Kategorija: Vijesti

Upravni i Nadzorni odbor Udruženja preduzeća komunalne privrede u Federaciji BiH (UPKP FBiH) su na hitnoj sjednici, održanoj dana 8. 11. 2023. godine, razmatrali problematiku vezanu za ponude JP Elektroprivreda BiH za isporuku električne energije u 2024. godini u kojima su ponuđene cijene u većini javnih komunalnih preduzeća uvećane za 70 posto u odnosu na trenutno važeće, saopćili su.

– Kao što Vam je poznato gotovo sva javna komunalna preduzeća u FBiH posluju u vrlo teškim uslovima, jer je gotovo u pravilu da su odobrene cijene komunalnih usluga znatno ispod ekonomske cijene i u većini slučajeva ne pokrivaju troškove poslovanja preduzeća. Za posljedicu imamo da sva javna komunalna preduzeća u FBiH ne mogu da obezbijede prostu reprodukciju, što dovodi do zastarijevanja opreme, nelikvidnosti, odliva stručnog i visoko obrazovanog kadra, a broj komunalnih preduzeća koja su pred blokadom računa i stečajem je sve veći – istakli su.

Dodatno poskupljenje električne energije
Dodatni teret za poslovanje javnih komunalnih preduzeća u FBiH predstavlja i najavljeno poskupljenje električne energije za cca 70 posto, jer troškovi električne energije imaju veliko učešće u strukturi troškova njihovog poslovanja.

Pružanje komunalnih usluga predstavlja djelatnost od javnog interesa u cilju zadovoljavanja općih potreba društva i one su nezamjenjiv uslov života i rada stanovištva, preduzeća, obrtnika, te državnih i drugih institucija, a što je regulisano zakonima o komunalnim djelatnostima u svim kantonima i općinama u FBiH. Ukoliko javna komunalna preduzeća budu prinuđena da prihvate ponuđene cijene električne energije od strane JP Elektroprivreda BiH, neće imati drugog izbora osim da svojim osnivačima podnesu zahtjeve za povećanja cijena komunalnih usluga, što bi u konačnici bilo i dodatno opterećenje privrede i stanovništva.

U slučaju neodobravanja cijena od strane osnivača, što je u dosadašnjoj praksi bio čest slučaj bez adekvatne argumentacije, javna komunalna preduzeća bi došla u još teži položaj koji bi onemogućio njihovo normalno poslovanje, čak i stečaj za mnoga od njih. Ovi trendovi imali bi ogroman uticaj na pouzdanost, obim i kvalitet komunalnih usluga.

“Razgraničenje” tržišta FBiH
Zakonom o električnoj energiji FBiH („Službene novine Federacije BiH“ broj: 60/23) u kategoriji „krajnji kupac od posebnog društvenog značaja“ nisu obuhvaćena ova preduzeća i pored javnog značaja koji im je dat u skladu sa zakonskim propisima. Na ovaj način smo „gurnuti“ na tržište, pri tome zanemarujući da se radi o značajnim i velikim klijentima Elektroprivrede BiH.

– Mi, kao vjerovatno i neki drugi veliki potrošači koji se električnom energijom snabdijevaju od strane JP Elektroprivreda BiH, smo dovedeni u krajnje diskriminatoran položaj u odnosu na potrošače koji se električnom energijom snabdijevaju od strane JP Elektroprivreda HZ HB koja već duže vrijeme ni približno nije povećala cijene ovog energenta, a većinski vlasnik i jednog i drugog javnog preduzeća za snabdijevanje električnom energijom je Federacija BiH. Ove dvije elektroprivrede su izvršile „razgraničenje“ tržišta FBiH i ne žele da isporučuju električnu energiju izvan svog obuhvata, što ima elemente monopolskog ponašanja istih. Ovom prilikom moramo navesti apsurdan primjer ovakvog diskriminatornog odnosa – preduzeće JP „Vodovod“ d.o.o. Mostar koje je podijeljeno u dva organizaciona dijela, a koje snabdijevaju ova dva javna preduzeća. Organizacionom dijelu koji se snabdijeva od strane JP Elektroprivreda HZ HB cijena električne energije je ostala ista, a drugoj organizacionoj jedinici je JP Elektroprivreda BiH dostavila ponudu sa enormno povećanom cijenom električne energije – ističu.

Upućeni zahtjevi
U skladu sa navedenim, na prijedlog članova Upravnog i Nadzornog odbora UPKP u FBiH, usvojen je zaključak da se Vladi Federacije BiH uputi zahtjev:

1. Da Vlada FBiH u skladu sa članom 137. Zakona o električnoj energiji u FBiH proglasi stanje ugrožene sigurnosti snabdijevanja usljed poremećaja u isporuci, uključujući ekstremni rast cijena i nedovoljnu ponudu električne energije ili nastupanja drugih vanrednih okolnosti koje ugrožavaju sigurnost snabdijevanja, te da shodno navedenom propiše način i uslove za formiranje i kontrolu cijena;

2. Da Vlada FBiH pokrene inicijativu za izmjenu Zakona o električnoj energiji FBiH, ili donošenje nekog drugog akta u skladu sa Zakonom, kojim bi se javna komunalna preduzeća u FBiH tretirala kao posebna kategorija potrošača, u smislu utvrđivanja posebne tarife cijene električne energiju, jer svako povećanje cijena ovog energenta neminovno bi dovelo do povećanja cijena vode, grijanja i ostalih komunalnih usluga na teret građana ili kolapsa komunalnih djelatnosti, ako cijena ne bi bila odobrena.

3. Da Vlada FBiH obezbijedi nediskriminatorne cijene električne energije za sva javna komunalna preduzeća u FBiH,piše Avaz

BANJALUKA – Mikrokreditne organizacije u Republici Srpskoj zaradile su u prvih devet mjeseci ove godine 38,8 miliona KM, što je za 17,7 miliona ili 84 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period.

Prema podacima Agencije za bankarstvo RS dobit mikrokreditnog sektora RS na kraju septembra prošle godine je iznosila 21,1 milion maraka.

Ukupni prihodi MKO na kraju trećeg ovogodišnjeg kvartala iznosili su 89,3 miliona maraka i veći su za 26,9 miliona u odnosu na isti prošlogodišnji period.

U ukupnim prihodima dominiraju prihodi od kamata i slični prihodi koji su na kraju septembra iznosili 87,3 miliona KM i veći su za 25,8 miliona u odnosu na prošlogodišnjih 61,5 miliona.

Operativni prihodi MKO u ovoj godini su iznosili 1,6 miliona i veći su za oko milion u odnosu na devet mjeseci lani, dok su im vanredni prihodi iznosili oko 300.000 KM, ili 85.000 više nego lani.

S druge strane, rasli su i rashodi MKO po kamatama, ali znatno manje.

Tako su u odnosu na prošlogodišnjih 9,7 miliona KM ovi rashodi povećani za oko 3,2 miliona i iznose 12,9 miliona maraka.

Operativni rashodi mikrokreditnih organizacija na kraju septembra ove godine su iznosili 33,4 miliona KM, dok su u istom prošlogodišnjem periodu bili 27,6 miliona maraka.

Ukupni rashodi MKO iznosili su 50,5 miliona KM i veći suza oko 9,2 miliona u odnosu na isti period lani.

Prosječne efektivne kamate na kratkoročne kredite MKO na kraju septembra ove godine iznosile su 78,3 odsto, dok su u istom prošlogodišnjem periodu bile 88,7 odsto.

Kada su u pitanju dugoročni krediti, prosječne efektivne kamatne stope su neznatno povećane i to sa 21,04 na 21,8 odsto.

Zanimljivo je da su kamate na kratkoročne kredite MKO iz FBiH koje imaju poslovne jedinice u RS daleko niže  iznose 27,42 odsto, dok su na dugoročne neznatno niže i u prosjeku iznose 21,67 odsto.

CAPITAL: M. Ljubojević

Objava Mikrokreditne organizacije za devet mjeseci zaradile 39 miliona KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Neto dobit banaka u Republici Srpskoj u periodu januar-septembar iznosila je 147,3 miliona KM, što je 28 posto više nego u istom periodu prošle godine, izvještavaIndikator.ba.

Ukupni prihodi bili su sa 30. septembrom 2023. godine 477,6 mil KM i za 19 posto su povećani u odnosu na septembar 2022. godine, prema preliminarnim podacima Agencije za bankarstvo RS objavljenim danas.

Ukupni prihodi od kamata i slični prihodi iznosili su 299,3 mil KM imali su rast od 24 posto.
Krediti su iznosili 5,9 3mlrd i zabilježili su rast za 2 posto u odnosu na 2022. godinu .Krediti stanovništvu čine 50,4 posto (2,99 mlrd KM) ukupnih kredita, krediti privatnim preduzećima 34,4 posto (2,03 mlrd KM), krediti vladi i vladinim institucijama 8,4 posto (496,6 mil KM),itd. Depoziti su uimali vrijednost od 7,54 mlrd KM imanji su 1 posto nego 2022. godine

Stopa regulatornog kapitala na nivou sektora iznosila je 20,2% posto (zakonski minumum 12 posto).

U Republici Srpskoj posluje osam banaka, koje raspolažu sa 155 poslolvnih jedinica plus 174 ostala organizaciona dijela, 10.643 POS uređaja i 535 bankomata. U njima je ukupno zaposleno 3.034 radnika, piše Indikator.

Potrošačke cijene u Srbiji u oktobru su, u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine, povećane za 8.5 posto, a u odnosu na prošlogodišnji prosinac decembar za sedam posto, objavio je danas Republički zavod za statistiku.

Prema službenim podacima Ministarstva financija, inflacija je s 10.2 posto u septembru, u oktobru pala na 8.5 posto, što je po ocjeni financijskih vlasti “mnogo brže od očekivanog” jer su poduzete mjere dale rezultate.

Grupe u kojima je zabilježen rast

U oktobru je, mjereno prema cijenama u septembru, rast zabilježen u grupama “obrazovanje” (2.9 posto), “odjeća i obuća” (1.7) i “zdravlje” (0.8), a u skupinama “alkoholna pića i duhan”, “oprema za stan i tekuće održavanje” i “restorani i hoteli” za po 0.5 posto.

Cijene stanovanje, voda, električna energija, plina i ostalih energenata povećane su za 0.3 posto, a u grupama “transport” i “rekreacija i kultura” za po 0.2 posto.

Minimalan pad cijena registrovan je u grupi “komunikacije” (-0.1 posto), dok se cijene ostalih proizvoda i usluga nisu bitnije mijenjale, saopćio je RGZ.

Državne devizne rezerve

Istovremeno, Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da su državne bruto devizne rezerve 24.38 milijardi eura, a neto 20.25 milijardi, i u odnosu na kraj septembra bile su više za 290.1 milion eura.

Povećanje bruto deviznih rezervi rezultat je neto kupnje deviza na domaćem deviznom tržištu – 160 miliona eura, priljeva na temelju neto izdvajanja obvezne devizne rezerve banaka u iznosu od 65.4 miliona eura i oko 10.5 miliona eura po drugim osnovama, navodi NBS, piše HINA.

LONDON – Ukoliko planirate da kupite nekretninu u nekom od evropskih gradova, postoje podaci o njihovim cijenama. Evo u kojim gradovima Evrope treba izdvojiti najviše novca za stan, za neke stanove cijena ide i do 13.000 eura po kvadratu.

U Minhenu, jednom od najpopularnijih gradova u Njemačkoj, kupci su za stan u novogradnji prošle godine morali da plate u prosjeku 10.500 eura po kvadratu, dok je u francuskoj prestonici Parizu, jednom od najromantičnijih gradova, sa 13.000 eura bio skuplji.

Nešto jeftiniji su London, Oslo i Frankfurt, gde prosječna cijena kvadrata iznosi 8.400 eura. U Amsterdamu, gradu koji je sve popularnija destinacija za život, kvadratni metar bio je 7.600 eura, a u Kopenhagenu 7.300 eura.

U Hamburgu, gradu koji je šesti po veličini u Evropskoj uniji, kupci su plaćali 6.900 eura, a u Berlinu za 400 eura manje, odnosno 6.500 za kvadrat stambenog prostora.

Sa druge strane, Bugarska je zemlja koja privlači sve veći broj stranih investitora i kupaca nekretnina zbog svoje pristupačnosti, ljepote prirode i raznovrsnih mogućnosti. Zato su u bugarskim gradovima Varna i Burgas najpovoljnije nekretnine, gdej je novi stan u prosjeku mogao da se kupi za 900 eura po kvadratu.

Bif.rs

Objava Gdje u Evropi možete kupiti najjeftiniji stan? prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Hemijske olovke, koje su proizvedene u Kini i imaju karakterističnu ružičastu boju s glavom u obliku zeca, mogu predstavljati ozbiljan rizik po zdravlje potrošača, prenosi Crna Hornika.

Kadmijum, kako ističu stručnjaci, jest izuzetno toksičan i kancerogen za ljude, s najvećim uticajem na pluća, srce, jetru i tkiva kostiju. Prolongirana izloženost ovom teškom metalu može imati ozbiljne posljedice, a njegovo taloženje u organizmu čini ga teško eliminiranim.

Osim hemijskih olovki, “Tedi” također povlači maske medvjedića iz prodaje zbog rizika od zapaljenja. Ovo proaktivno povlačenje proizvoda s tržišta od strane trgovačkog lanca svjedoči o odgovornom pristupu prema sigurnosti potrošača.

Potrošače se upozorava da prestanu koristiti pomenute proizvode i vrate ih u radnju kako bi ih zamijenili ili dobili povrat novca. Važno je da potrošači prate upute trgovca i brinu o svojoj sigurnosti prilikom korištenja proizvoda.

BANJALUKA – Banke u Republici Srpskoj zaradile su u prvih devet mjeseci ove godine 147,3 miliona maraka.

To je za čak 32,3 miliona maraka ili 28 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period, pokazuju podaci Agencije za bankarstvo RS.

Ukupni prihodi banaka na kraju septembra ove godine iznosili su 477,6 miliona KM i za 76,6 miliona su veći u odnosu na isti prošlogodišnji period.

Prihodi od kamata i slični prihodi iznose 299,3 miliona KM i bilježe rast od 58 miliona, dok su operativni prihodi povećani za 18,7 miliona i iznose 178,3 miliona KM.

S druge strane, ukupni rashodi banaka su povećani za 40 miliona i na kraju septembra su iznosili 317,2 miliona.

Od toga su rashodi po kamatama i slični rashodi iznosili 40,1 milion KM, dok su operativni rashodi bili 201,8 miliona maraka.

Poslovni i direktni rashodi banaka iznose 75,3 miliona.

Podaci Agencije za bankarstvo pokazuju da su sve banke u ovom periodu poslovale sa dobiti.

CAPITAL: M. Č. Lj.

Objava Banke u RS zaradile 147 miliona maraka prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.