na čak 938.800 KM.

Tri javna preduzeća koja su u nadležnosti ministarstva saobraćaja i veza rebalansom su ostala bez polovine predviđenih sredstava. Subvencije za „Željeznice RS“ smanjene su sa 20 na deset miliona KM. „Aerodromi RS“ umejsto 2,2 dobiće 1,1 milion KM, a „Pošte Srpske“ koje su od Vlade dobijale subvenciju od milion KM rebalansom će dobijati samo 550.000 KM.

Višestruko su srezani i grantovi Ministarstva trgovine i turizma, pa je tako grant za razvoj turizma sa 1.250.000 KM srezan na 239.000 KM, a tekući grant za zaštitu potrošača sa 100 hiljada na svega 24 hiljade KM.

Vlada Srpske je potvrdila da borcima duguje jedan borački dodatak i naknadu za odlikovane borce, ali je smanjila sredstva za te namjene. Pod stavkom izdaci za neizmirene obaveze iz ranijih godina, konkretno za godišnji borački dodatak i doznake za odlikovane borce, rebalansom je umjesto 15,7 miliona predviđeno nešto više od 14,7 miliona KM.

CAPITAL: D. Momić

Objava Pikanterije iz rebalansa: „Srpska open“ preči od boraca prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

SARAJEVO, BANJALUKA – Advokati u Bosni i Hercegovini predložili su novi cjenovnik za zastupanje klijenata u krivičnim postupcima pred sudom BiH. Ukoliko ga Savjet ministra BiH usvoji, njihove usluge će biti za 60 odsto skuplje, a ako budu odbijeni najavljuju obustavu rada, saznaje portal CAPITAL.

Advokatske komore Republike Srpske i Federacije BiH uputile su Ministarstvu pravde BiH inicijativu za izmjenu i dopunu Odluke o naknadi troškova krivičnog postupka.

Naime, rad advokata vrednovan je kroz bodove, odnosno svaka radnja u postupku nosi određen broj bodova. Vrijednost jednog boda je tri marke, dok advokati traže da to u buduće bude pet maraka.

„Odluka o naknadi troškova je donesena 2004. godine i od tada nije mijenjana u pogledu vrijednosti boda. Naime, inflacija je od tada do danas povećana za oko 50 odsto, za koliko je opala kupovna vrijednost novca. Tokom ovog perioda su se redovno usklađivala primanja u javnom i realnom sektoru dok su naknade advokata ostale na istom nivou kao i prije 20 godina“, navode oni u svom zahtjevu.

Iako imaju pravo na naknadu putnih troškova, advokati žele da im se plati i vrijeme koje su izgubili u putu.

Naime, smatraju da je potrebno uspostaviti ravnopravnost između advokata koji imaju sjedište kancelarije u Sarajevu i ostalih advokata koji gube značajno vrijeme radi putovanja do Suda BiH.

„Svi advokati koji postupaju pred navedenim sudom bi trebalo da imaju ravnopravan pristup tom sudu, a to je moguće jedino uspostavljanjem nagrade za izgubljeno vrijeme tokom putovanja od kancelarije do suda“, smatraju oni.

Advokatima je sporan i član 31. kojim se nagrada uvećava za 10 odsto ako je njihov branjenik u pritvoru. Traže da se ona poveća za duplo.

„Iznos nije adekvatan jer takvi predmeti zahtijevaju dodatni anganžman koji nekada može biti u toku cijelog krivičnog postupka. Komunikacija sa branjenicima kao i konsultacije prije i za vrijeme glavnog pretresa su bez bilo kakve dvojbe mnogo teže za advokata kada se osumnjičeni nalazi u pritvoru. Iz tog razloga uvećanje od 10 odsto nije odgovarajuće“, stoji u zahtjevu dvije komore.

Takođe predlažu i da se za pojedine radnje u postupku koje nisu naplaćivali uvede naknada, kao što je to na primjer izjašnjenje na mjere pritvora ili mjere zabrane, jer su, kako smatraju to složeni podnesci koji zahtijevaju vrijeme.

Advokati obje advokatske komore vjeruju da će ministar pravde i Savjet ministara imati razumijevanja za ovaj prijedlog i u najkraćem mogućem roku usvojiti predložene izmjene.

„U protivnom, advokati bi bili prinuđeni da svoja prava ostvaruju drugim sredstvima uključujući i obustavu rada“, upozorili su oni.

CAPITAL: D. Tovilović

Objava Advokati traže da im se plati gubljenje vremena prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Prema podacima EU, upravo Unija daje najveću financijsku pomoć našoj zemlji. Kroz predpristupne fondove podržava socioekonomski razvoj Bosne i Hercegovine.

Bosni i Hercegovini je u razdoblju od 2021. do 2023. godine EU dala oko 256 milijuna eura, od čega je 70 miliona eura podrške energetski siromašnim domaćinstvima.

Ukazano je da je već 90 posto od 70 miliona eura distribuirano prema onima kojima je taj novac namijenjen.

Osim toga, EU je od 1999. kroz zajmove Europske investicijske banke omogućila 3,2 milijarde eura. EU je i najveći trgovinski partner Bosne i Hercegovine.

Oko 73 posto izvoza ostvarujemo u zemlje EU, dok 56 posto dobara uvozi iz Unije. Trgovinska razmjena Bosne i Hercegovine i EU je prošle godine iznosila 15,1 milijardu eura.

Direktne investicije iz država EU u Bosni i Hercegovini prošle godine iznosile su 5,3 milijarde eura, piše Biznis.ba.

BANJALUKA – Posvećeni rad na stalnom podizanju kvaliteta usluga koje pruža Nova banka AD Banja Luka prepoznat je i od strane Commerzbank AG Frankfurt, jedne od najznačajnijih finansijskih institucija u Evropi.

Nova banka dobitnik je prestižnog priznanja STP Award 2022, koje predstavlja potvrdu izvrsnosti i preciznosti u procesu komercijalnih plaćanja i finansijskih transfera, a koje su iskazane tokom 2022 godine. Efikasan, siguran i dostupan platni promet, razvijen u skladu s potrebama klijenata, jedan je od glavnih aduta Nove banke.

„Ova nagrada dolazi nam u periodu kad Nova banka ostvaruje najbolje poslovne rezultate od svog osnivanja. Ti rezultati posljedica su zalaganja naših zaposlenih i stalnog unapređenja proizvoda i usluga koje nudimo našim klijentima. Podrška Commerzbanke izuzetno nam je važna, naročito u poslovima vezanim za ino platni promet, FX transakcije i bankarske garancije. Našim klijentima dostupni su brzi, jednostavni i nadasve sigurni kanali kojim mogu svoj novac poslati širom svijeta. Izuzetno smo ponosni na tim koji razvija usluge platnog prometa i prilagođava ih novim, savremenim, digitalnim okruženjima“, istakao je povodom uručenja priznanja Siniša Adžić, predsjednik Uprave Nove banke.

„Nova banka je prepoznata kao banka posvećena klijentima, koja je, uprkos trendovima, zadržala fizičko prisustvo u poslovanju sa klijentima širom Bosne i Hercegovine. Želimo da naši kanali budu dostupni svim građanima i pravnim licima i da omogućimo da se platne transakcije u zemlji i inostranstvu obavljaju brzo i sigurno. Najznačajnije priznanje koje svakodnevno dobijamo jeste povjerenje naših klijenata“, izjavila je Jasna Zrilić, član Uprave Nove banke.

Commerzbank AG Frankfurt, kao dugogodišnji partner Nove banke u obavljanju međunarodnog platnog prometa, ovim priznanjem je potvrdila odlučnost Banke da svako procesiranje transakcija bude tačno i brzo. Stalni rast novih računa i broja transakcija potvrda je da je Nova banka lider na domaćem tržištu i banka prvog izbora svojih klijenata.

PR

Objava Nova banka dobitnik priznanja STP Award 2022 prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BANJALUKA – Veterinarska inspekcija Republike Srpske u proteklom periodu podnijela je šest krivičnih prijava protiv lica koja su prometovala svinje iz zaraženog i ugroženog područja, bez odgovarajuće veterinarske dokumentacije.

Iz Inspektorata Srpske je saopšteno da svinje nisu posjedovale identifikacione ušne markice, uvjerenje o zdravstvenom stanju životinja izdato od veterinarske organizacije koja je sprovela program mjera, kao ni potvrdu o prometu.

“Svinje su prometovane sa područja Semberije na područje Istočnog Sarajeva, Milića, Foče i svih opština Hercegovine. Imajući u vidu epidemiološku situaciju vezanu za bolest afričke kuge svinja, koja je prouzrokovala eutanaziju i neškodljivo uništavanje nekoliko desetina hiljada svinja i ogromne ekonomske gubitke, neodgovornim ponašanjem pojedinaca povećan je rizik od daljeg širenja bolesti“, navodi se u saopštenju, prenosi Srna.

Iz Inspektorata je navedeno da su prilikom nelegalnog transporta iz ugroženog i zaraženog područja, neodgovorni trgovci i farmeri doprinijeli širenju afričke kuge svinja i u druga područja Republike Srpske.

U saopštenju je istaknuto da je pravovremenim djelovanjem zaustavljeno dalje širenje bolesti i situacija je pod kontinuiranim nadzorom nadležnih službi, ali je potrebno i dalje apelovati na odgovornost pojedinaca.

“Afrička kuga se ne može izliječiti i bolest se može suzbiti samo eutanazijom životinja. Ovim putem skrećemo pažnju farmerima da ne prodaju i ne kupuju svinje bez neophodne veterinarske dokumentacije“, navedeno je u saopštenju.

Iz Inspektorata Srpske su skrenuli pažnju pojedincima koji pomišljaju da na ovaj način nabavljaju svinje, da treba da imaju u vidu da će u slučaju pojave bolesti sami snositi sve troškove laboratorijskih analiza, koji nisu mali, a koje je do sada u redovnom postupku plaćalo Ministarstvo.

“Takođe, u slučaju nastale štete zbog obolijevanja i eutanazije svinja, neće moći ostvariti ni pomoć od države. Nijedan poljoprivredni proizvođač koji ne bude uredan u smislu markiranja, obilježavanja životinja i uvjerenja o zdravstvenom stanju neće imati pravo na naknadu štete“, navedeno je u saopštenju.

Iz Inspektorata su naglasili da će Veterinarska inspekcija, zajedno sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Republike Srpske, i u narednom periodu nastaviti sa pojačanim kontrolama prometa svinja u Republici Srpskoj.

Iz Inspektorata Srpske su pozvali proizvođače, kao i individualna domaćinstva da poštuju propisane mjere, odnosno da prilikom prometa svinja pribave odgovarajuću veterinarsku dokumentaciju.

“Inspekcija će sankcionisati svaki pojedinačni slučaj u kojem se utvrdi da životinje ne posjeduju identifikacione ušne markice, niti prateću dokumentaciju propisanu za transport istih“, navedeno je u saopštenju.

Srna

Objava Šest krivičnih prijava zbog prometa svinja iz zaraženih područja prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

– Strah od poremećaja proizvodnje na Bliskom istoku zbog sukoba Izraela i Hamasa ustupio je mjesto zabrinutosti za potražnju – pišu analitičari Commerzbanka u osvrtu na situaciju na tržištu.

Trgovce zabrinjava i usporavanje rasta najvećih zapadnih ekonomija, s obzirom na to da centralne banke povišenim kamatnim stopama nastoje suzbiti inflaciju.

U takvim okolnostima teško je očekivati jačanje potražnje, pa cijene nafte može podržati samo smanjenje ponude, odnosno proizvodnje najvećih svjetskih proizvođača – Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC).

Značajniji pad cijena zabilježen je i na tržištu u BiH te je na benzinskim pumpama došlo do korekcije cijena. Tako je u Sarajevu cijena dizela prekjučer iznosila od 2,56 KM do 2,81 KM, super 95 se kretao između 2,46 i 2,61 KM, a super 98 od 2,66 do 3,06 KM.

– Bez obzira na geopolitičke probleme koje imamo, ponuda je jača od potražnje, tako da tri sedmice zaredom imamo nešto niže cijene. Nekad to kotira mrvicu manje, nekad više, u svakom slučaju onom brzinom kojom trgovci obnavljaju zalihe, a zbog Uredbe koja je na snazi od maksimalno 25 feninga, mijenjat će se cijene na pojedinim pumpama, tako da sada imamo nekakve realne cijene dizela i benzina – rekao nam je Milenko Bošković, predsjednik Udruženja prometnika naftnih derivata FBiH.

Naglasio je da niko sa sigurnošću u ovom trenutku ne može reći šta će biti dugoročni trend, prenosi press.

Riječ je o objektu nazvanom Trebević Residence Premium koji se gradi na lokalitetu Brus, izvještava BiznisInfo.ba.

Isti investitor već je izgradio jedan objekat – Trebević Residence, a sada je krenuo i u gradnju druge zgrade. U oba slučaja riječ je o apartmanskim zgrada. Koliko se može vidjeti, zgrada će imati šest spratova.

Firma nudi dvosobne i trosobne apartmani sa balkonima, kao parking i parking mjesta u garažama.

Ove objekte treba razlikovati od projekta Trebević Hills, o kojem smo također pisali, a čija je gradnja najavljena na drugom, nižem lokalitetu, između Sunnylanda i hotela Pino.

Inače, BiznisInfo.ba je u posljedne vrijeme više puta pisao o urbanizaciji Trebevića koja se čini nezaustavljivom, a koja se odvija na dijelovima planine koji pripadaju Republici Srpskoj. Na dijelovima koji su u Federaciji – propisi ne dozvoljavaju gradnju, osim obnove postojećih objekata.

Najviše se gradi upravo na Brusu gdje su posječene velike šumske površine a gradilišta nisu označena niti se zna ko i šta gradi.