Rudnik mrkog uglja „Kakanj“ kao privredno društvo jedna je od proizvodno poslovnih cjelina Koncerna JP „Elektroprivreda BiH“ D.D. Sarajevo.
Koncern EPBiH, kao oblik povezivanja privrednih društava, uspostavljen je u novembru 2009. godine, zaključenjem ugovora o vođenju poslova između JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo i sedam rudnika uglja Federacije BiH, među kojima je i RMU “Kakanj” d.o.o. Kakanj.
U sadašnjem organizacionom obliku Rudnik mrkog uglja “Kakanj” egzistira od 2020. godine, donošenjem novog Statuta broj 01/SD-1-9067/20 od 21.07.2020. godine te Rješenjem o izmjeni podataka od strane Općinskog suda u Zenici broj 043-0-Reg-20-000907 od 30.09.2020. godine kojim se mijenja naziv firme, smanjuje broj ovlaštenih za zastupanje društva i uvodi prokura.
Skraćeni naziv pravnog subjekta je: RMU “Kakanj” d.o.o. Kakanj.
Pravni osnov za zaključivanje ovih ugovora su ugovori o prijenosu udjela između Vlade Federacije BiH i JP Elektroprivreda BiH d.d – Sarajevo, zaključeni u julu 2009. godine, a na osnovu
Odluke o prijenosu udjela FBiH u rudnicima uglja u FBiH na JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo i Odluke o preuzimanju udjela FBiH u privrednim društvima – rudnicima uglja u FBiH.
Potpisivanjem ugovora o prijenosu udjela, JP Elektroprivreda BiH je stekla vlasnička prava i nad udjelom u RMU Kakanj d.o.o Kakanj, koji je zadržao dotadašnji oblik d.o.o.
ostajući samostalni privredni subjekt u kojem JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo, na osnovu vlasništva, vrši vlasnička i druga upravljačka prava. JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo
ima status vladajućeg društva, a Rudnik mrkog uglja Kakanj, status zavisnog Društva u Koncernu EPBiH.
Organizacione cjeline u Rudniku su: Pogon „Haljinići”, Pogon “Vrtlište”, Pogon “Separacija”,Pogon “Održavanje” i Ekonomska jedinica “Stručne službe”.
Eksploatacija uglja se obavlja na površinskim i podzemnim kapacitetima. Prerada uglja mokrim teškotekućinskim separiranjem i suhim klasiranjem obavlja se u Pogonu „Separacija”.
Na Površinskom kopu “Vrtlište” moguća je proizvodnja do 800 hiljada tona godišnje, a u podzemnoj eksploataciju u Pogonu “Haljinići” do 400 hiljada tona.
Trenutni kapaciteti omogućavaju proizvodnju od oko 1.000.000 tona uglja godišnje. Investiranjem u razvoj novih kapaciteta, proizvodnja uglja u Rudniku „Kakanj“
postupno se može povećavati prema količinama i do 2,0 miliona tona uglja godišnje.
Rudnik mrkog uglja „Kakanj“ raspolaže sa ukupnim geološkim rezervama od 425,05 miliona tona uglja, od čega 241,40 miliona tona su bilansne, a eksploatacione rezerve iznose 156,21 miliona tona uglja.
Historija
Na tragove prvih rudarskih radova u Rudniku Kakanj se naišlo poslije Drugog svjetskog rata, kada je u jami „Čelikovina“ pronađen karbonizirani rudarski alat i rudarski radovi koji su prema mišljenju stručnjaka mogli pripadati srednjem vijeku. Po obimu ovi radovi nisu mogli predstavljati oslonac značajne zanatske djelatnosti.
Krajem XIX stoljeća, 1898. godine na području današnjeg Kaknja austrougraski stručnjaci počinju istražne radove za industrijsku eksploataciju uglja. Poslije toga je otvoren rudnik koji se u zvaničnim dokumentima tog doba imenuje kao Rudnik „Kakanj-Doboj“.
